REPUBLIKA HRVATSKA
P-3385/2023-17
TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
STALNA SLUŽBA U KARLOVCU
Karlovac, Trg hrvatskih branitelja 1/II
R E P U B L I K A H R V A T S K A
P R E S U D A
Trgovački sud u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, po sucu Marini Blažić, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Anita Sušac, odvjetnica u Grgić & Partneri odvjetničkom društvu d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. - PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE, Zagreb, Donje Svetice 48, OIB: 85584865987, kojeg zastupa punomoćnik Boris Anišić, odvjetnik u Zagrebu, Ilica 191 b, radi isplate iznosa od 554,45 eura, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 10. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja Anite Sušac i punomoćnika tuženika RČ, danom objave 23. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
1. „Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48, OIB: 85584865987 isplatiti tužitelju Euroherc osiguranju d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 iznos od 554,45 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 22. rujna 2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, II. Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48, OIB: 85584865987 da tužitelju Euroherc osiguranju d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.
2. Nalaže se tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, nadoknaditi tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, troškove parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate obračunato po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, sve u roku od 15 dana“.
II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eura, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 19. prosinca 2023. podnio regresnu tužbu protiv tuženika radi isplate iznosa od 554,45 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka. U tužbi navodi da se 25. svibnja 2023. dogodio štetni događaj u Zagrebu u Mičevečkoj ulici, kada je vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao ZČ, naletjelo na donji dio otkinutog hidranta koji nije bio vidljiv i stršao je iz zemlje. Tužitelj navodi da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] imalo kod tužitelja zaključenu policu kasko osiguranja motornih vozila i da se vlasnik vozila, društvo Porsche leasing d.o.o., obratilo tužitelju s odštetnim zahtjevom za isplatom iznosa 554,45 eura koji mu je tužitelj i isplatio dana 22. rujna 2023.. Tužitelj dalje pojašnjava da je Mičevečka ulica nerazvrstana cesta u vlasništvu Grada Zagreba, za čije održavanje je nadležan tuženik, da je tuženik i registriran za poslove održavanja nerazvrstanih cesta, upravljanje, redovito i pojačano održavanje i čuvanje nerazvrstanih cesta, cestovnih objekata, pješačkih i biciklističkih prometnih površina, parkirališta, terminala, taxi stajališta i okretišta. Stoga tužitelj smatra, obzirom da je do prometne nezgode došlo uslijed propusta u održavanju ceste sigurnom za promet vozila, što je temeljna obaveza tuženika, a sve sukladno članku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te pozitivnim odredbama iz Zakona o cestama i Zakona o komunalnom gospodarstvu, da su temeljem članka 963. Zakona o obveznim odnosima, isplatom štete vlasniku vozila sva prava kasko osiguranika prešla na tužitelja kao kasko osiguratelja. Tužitelj navodi da se obratio osiguratelju tuženika s regresnim zahtjevom, ali da osiguratelj tuženika nije ispunio ovdje utuženu tražbinu, slijedom čega je tužitelj protiv tuženika pokrenuo ovaj postupak radi isplate utuženog iznosa od 554,45 eura. Tužitelj dalje pojašnjava da je ostatak hidranta bio vidljiv i na "Google maps street view" u travnju 2023. i da je isti postojan i na dan 13. prosinca 2023., a iz čega proizlazi da tuženik još uvijek nije obavio svoju temeljnu zadaću. Slijedom navedenog, tužitelj je regresnom tužbom pokrenuo ovaj postupak radi isplate iznosa od 554,45 eura sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava u cijelosti osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te činjenični opis događaja iz tužbe. Naime, tuženik ističe, iako tužitelj navodi da se dana 25. svibnja 2023. dogodio štetni događaj u Zagrebu, Mičevečkoj ulici, kada je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ZČ naletjelo na donji dio otkinutog hidranta koji nije bio vidljiv i stršao je iz zemlje, da tužitelj nije predložio nijedan dokazni prijedlog koji bi bio adekvatan