REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička ulica 2, 52440 Poreč

Posl.br. P-580/2023-31

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sutkinji tog suda mr. sc. Marčeli Štefanuti kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljica 1. BK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. MK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku u Poreču, protiv tuženika ŠK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Milanoviću, odvjetniku iz Umaga, radi predaje posjeda i isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 10. rujna 2025. u prisutnosti tuženika osobno i punomoćnika stranaka, dana 23. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužiteljicama i svim drugim suvlasnicima nekretnine na k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], preda u posjed, slobodnu od svojih stvari i osoba, nekretninu na k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] u k.o.

B, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici ad1 isplatiti iznos režijskih troškova u ukupnom iznosu od 62,62 EUR uvećano za pripadajuće zakonske zatezne kamate, koje na:

- iznos od 10,64 EUR teku od 04. siječnja 2023.g.;

- iznos od 11,21 EUR teku od 16. veljače 2023.g.;

- iznos od 10,22 EUR teku od 08. ožujka 2023.g.;

- iznos od 9,65 EUR teku od 06. travnja 2023.g.;

- iznos od 10,64 EUR teku od 26. travnja 2023.g.;

- iznos od 10,26 EUR teku od 17. ožujka 2023.g.,

pa do isplate, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljicama isplati iznos od 7.189,30 EUR, uvećano za pripadajuće zakonske zatezne kamate, koje na:

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. lipnja 2018.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. srpnja 2018.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. kolovoza 2018.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. rujna 2018.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. listopada 2018.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. studenog 2018.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. prosinca 2018.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. siječnja 2019.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. veljače 2019.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. ožujka 2019.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. travnja 2019.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. svibnja 2019.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. lipnja 2019.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. srpnja 2019.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. kolovoza 2019.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. rujna 2019.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. listopada 2019.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. studenog 2019.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. prosinca 2019.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. siječnja 2020.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. veljače 2020.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. ožujka 2020.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. travnja 2020.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. svibnja 2020.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. lipnja 2020.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. srpnja 2020.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. kolovoza 2020.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. rujna 2020.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. listopada 2020.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. studenog 200.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. prosinca 2020.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. siječnja 2021.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. veljače 2021.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. ožujka 2021.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. travnja 2021.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. svibnja 2021.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. lipnja 2021.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. srpnja 2021.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. kolovoza 2021.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. rujna 2021.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. listopada 2021.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. studenog 2021.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. prosinca 2021.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. siječnja 2022.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. veljače 2022.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. ožujka 2022.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. travnja 2022.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. svibnja 2022.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. lipnja 2022.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. srpnja 2022.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. kolovoza 2022.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. rujna 2022.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. listopada 2022.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. studenog 2022.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. prosinca 2022.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. siječnja 2023.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. veljače 2023.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. ožujka 2023.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. travnja 2023.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. svibnja 2023.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. lipnja 2023.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. srpnja 2023.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. kolovoza 2023.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. rujna 2023.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. listopada 2023.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. studenog 2023.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. prosinca 2023.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. siječnja 2024.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. veljače 2024.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. ožujka 2024.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. travnja 2024.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. svibnja 2024.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. lipnja 2024.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. srpnja 2024.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. kolovoza 2024.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. rujna 2024.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. listopada 2024.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. studenog 2024.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. prosinca 2024.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. siječnja 2025.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. veljače 2025.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. ožujka 2025.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. travnja 2025.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. svibnja 2025.g.;

- iznos od 84,58 EUR teku od 01. lipnja 2025.g.;

pa sve do isplate, sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljicama trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 2.524,36 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljice su podnijele tužbu protiv tuženika radi predaje u posjed njima i svim drugim suvlasnicima nekretninu zgr. 18 k. o. [katastarska općina] slobodnu od stvari i osoba. Također predlaže da se naloži tuženiku da isplati prvotužiteljici iznos režijskih troškova u ukupnom iznosu od 62,62 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, kao i isplatu iznosa za korištenje predmetne nekretnine, bez plaćanja najamnine, i to počevši od 01. lipnja 2018. pa sve do predaje predmetne nekretnine. U tužbi tvrde da su suvlasnice predmetne nekretnine i to prvotužiteljica u 1/16 dijela odnosno 504/1728 dijela, a drugotužiteljica u 216/1728 dijela. Tuženik da se nalazi u posjedu bez pravnog osnova i to već više od 10 godina te da ne plaća nikakvu naknadu te odbija predati posjed nekretnine vlasnicima. Tuženik da je u predmetu posl. br. P-305/06, kasnije oznake P-232/2016 tražio utvrđenje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, ali da je pravomoćno odbijen s tužbenim zahtjevom jer je nepošteni posjednik. Tuženik da na poziv prvotužiteljice nije dobrovoljno predao u posjed te oslobodio nekretninu od svojih stvari i osoba stoga da su tužiteljice bile prisiljene podnijeti ovu tužbu. Tuženik da nije podmirivao režijske troškove već da je iste podmirivala prvotužiteljica i to troškove električne energije dana 04. siječnja 2023. 10,64 eura, 16. veljače 2023. 11,21 eura, 08. ožujka 2023. 10,22 eura, 06. travnja 2023. 9,65 eura i 26. travnja 2023. 10,64 eura. Tužiteljice zajedno da imaju preko 58 % udjela na predmetnoj nekretnini te potražuju razmjerni dio naknade koristi što iznosi 150,00 eura mjesečno, za razdoblje unazad 5 godina u tužbi potražuju 9.150,00 eura. Konačno, pozivaju se na odredbe čl. 46. st. 2. i 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, 81/15, 94/17 dalje: ZV) i na odredbu čl. 64. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/21, 114/22, 156/22, dalje: ZOO).

1.1. Nakon provedenog građevinskog vještačenja (kojeg su tužiteljice predložile već u tužbi i tužbenim zahtjevom zahtijevale isplatu mjesečne najamnine sve do predaje predmetne nekretnine) tužiteljice su sukladno nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke specificirale tužbeni zahtjev za isplatu mjesečne najamnine za razdoblje od 01. lipnja 2018. do lipnja 2025. u ukupnom iznosu od 7.189,30 eura (mjesečno 84,58 eura), a sve prema veličini njihovog suvlasničkog dijela (58,33333333 %).

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da je u zgradu izgrađenu na predmetnoj nekretnini vršio ulaganja u vidu adaptacije i održavanja smatrajući istu svojim vlasništvom te je podnio zahtjev prava retencije dok mu tužiteljice ne izvrše isplatu uloženog. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška.

2.1. Na pripremnom ročištu (04.03.2024.) izjavio je da je izvršio prekrivanje krova, sagradio pregradne zidove te sanirao vanjske zidove i uveo vodu i struju.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u: izvadak iz zemljišne knjige (8-9), izvod iz katastarskog plana (10), dopis (11-13), pregled zaduženja i uplata (14-18), presudu Općinskog suda u Puli - Pola, Stalne službe u Rovinju – Rovigno (33-39), presudu Županijskog suda u Dubrovniku (40-41), spis Općinskog suda u Puli - Pola, Stalne službe u Rovinju – Rovigno P-232/2016, izvršen je očevid lica mjesta u prisutnosti vještaka mjerničke i građevinske struke, saslušani su svjedoci ĐK, HK, TK, FK, ŽK, AK, izvršen je uvid u ortofoto snimak (56), prijepis posjedovnog lista (57), provedeno je građevinsko vještačenje te je pročitan nalaz i mišljenje vještaka (74-95), saslušane su tužiteljice i tuženik kao parnične stranke.

3.1. Drugi dokazi nisu provedeni jer je na temelju provedenih dokaza stvar dovoljno raspravljena da se može donijeti meritorna odluka.