za dokazivanje okolnosti koje su prethodile nesreći, niti je predložio druge dokaze kojima bi dokazao svoje tvrdnje. Naime, tuženik navodi da sporni događaj nije utvrđen policijskim zapisnikom ili potvrdom koji bi sadržavao barem osnovne podatke o mjestu nastanka navodnog štetnog događaja, sudionicima, dinamici i druge relevantne okolnosti opisanog događaja. Stoga tuženik ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije, smatrajući da nije moguće nesporno utvrditi da se događaj zaista zbio na lokaciji za čije održavanje bi bio nadležan upravo tuženik. Navodi i da se, pored sporne lokacije navodnog štetnog događaja, ne zna ni kad se isti dogodio, jer da jedino što tužitelj prilaže su fotografije ili preciznije snimke ekrana ("screenshot") za koje se ne zna tko je i kada iste uslikao. Tuženik navodi, što se tiče spornog hidranta, koji je doveo do navodnog oštećenja vozila, da ne postoji njegova odgovornost, smatrajući da iz priloženih fotografija proizlazi da se isti niti ne nalazi na kolniku ceste, već izvan kolnika. Isto tako navodi, ukoliko se štetni događaj dogodio na mjestu prikazanom na fotografiji sa "Google Street Viewa", da smatra da se sporno mjesto nalazi na raskrižju dvosmjerne prometnice koja je dovoljna široka za sigurno mimoilaženje dva kamiona, a kamoli osobnog vozila i kamiona. Tuženik stoga iskaz oštećenika na tužiteljevom obrascu za prijavu štete u kojem isti navodi da je „bio primoran skloniti se sa strane jer mu je u susret dolazio kamion“, smatra nelogičnim i neživotnim navodeći da se postavlja pitanje vjerodostojnosti opisa nastanka štetnog događaja, a posljedično tom i svih pretpostavki odgovornosti za štetu. Tuženik dakle osporava da su se u ovom slučaju ispunile osnovne pretpostavke odgovornosti za štetu, a to su: 1. Štetnik i oštećenik (očigledno je da u ovom slučaju postoji oštećenik, no tuženik osporava da postoji štetnik). Smatra da tužitelj nije dokazao da je tuženik počinio išta zbog čega bi ga se moglo okarakterizirati kao štetnika; 2. Štetna radnja (tuženik u cijelosti osporava da je radnjom ili propustom na ikoji način prouzrokovao ili doprinio nastanku štete tužitelju); 3. Šteta (budući da ne postoji štetna radnja na strani tuženika, tako ne može postojati ni šteta); 4. Uzročnost (kako tužitelj nije dokazao štetnu radnju, tako ne može postojati ni uzročnost između štetne radnje i štete) te 5. Protupravnost (obzirom da nije dokazana štetna radnja, nema razloga ulaziti u raspravljanje oko protupravnosti). Isto tako, tuženik smatra da se ne može nijedna radnja ili navodni propust tuženika sagledati kao protupravna. Stoga predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja , uz naknadu trošak parničnog postupka tuženiku.
3. Podneskom od 26. ožujka 2024. tužitelj je naveo da je tuženik u sudskom registru registriran za poslove održavanja nerazvrstanih cesta (konkretno, to je i Mičevečka ulica na kojoj se zbio štetni događaj), za poslove upravljanja, redovitog i pojačanog održavanja i čuvanja nerazvrstanih cesta, cestovnih objekata, pješačkih i biciklističkih prometnih površina, parkirališta, terminala, taxi stajališta i okretišta, Tužitelj navodi da je odredbom čl. 100. Zakona o cestama propisano što sve čini nerazvrstanu cestu i smatra da iz priloženih fotografija proizlazi da ovakvo stanje traje dugo vremena, a da tuženik ne pristupa sanaciji iako je registriran za održavanje ceste i okolnog zemljišta i iako je to njegova zakonska obveza. Nadalje, pojašnjava, obzirom da je nastala samo imovinska šteta na jedinom vozilu koje je sudjelovalo u ovom štetnom događaju, da oštećenik nije imao obvezu pozvati policiju.
4. Podneskom od 12. prosinca 2024. treća osoba Croatia osiguranje d.d. obavijestila je sud da se neće miješati u ovaj parnični postupak na strani tuženika, navodeći da tuženik raspolaže svim potrebnim podacima i ispravama za rješavanje spornih pitanja u ovom postupku. Isto tako je treća osoba navela da je točan tuženikov navod da je u vrijeme štetnog događaja tuženik bio osiguran kod treće osobe – Croatia osiguranja d.d..
5. Na pripremnom ročištu od 10. travnja 2025. tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti, dok je tuženik je ostao kod odgovora na tužbu.
6. Ročište za glavnu raspravu 10. lipnja 2025. je odgođeno zbog neuredne dostave poziva za svjedoka ZČ (vraćena uz naznaku „nepoznat“).
7. Na ročištu od 10. rujna 2025. godine tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti, dok je tuženik ostao kod odgovora na tužbu.
8. Radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku postupka proveo dokaz uvidom u crno-bijelu fotografiju sa Google Street View (list 5 spisa), u tuženikove uvjete za kasko osiguranje cestovnih vozila (list 6-43 spisa), u crno-bijele fotografije (list 46 spisa), u zemljišno-knjižni izvadak (list 47 spisa), u obrazac tuženikovog odštetnog zahtjeva zajedno sa screenshot fotografijama (list 50-54 spisa), u tuženikovu policu kasko osiguranja (list 55-56 spisa), u potvrdu o uplaćenoj premiji (list 57 spisa), u potvrdu o izvršenom plaćanju (list 58 spisa), u presliku vozačke dozvole i prometne dozvole (list 59-62 spisa), u narudžbu za popravak objekta leasing-a (list 63 spisa), u izvide štete (list 64-65 spisa), u obračun visine štete (list 66-68 spisa), u crno-bijele fotografije vozila (list 69 spisa), u račun (list 70-71 spisa), u izvid štete (list 72 spisa), u regresni zahtjev tuženika (list 74 spisa), u obavijest Croatia Osiguranje d.d. (list 75 spisa), u crno-bijele fotografije sa Google Street View (list 87 spisa), u prijavu štete Croatia Osiguranje d.d. (list 102-103 spisa).
9. Prije svega valja napomenuti da je u predmetnom postupku, s obzirom na vrijednost predmeta spora od 554,45 eura, riječ o sporu male vrijednosti u smislu odredbe čl. 502. st. 1. Zakona o parničnom postupku u vezi ("Narodne novine" broj:
148./2011. – pročišćeni tekst, 25./2013., 89./2014., 70./2019., 80./2022., 114./2022. i 155.2023.; dalje: ZPP).
10. U sporovima male vrijednosti sud može, u skladu s odredbom čl. 464. a ZPP-a, ako ocijeni da bi utvrđivanje činjenica važnih za rješenje spora moglo biti povezano s nerazmjernim teškoćama i troškovima, o postojanju tih činjenica zaključiti po slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir isprave koje su stranke priložile te njihove iskaze ako je sud izveo dokaz saslušanjem stranaka.
11. Stajalište je ovog suda da bi svako daljnje vođenje ovog postupka izvođenjem dokaza bilo protivno načelu ekonomičnosti, dovelo bi do odugovlačenja postupka i prouzročilo bi dodatne troškove pa bi tako ti troškovi postupka bili daleko veći od same vrijednosti predmeta ovog spora. Sud je na temelju čl. 10. ZPP-a dužan onemogućiti svaku zloporabu prava u postupku. Stoga nije provođen dokaz prometnim vještačenjem na okolnost dinamike, načina i uzroka nastanka štetnog događaja, kao i rekonstrukcija niti očevid na licu mjesta, a sud je odustao od provođenja dokaza saslušanjem svjedoka ZČ, obzirom da je dostava za istoga dva puta vraćena sudu uz naznaku „nepoznat“ (dostava je pokušana i po sudskom dostavljaču).
12. Odredbom članka 8. ZPP-a propisano je da sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, a odredbom čl. 221. a ZPP-a da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.
13. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 554,45 eura koji je isplatio svome osiguraniku 22. rujna 2023. na ime naknade štete nastale u štetnom događaju od 25. svibnja 2023..
14. Između stranaka nije sporna aktivna legitimacija tužitelja.
15. Između stranaka je sporna pasivna legitimacija tuženika. Između stranaka je sporno je li uopće došlo do štetnog događaja na način, u vrijeme i na mjestu kako ga opisuje tužitelj. Sporno je i to, čak i da je do štetnog događaja došlo na opisani način, bi li se tuženika moglo smatrati odgovornim za štetni događaj s obzirom na to da tužitelj navodi da je do štetnog događaja došlo naletom na hidrant.
16. Odredbom čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35./2005. i 41./2008. 125./2011., 78./2015. i 29./2018.; dalje u tekstu: ZOO) propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. U ovome predmetu nije ni bilo sporno da je tužitelj isplatio svome osiguraniku iznos koji potražuje od tuženika.