3.2. Tuženik je na ročištu 10.09.2025. predložio da se sasluša vještak građevinske struke radi razjašnjenja njezinih zaključaka danih u pisanom nalazu i mišljenju. Taj dokazni prijedlog sud nije prihvatio iz razloga jer su stranke pozvane da se u roku od 15 dana od primitka nalaza i mišljenja očituju na isti u roku od 15 dana od primitka istog te su upozorene da se naknadna očitovanja neće uzeti u obzir. Tuženik je navedeno upozorenje primio 09.05.2025. i u određenom roku, kao ni u narednih više od 2 mjeseca, se nije očitovao na nalaz i mišljenje vještaka niti je imao primjedbi i prijedloga na nalaz i mišljenje vještaka, a kako je već navedeno izričito je upozoren da se naknadna očitovanja neće uzeti u obzir. Iz navedenih razloga sud nije prihvatio dokazni prijedlog tuženika da se vještak građevinske struke i neposredno sasluša radi razjašnjenja njezinih zaključaka danih u pisanom nalazu i mišljenju. A u ukupnosti provedenih dokaza sud smatra da je tim prijedlogom tuženik želio samo odugovlačiti postupak. Navodi tuženika dani na ročištu 10.09.2025. u kojima spominje i uspoređuje vrijednost Bazilike u [adresa] su apsurdni i nema potrebe, s obzirom na predmet konkretnog tužbenog zahtjeva, dodatno obrazlagati.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljica je osnovan.

5. Uvidom u dopis (11-13) utvrđeno je da su tužiteljice (prvotužiteljica), putem punomoćnika, prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari pozvale tuženika na predaju posjeda predmetne nekretnine jer je nesavjesni posjednik.

5.1. Nesporno je da tuženik nije postupao po zamolbi prvotužiteljice te su tužiteljice podnijele predmetnu tužbu.

6. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (8-9) utvrđeno je da je prvotužiteljica suvlasnica na k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 792/1728 dijela, drugotužiteljica u 216/1728 dijela, a u preostalom suvlasniškom dijelu suvlasnici su treće osobe, a među njima nije tuženik. Dakle, tuženik ne dolazi upisan kao suvlasnik na predmetnoj nekretnini.

7. Uvidom u pregled zaduženja i uplata izdano od HEP Elektra d.o.o. (14-15) utvrđeno je da je po osnovi plaćanja režijskih troškova električne energije prvotužiteljica izvršila uplatu iznosa od 10,64 eura dana 04.01.2023., iznosa od 9,65 eura dana 06.04.2023., iznosa od 10,22 eura dana 08.03.2023., iznosa od 11,21 eura dana 16.02.2023. i iznosa od 10,64 eura dana 26.04.2023.

8. Uvidom u račun i nalog za plaćanje (16-18) izdano od ISTARSKOG VODOVODA d.o.o. utvrđeno je da je prvotužiteljica izvršila uplatu utroška vodnih usluga u iznosu od 10,26 eura dana 17.03.2023.

9. Nesporno je da se tuženik nalazi u posjedu predmetne nekretnine te da za predmetnu nekretninu nije plaćao režijske troškove koje prvotužiteljica ovom tužbom potražuje na ime utroška i plaćanja vodnih i električnih usluga, kao što je nesporno da tuženik nije nikada platio niti plaća naknadu za korištenje predmetne nekretnine.

10. Uvidom u spis Općinskog suda u Puli - Pola, Stalne službe u Rovinju – Rovigno posl. br. P-232/2016 utvrđeno je da je tužitelj još 2004. bio podnio tužbu protiv tuženika (između kojih je bila i BK), u kojoj tvrdi da je predmetnu nekretninu stekao dosjelošću te je predložio donošenje presude kojom će se utvrditi da predmetna nekretnina čini ostavinsku imovinu iza njegovog pok. oca ŠK koji je umro **.**.1987. te da je on, tuženik kao zakonski nasljednik na temelju kupoprodajnog ugovora od 01.03.1968., dosjelošću stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine. U navedenom predmetu donijeta je pravomoćna presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev ŠK. Isti je podnio i reviziju protiv presude Općinskog suda u Puli

- Pola, Stalne službe u Rovinju – Rovigno od 21.12.2016. i presude Županijskog suda u Dubrovniku od 12.04.2017. te je rješenjem VSRH od 12.02.2019. revizija tužitelja ŠK odbačena kao nedopuštena. Tužitelj ŠK je podnio i ustavnu tužbu, koja je rješenjem Ustavnog suda RH od 04.03.2020. odbačena.