17. Člankom 1045. st. 1. ZOO-a propisano je tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
18. Odgovornost za štetu je obveznopravni odnos u kojem je jedna strana dužna drugoj strani popraviti štetu, a druga je od prve ovlaštena zahtijevati popravljanje štete. Odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu (štetnik) počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete (oštećenik), i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice. Kod odgovornosti po osnovi krivnje izvan općih pretpostavki odgovornosti za štetu, treba postojati i krivnja štetnika. Odgovornost po osnovi krivnje naziva se i subjektivnom odgovornošću, a u našem pravu prihvaćeno je načelo presumirane krivnje. Pojašnjava se da odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete i ako postoji uzročno posljedična veza između štetne radnje i štete kao posljedice (kauzalni neksus). Bitno je da sve navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene, te ukoliko jedna pretpostavka izostane, nema odgovornosti za štetu. Između štetne radnje kao uzroka i štete kao posljedice mora postojati uzročna veza, a štetna radnja mora biti protupravna, odnosno protupravnost je povreda neke pravne norme, a može se odnositi bilo na štetnu radnju, štetu ili obje.
19. Iz Prijave i zahtjeva za naknadu štete (list 50 do 51 spisa) proizlazi da je taj dokument sastavljen 13. lipnja 2023. i da se odnosi na prometnu nesreću od 25. svibnja 2023. u 19,00 sati. Do prometne nesreće je, prema navodima u toj prijavi, došlo na način da se ZČ kretao Mičevečkom ulicom u Zagrebu, prema A1 na Vrtnom putu i u susret mu je išao kamion pa se bio primorao skloniti sa strane pri čemu je zakačio donji dio otkinutog hidranta koji nije bio vidljiv. Pri tome je oštetio desni prag ispod zadnjih desnih vrata. ZČ je u prijavi naveo da nije pozvao policiju i da je slikano oštećenje.
20. Sud će se prvo osvrnuti na to je li tužitelj, uzimajući u obzir odredbe tužiteljevih Općih uvjeta koje se primjenjuju na odnos između njega i njegovog osiguranika, bio dužan isplatiti osigurninu u predmetnom slučaju.
21. Tužitelj je u spis predmeta dostavio Uvjete za kasko osiguranje cestovnih vozila Euroherc osiguranja d.d. (dalje: Uvjeti za kasko) od 1. srpnja 2021. (list 6 do 43 spisa), za koje, a što među strankama nije sporno da se u smislu odredbi čl. 295. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine‟ br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., dalje ZOO iz 2018.), koji je bio na snazi u vrijeme početka osiguranja 16. lipnja 2022., primjenjuju na Ugovor o kasko osiguranju vozila između tužitelja i njegova osiguranika. Ovdje se pojašnjava da iz tužiteljeve Police kasko osiguranja proizlazi da je Ugovaratelj osiguranja bilo društvo Sanatio d.o.o., Zagreb, Bolnička cesta 34c, dok je osiguranik Porshe leasing d.o.o., Pakrac, Trg Bana Jelačića 9, polica je sklopljena na razdoblje od 16. lipnja 2022. do 16. lipnja 2023. i odnosila se na vozilo reg. oznake [registarska oznaka]. Isto tako, u smislu tužiteljevog Pojmovnika – abecednog rječnika pojmova iz Općih uvjeta (st. 1. toč. 8.) ZČ koji je 25. svibnja 2023. upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka], bio je korisnik vozila, odnosno osoba koja je upravljala vozilom društva Sanatio d.o.o., a što također među strankama nije sporno.
22. Odredbom st. 7. točke 7. 3. Uvjeta za kasko u poglavlju naslovljenom „H.2. Dužnosti nakon nastanka osiguranog slučaja" propisano je da je osiguranik odnosno vlasnik i korisnik vozila dužan u roku od tjedan dana od nastanka osiguranog slučaja ili od dana saznanja o nastanku osiguranog slučaja prijaviti osigurani slučaj Euroherc osiguranju d.d. sa što preciznijim navođenjem činjeničnog stanja kao i prijaviti pokretanje s time u vezi postojećeg upravnog ili sudskog postupka.
23. S obzirom na naprijed navedeno pravilo valja ukazati na to da je prema prijavi i zahtjevu za naknadu štete do štetnog događaja došlo 25. svibnja 2023., dok su prijava i zahtjev podneseni 13. lipnja 2023.. S obzirom na to da je ZČ bio i sudionik "prometne nesreće" i podnositelj prijave i zahtjeva, isti je prema odredbi točke 7. 3. Uvjeta za kasko bio dužan najkasnije 31. svibnja 2023. (tjedan dana nakon nesreće) prijaviti štetni događaj Euroherc osiguranju d.d. . Napominje se da je to u smislu odredbe toč. 7. 3. Uvjeta za kasko mogao i bio dužan učiniti i osiguranik Porshe leasing d.o.o.. No, niti ZČ niti osiguranik vozila nisu postupili po čl. 7. 3. Uvjeta za kasko, dakle nisu pravodobno prijavili osigurani slučaj tužitelju, to tužitelj niti nije bio dužan isplatiti osigurninu.