11. U odnosu na tužbeni zahtjev tužiteljica kojim traže da se naloži tuženiku da tužiteljicama i svim drugim suvlasnicima na k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], preda u posjed, slobodnu od svojih stvari i osoba, predmetnu nekretninu, sud ukazuje na odredbu čl. 46. ZV-a. Stavak 2. navedenog članka propisuje da svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakog one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed može od trećega zahtijevati samo prema obvezno pravnim pravilima o nedjeljivim obvezama.

12. A odredba čl. 64. st. 2. ZOO-a propisuje da kad u nedjeljivoj obvezi ima više vjerovnika među kojima nije ugovorena ni zakonom određena solidarnost, jedan vjerovnik može zahtijevati da dužnik ispuni obvezu njemu samo ako je ovlašten od ostalih vjerovnika da primi ispunjenje, a inače svaki vjerovnik može zahtijevati od dužnika da obvezu ispuni svim njegovim vjerovnicima zajedno ili da je položi sudu ili javnom bilježniku.

13. Tužiteljice tužbom za predaju u posjed traže predaju i tužiteljicama i svim drugim suvlasnicima. Prema čl. 42. st. 2. ZV-a, svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari.

14. Tužiteljice su kao suvlasnice ovlaštene postaviti i vlasnički zahtjev za povrat stvari, kako njima kao suvlasnicima tako i svim ostalim suvlasnicima od osobe koja posjeduje njihovu stvar da im preda u posjed, suposjed, predmetnu nekretninu. To pravo propisano je odredbom čl. 161. st. 1. ZV-a. A da bi to svoje pravo ostvarile moraju dokazati da su vlasnice, suvlasnice te da stvar koju zahtijevaju je u posjedu tuženika. To propisuje odredba čl. 162. ZV-a i tužiteljice su to i dokazale, a konačno to je i nesporno između stranaka.

15. Tužiteljice tvrde da tuženiku nisu dale suglasnost niti odobrenje da bi tuženik bio ovlašten posjedovati predmetnu nekretninu na način kako ju posjeduje.

16. Poštenje posjeda je regulirano odredbom čl. 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, 81/15, 94/17 dalje: ZV), a st. 5. istog članka propisuje da se poštenje presumira, a onaj koji tvrdi suprotno treba to dokazati.

17. Odredba čl. 38. st. 1. ZV-a propisuje da nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika.

18. Prema čl. 42. st. 2. ZV-a, svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari, a prema čl. 46. st. 1. ZV-a svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva, tako da prema odredbi čl. 161. st. 1. ZV-a ima pravo zahtijevati i da mu preda (su)posjed te stvari. Tj. i tuženiku kao suvlasniku pripada, prema čl. 42. st. 1. ZV-a, pravo na suposjed predmetne nekretnine koja (u utuženom razdoblju) nije podijeljena na način izvršavanja suposjeda, bilo sporazumom stranaka ili odlukom suda (čl. 42. st. 2. ZV-a).

19. Vezano za pravo retencije odnosno zadržanja stvari do isplate uloženog u predmetnu nekretninu od strane tuženika, koji zahtjev je postavio tuženik potrebno je prethodno utvrditi pravni položaj tuženika kao posjednika, da li je pošteni ili nepošteni posjednik. Odredba čl. 164. ZV-a propisuje pravni položaj poštenog posjednika, a pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno. Nadalje, pošteni posjednik može tražiti naknadu za nužne i korisne troškove koje je imao i zadržati stvar dok mu ti troškovi ne budu naknađeni. A odredba čl. 165. ZV-a propisuje pravni položaj nepoštenog posjednika, pa tako nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario. Vlasnikovo traženje te naknade zastarijeva u roku od 3 godine od dana kad mu je stvar predana. Nepošteni posjednik ima pravo na naknadu troškova ako bi oni bili nužni i vlasniku, to mu pravo zastarijeva u roku od 3 godine od dana predaje stvari. Konačno, nepošteni posjednik nije ovlašten zadržati stvar dok mu ne budu naknađeni troškovi za koje traži naknadu, nego mora stvar predati bez odgode (čl. 165. st. 4. ZV-a).

20. U ukupnosti svih provedenih dokaza, posebice uvidom u spis Općinskog suda u Puli - Pola, Stalne službe u Rovinju – Rovigno P-232/2016, kao i u dokaze provedene u ovoj pravnoj stvari, nesporno je utvrđeno da tuženik nije pošten posjednik.

21. Nesporno je da tuženik za korištenje predmetne nekretnine, koja je u suvlasništvu tužiteljica i ostalih suvlasnika, nije nikada, pa tako ni u utuženom razdoblju plaćao zakupninu vlasnicima nekretnine pa tako ni tužiteljicama.

22. Tuženik je nepošteni posjednik, a postao je nepošteni posjednik, najkasnije donošenjem pravomoćne presude u predmetu Općinskog suda u Puli - Pola, Stalne službe u Rovinju – Rovigno 12.04.2017.

23. Predmet spora, osim predaje posjeda, je i zahtjev tužiteljica na isplatu režijskih troškova koje je prvotužiteljica platila za predmetnu nekretninu prema HEP-u i ISTARSKOM VODOVODU d.d. Za navedeno dostavila je pravovaljane materijalne dokaze nadležnih tijela (HEP-a i ISTARSKOG VODOVODA), a te činjenice tuženik nije osporio osim što je paušalno naveo da predlaže da se odbije zahtjev tužiteljica kao neosnovan. S obzirom na nesporne činjenice da je prvotužiteljica platila režijske troškove za predmetnu nekretninu, kako je to opisano u prethodnim točkama obrazloženja, u ukupnom iznosu od 62,62 eura, tužbeni zahtjev prvotužiteljice je osnovan, a sve pozivom na naprijed navedene zakonske odredbe.

24. U odnosu na zahtjev tužiteljica da im tuženik isplati iznos na ime mjesečne tržišne najamnine za razdoblje od 01. lipnja 2018. pa nadalje, kao i u odnosu na zahtjev tuženika za pravo retencije na ime uloženog, izvršen je očevid lica mjesta u prisutnosti vještaka mjerničke struke radi identifikacije predmetne nekretnine te vještaka građevinske struke.

25. Vještak mjerničke struke je identificirao predmetnu nekretninu kao k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja ima tlocrtnu površinu 200 m2, u naravi je kuća u nizu i dvorište s istočne strane. Odnosno prilikom očevida utvrđeno je da je bila kuća u nizu međutim južni dio kuće u nizu se urušio, a južna kuća je graničila sa k. č. zgr. [katastarska čestica] tako da u naravi k. č. zgr. [katastarska čestica] i k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] više nisu u nizu već su odvojene. Međa sa sjeverne strane ide pročeljem kuće, sa zapadne strane ide pročeljem kuće time što je izgrađen balkon na dva betonska stupa koja nisu na k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Južna međa ide po pročelju k. č. zgr. [katastarska čestica] te prema istoku sve do javne asfaltirane ulice. Istočna međa ide u smjeru sjevera i ujedno graniči sa asfaltiranom ulicom, dok sjeverni dio dvorišta ne graniči sa asfaltiranom ulicom jer u tom dijelu dio travnate površine pripada ulici sa sjeverne strane.

25.1. Očevidom lica mjesta utvrđeno je da se radi o izuzetno trošnoj staroj kućici koja nema ni WC-a, neprimjerena za stanovanje u istoj pogotovo u 21. stoljeću. Tuženik ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], a predmetna nekretnina se nalazi u [adresa] koje je udaljeno od [adresa] manje od 10 km.