24. Nadalje, odredbom st. 7 točke 7. 3. Uvjeta za kasko osiguranje cestovnih vozila Euroherc osiguranja d.d. u poglavlju naslovljenom „H.2. Dužnosti nakon nastanka osiguranog slučaja" propisano je da je osiguranik odnosno vlasnik i korisnik vozila dužan fotografirati mjesto nastanka osiguranog slučaja s najmanje četiri fotografije iz kojih bi se jasno vidjelo mjesto nesreće i oštećenja na vozilu ili vozilima, ako ima više sudionika, i iste dostaviti uz prijavu osiguranog slučaja.
25. Iako je u prijavi – zahtjevu od 13. lipnja 2023. navedeno da je oštećenje slikano, iz fotografija dostavljenih u spis proizlazi da se radi o fotografijama oštećenja vozila (list 51 do 55 spisa) s jednim vidljivim hidrantom ispod zadnjeg desnog praga, a koje su sačinjene dana 13. lipnja 2023. kao "screenshot" fotografije. Ovdje se pojašnjava da je "screenshot" fotografija snimka ekrana mobitela koja se može sačiniti u bilo kojem trenutku, a da pri tome nije vidljiv datum nastanka izvorne fotografije niti marka mobitela koji je snimio taj izvornik. Stoga kako iz tako dostavljenih "screenshot" fotografija nije vidljivo kada su fotografirane izvorne snimke niti kakvim mobitelom, to je sud utvrdio da nije jasno je li ZČ fotografirao mjesto nesreće na dan nastanka 25. svibnja 2023. ili je to on ili netko drugi učinio bilo kada kasnije sve do 13. lipnja 2023. kada je podnesena prijava štete. Stoga je nejasno je li ZČ postupio u skladu s obvezom iz Odredbe st. 7. točke 7.3. Uvjeta za kasko osiguranje cestovnih vozila Eurherc osiguranja d.d. u poglavlju naslovljenom „H.2. Dužnosti nakon nastanka osiguranog slučaja" koja propisuje dužnost fotografiranja mjesto nastanka nesreće. Napominje se da je životno logično i da bi se moglo očekivati da je upravo ona osoba koja je upravljala vozilom i kojoj „se dogodio“ ovakav štetni događaj doista odmah na licu mjesta fotografirala mjesto događaja i nastala oštećenja.
26. Ovdje se napominje i da je Prijava – zahtjev u rubrici „detaljna skica prometne nesreće“ u ovom konkretnom slučaju ostao prazan. Dakle, tužiteljev obrazac prijave štete ne sadrži skicu „prometne nesreće“.
27. Sud će se nadalje osvrnuti na to može li se smatrati da je tužitelj ispunio svoju obvezu tereta dokaza iz čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a u odnosu na to na koji način, kada i gdje je došlo do prometne nesreće.
28. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev u smislu činjeničnog supstrata temelji na navodima korisnika vozila ZČ iznesenima u njegovoj prijavi i zahtjevu za naknadu štete iz kasko osiguranja od 13. lipnja 2023. i na „screenshot“ fotografijama od 13. lipnja 2023..
29. Sud prije svega smatra da već zbog nedostatka izvornika fotografija mjesta događaja od dana nastanka, te proteka vremena između navodnog nastanka štetnog događaja i njegove prijave, u nedostatku drugih nepristranih dokaza, nije moguće zaključiti da je šeta koju je osiguratelj naknadio svojem osiguraniku nastala upravo iz štetnog događaja na način kako ga isti opisuje. Naime, u 20 dana od navodnog događaja (25. svibnja 2023.) i prijave štete (13. lipnja 2023.) moglo je doći do niza drugih događaja koji bi uzrokovali „screenshot“ fotografiranu štetu. Sud smatra da nije životno logično da korisnik vozila ZČ, kao zaposlenik Ugovaratelja osiguranja društva Sanatio d.o.o. koje je sa osiguranikom Porshe leasing d.o.o. imalo sklopljenu policu kasko osiguranja, 20 dana nije prijavio štetu, s time da to nije učinio niti sam osiguranik Porshe leasing d.o.o. kako bi upravo on pokušao ishoditi naknadu i pokušao popraviti nastala oštećenja.