26. Vještak građevinske struke je u pisanom nalazu i mišljenju opisao zatečeno stanje predmetne nekretnine, u naravi kamena kuća, katnosti - podrum i prizemlje, izgrađena pretpostavlja se između 1930-1950. godine. Radi se o starijem objektu koji nije adekvatno održavan kroz duži vremenski period. Na građevini su vidljivi znakovi propadanja: prodiranje vode kroz strop, izbijanje vlage na zidovima, te oštećenja na nosivim zidovima i krovu u vidu pukotina te curenja vode u građevinu, dotrajala stolarija. Krovna konstrukcija nije vidljiva, već samo gornji pokrov – stari crijep (kupe) glineni, karakteristični za razdoblje prije 1960-ih godina, u lošem stanju. Strop prema tavanskom prostoru je obložen lesonit pločama koje su učvršćene na donje grede, a sa gornje strane je, pretpostavlja se, daščani pod. Nema pristupa tavanskom prostoru. Stropna konstrukcija je dotrajala u vrlo lošem stanju, vidljivo prodiranje vode sa krova na više mjesta. Na temelju viđenog, vještak procjenjuje da u posljednjih 20 godina nisu izvršena nikakva značajna ulaganja u objekt. Izmjerom na licu mjesta bruto građevinska površina iznosi 79,40 m2, a tlocrtna površina ucrtana i bez terase prema izmjeri je 39,70 m2 (spremište – podrum 14,55 m2, kuhinja 11 m2, hodnik 5,54 m2, soba 10,56 m2, natkrivena terasa 2,75 m2). Ukupna površina predmetne nekretnine je 200 m2, ostatak površine izvan građevine predstavlja zelenu površinu i urušeni dio zgrade. Vještak je u odnosu na građevinske radove za koje je tuženik naveo da je vršio ulaganja (sanacija vanjskog zida kuće, prekrivanje krova sa postojećim kupama, izvedba unutarnjih pregradnih zidova, postavljanje brodskog poda i priključak na vodovod i elektroopskrbu) iznio da s obzirom na zatečeno stanje građevine i opću zapuštenost objekta da je većina navedenih radova ili minimalna ili izvedena vrlo davno, bez značajnijeg utjecaja na vrijednost nekretnine, te je za navedeno napomenuo da se radilo o minimalnim intervencijama, manjim zahvatima, uz postojeći materijal te da su radovi izvedeni prije više od 20 godina (pokrov iznad ulaza, sendvič limeni panel cca 5 m2 nije na predmetnoj k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prema identifikaciji mjerničkog vještaka). Vještak građevinske struke je izvršio obračun najamnine te je izradio procjenu mjesečne najamnine koju bi predmetna nekretnina mogla ostvariti u slučaju iznajmljivanja. Predmetna nekretnina je neodržavana, bez sanitarnog čvora, bez tekuće vode (isključena cca. u listopadu 2023). Građevina je bez osnovnih infrastrukturnih uvjeta za život, te nije podobna za stalno stanovanje. Ima osiguranu elektroopskrbu. U sadašnjem stanju, nekretnina se može usporediti sa gospodarskom zgradom, prostorom za skladištenje ili povremeno korištenje. Podaci o poredbenim nekretninama zakupa /najma preuzeti su iz baze podataka MGIPU eNekretnine za: - gospodarske zgrade - obiteljske kuće Uvidom u tržišne podatke, utvrđeno je da prosječna tržišna cijena najma za obiteljske kuće u okolici iznosi približno 5,00 €/m², dok se gospodarske zgrade iznajmljuju po cijeni od cca 1,60 €/m². Prema dostupnim informacijama, u kući se tijekom promatranog razdoblja stanovalo, unatoč navedenim nedostacima. Budući da se nekretnina koristila za stanovanje, iako bez zadovoljavajućih uvjeta, vještak je mišljenja da je prosječna vrijednost od 3,30 €/m2 između navedenih iznosa realna i poštena cijena najma za konkretan prostor. Što daje ukupan iznos od 146,50 €/mjesec, zaokruženo na 145,00 €/mjesec. Zaključno je iznio da: 1. Prema zatečenom stanju nekretnine, nije bilo značajnih građevinskih ulaganja u posljednjih 20 godina. 2. Navodni radovi tuženika su u najvećoj mjeri minimalni, izvedeni prije više od 20 godina, te ne predstavljaju ulaganja koja bi znatnije povećala vrijednost nekretnine. 3. Mjesečna tržišna najamnina u zatečenom stanju iznosi 145,00 EUR/mjesec.

27. Tužiteljice nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka te su sukladno istome precizirale tužbeni zahtjev na način da potražuju 84,58 eura mjesečno od 01. lipnja 2018. do lipnja 2025. sa zakonskim zateznim kamatama do isplate.

28. Tuženik, na poziv suda, nije se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka u određenom roku, unatoč urednom upozorenju da se naknadna očitovanja neće uzeti u obzir. Tuženik je tek na ročištu 10. rujna 2025. predložio da se pozove vještak na saslušanje radi razjašnjenja svojih zaključaka. O navedenom je već ranije obrazloženo u toč. 3.2. obrazloženja.

29. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje te procjenu stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo od 16.04.2025. jer je isti sastavljen u skladu s pravilima struke, isti je jasan, obrazložen i objektivan.

30. Svjedok ĐK iskazao je da živi u [adresa] od 1982., da uz predmetnu nekretninu prolazi 1 do 2 puta tjedno, da posljednjih 10-ak godina tuženik spava u predmetnoj kući, da je ranije u predmetnoj kući do smrti 2001. živjela majka tuženika te da u to vrijeme se na predmetnoj nekretnini nije ništa renoviralo. Ne zna da li je u kući bilo struje i vode.

31. Svjedokinja HK iskazala je da je u [adresa] živjela od 1945. do 1958. i od 1979. do danas. U predmetnoj kući je živjela majka tuženika od 1951. do smrti. U toj kući da se rodio tuženik i u to vrijeme da je postojala samo jedna prostorija, bez pregradnih zidova, a kasnije da je otac tuženika napravio pregrade i prekrivanje krova. 2000-tih da je na vanjskom zidu kuće nešto rađeno. Misli da je u vrijeme života roditelja tuženika u kući bila struja i voda. Tuženik je u kući živio dok se oženio, nakon toga je otišao živjeti u [adresa], ali je dolazio viđati majku i pomagao joj je. Ne zna koje godine je dovedena struja u kuću. Roditelji tuženika došli živjeti u predmetnu kuću jer je otac tuženika bio hlapac (kao najamni radnik, šegrt) kod M, a to je bio jedan gospodin tu iz [adresa] koji je imao veliko imanje i bio je bogat i negdje oko 1950-tih su roditelji tuženika počeli živjeti u toj kući, tada je bila ruševina pa su je oni uredili za življenje u njoj. U ono vrijeme u [adresa] je postojala zadruga. Otac tuženika je radio u zadrugi, a u to vrijeme oni ljudi koji nisu imali svoje kuće imali su mogućnost kupiti kuću. Jednom prilikom je čula da je majka tuženika razgovarala sa svekrvom svjedokinje i majka tuženika je rekla svekrvi da je sada zadovoljna jer da su kupili predmetnu kuću i vrta uz kuću.

32. Svjedokinja TK iskazala je da nema nikakvih saznanja o ulaganjima u predmetnu kuću od strane tuženika.

33. Svjedok FK iskazao je da u [adresa] živi 45 godina, da je 2000. ili 2001. na krovu predmetne kuće vidio dva radnika na krovu kuće da nešto rade, a unutar kuće i sa vanjske strane kuće da nije vidio da bi se išta saniralo. U [adresa] da je struja došla prije 1970-tih godina. U predmetnoj kući živjeli su roditelji tuženika, a tuženik i braća da su dolazili kod roditelja. Svjedok ne zna kako su roditelji tuženika dobili kuću u kojoj su živjeli.

34. Svjedok ŽK, sin tuženika, rođen 1975. iskazao je da posljednjih 10-ak godina živi u [adresa], da su u predmetnoj kući od njegova pamćenja živjeli nono i nona, roditelji tuženika, da je njegov otac rođen u predmetnoj kući u dijelu koji je sada urušen. Prije otprilike 20 godina da je uz pomoć svog šogora mijenjao crijepove na krovu u dijelu gdje je propuštao krov te da su sanirali vanjski zid kuće koji se počeo "otvarati", prije par godina. U predmetnoj kući da nema WC-a, a njegov otac da je dva prozora na kući i otac da mu je pričao da je unutar kuće napravio pregradne zidove.