30. Nadalje, mjesto, vrijeme i ostale okolnosti nastanka štetnog događaja razvidni su isključivo iz navoda korisnika vozila ZČ iznesenih u njegovoj prijavi i zahtjevu za naknadu štete iz kasko osiguranja od 13. lipnja 2023.. Tužitelj je tijekom postupka pokušao pribaviti pisani iskaz tog svjedoka, a i sud ga je pozivao poštom te potom i po sudskom dostavljaču, no dostava se oba puta vratila uz naznaku „nepoznat“. Stoga je sud iz razloga ekonomičnosti odbio tužiteljev prijedlog da se od nadležne policijske postaje zatraži terenska provjera njegove adrese i odustao je od provođenja dokaza saslušanjem svjedoka ZČ.
31. Uostalom, sve i kad bi bio proveden dokaz saslušanjem svjedoka ZČ, sud smatra da je izgledno da bi on ponovio svoje navode iz prijave i zahtjeva za štetu i da se, među ostalim, ne bi izložio odgovornosti prema svojem poslodavcu kao ugovaratelju osiguranja vezano za istinitost podataka navedenih u prijavi štete. Stoga se navedeni svjedok ne bi mogao smatrati u cijelosti nepristranim u odnosu na tužitelja u ovom sporu. S druge strane, ne postoje drugi nepristrani izvori saznanja o činjenicama iz kojih bi se sa sigurnošću moglo utvrditi gdje, kada i kako je nastala šteta o kojoj je riječ u ovom postupku.
32. Nadalje, čak i da je sud proveo prometno vještačenje koje je predložio tužitelj, i da se njime utvrdilo da oštećenja nastala na vozilu odgovaraju oštećenjima koja nastaju naletom na hidrant, bez daljnjih dokaza u vidu drugih svjedoka ili policijskog zapisnika ne može se utvrditi da su takva oštećenja nastala naletom upravo na hidrant koji se nalazi u Gradu Zagrebu u Mičevečkoj ulici na dan 25. svibnja 2023..
33. Slijedom svega navedenoga, sud je utvrdio da dokazi u spisu ne daju dovoljno osnova da se utvrdi da je prometna nesreća nastala upravo na mjestu, u vrijeme i na način na koji to tvrdi tužitelj pa time nije dokazan nastanak štetnog događaja kao pretpostavka postojanja tuženikove odgovornosti za štetu.
34. Dakle, budući da nije dokazan nastanak štetnog događaja to nije dokazana niti tuženikova odgovornost za štetu, a nisu bili ispunjeni niti uvjeti za tužiteljevu isplatu osigurnine njegovom osiguraniku, pa tužitelj isplaćeni iznos ne može regresno potraživati od tuženika u ovom postupku.
35. Slijedom navedenog, sud je temeljem odredbe čl. 7. st. 1. ZPP-a, čl. 219. st. 1. ZPP-a i čl. 464.a ZPP-a u vezi s odredbom čl. 963. st. 1. ZOO-a, odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO-a te odredbom čl. 921. ZOO -a presudio kao u točki I. izreke presude i odbio tužbeni zahtjev.
36. O troškovima parničnog postupka sud je odlučio temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a. Tužitelj je dužan naknaditi tuženiku prouzročeni parnični trošak koji se odnosi na trošak zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138./2023., dalje: Tarifa), pri čemu vrijednost boda iznosi 2,00 eura (Tbr.54.) i to za sastav odgovora na tužbu od 12. ožujka 2024. iznos od 100 eura (Tbr.7.1.), trošak zastupanja na ročištu od 10. travnja 2024. iznos od 100,00 eura (Tbr.9.1.), za sastav podneska od 10. travnja 2024. iznos od 100 eura (Tbr.7.1.), trošak zastupanja na ročištu od 10. lipnja 2024. iznos od 100,00 eura (Tbr.9.1.) i trošak zastupanja na ročištu od 10. rujna 2024. iznos od 100,00 eura (Tbr.9.1.), sve uvećano za PDV u iznosu od ukupno 100,00 eura (Tbr.42.), a što ukupno iznosi 500,00 eura. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke presude.
U Karlovcu, 23. listopada 2025.
Sudac
Marina Blažić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana od dana ročišta za objavu presude (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 (petnaest) dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda.
Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (čl. 467. st. 1. ZPP-a).
DNA:
1. Tužitelju po pun.
2. Tuženiku po pun.
3. Mrežna stranica e-Oglasna ploča suda