35. Svjedokinja AK, kćerka tuženika, rođena 1981. iskazivala je gotovo identično kao i njezin brat ŽK.

36. Iz iskaza svjedoka, djece tuženika, proizlazi da imaju neposrednih saznanja vezano za posjedovanje predmetne nekretnine od vremena kada su počeli pamtiti te su iskazivali identično da su u predmetnoj kući živjeli njihovi djed i baka, da je prekrivan krov prije otprilike 20 godina i to samo na dijelu gdje je krov propuštao, te da se sanirao vanjski zid jer da je kamenje nosivog zida počelo padati i tu sanaciju vanjskog zida da su napravili prije par godina. Iz iskaza ostalih svjedoka proizlazi da se u predmetnoj kući nisu izvodila znatna saniranja u smislu da bi življenje u kući bilo primjerenije, budući da u predmetnoj kući nema ni WC-a. Struja i voda u naselje je došla oko 1970- tih godina pa je i priključenje, ali nije iz iskaza svjedoka utvrđeno točno kada je struja i voda priključena u predmetnoj kući.

37. Prvotužiteljica BK iskazala je: " Nekretnina koja je predmet spora je naše vlasništvo, a u posjedu te nekretnine je tuženik. Tuženik je u posjedu već dugo godina, a u posjed je ušao na način da je provalio u kuću. Konkretno, njegov sin je provalio i promijenio bravu. Ne mogu točno precizirati kada je to točno bilo jer je prošlo puno godina, a tuženik se tuži sa mnom već 18 godina. Tuženik je mene tužio i on nije uspio. Moj odvjetnik je tražio predaju posjeda tj. da tuženik preda nama tužiteljicama posjed ali on nam nije htio predati posjed jer tvrdi da je njegovo. Ali ta nekretnina nije njegova, već je od nas tužiteljica, a prije od naših pravnih prednika oduvijek. Tuženik nije vršio nikakva ulaganja u kuću, a i sud je mogao na licu mjesta vidjeti da je kuća u ruševnom stanju. Niti itko drugi prije njega, od njegove obitelji nije vršio nikakva ulaganja u predmetnu nekretninu. Struja u predmetnoj nekretnini postoji negdje od 1950-tih godina. Voda na predmetnoj nekretnini postoji negdje od 1970-tih godina. Priključke za struju i vodu su platili roditelji od tuženika jer su oni stanovali u toj kući, ali nikada nisu plaćali najamninu. Troškove za struju i vodu konkretno režijske troškove za predmetnu nekretninu sada plaćam ja, posljednjih tri godine pa na ovamo. Prije tuženika u predmetnoj kući živjela je majka od tuženika. Moja majka je dozvolila majci tuženika da živi u toj kući jer majka tuženika nije imala gdje živjeti. Majka tuženika je umrla otprilike 6 mjeseci prije nego je tuženik provalio u kuću. A to je bilo prije jako puno godina. Moj odvjetnik je tražio iseljenje tuženika i predaju posjeda prije jako puno godina, možda i prije 18 godina, jer je toliko godina prošlo od kada je tuženik nas tužio. Moj odvjetnik je tražio iseljenje tuženika tužbom. Moj odvjetnik bio je Joso Kalabrić, on je umro i ja ne znam za dalje što je bilo, a nakon toga sam angažirala sadašnjeg punomoćnika odvjetnika Vedrana Petrića. U predmetnoj kući sada nema vode jer ja kao vlasnica sam je imala pravo isključiti i to sam učinila prije otprilike godinu i pol dana. Ja sam režije za vodu platila par rata i vodu više ne plaćam jer se ne troši voda, ali plaćam struju. EK, OK, KK, NK, PK, IK, ČK, SK, ZK, UK, Š Đ, RK, ĆK i GK su moji daljnji rođaci i oni imaju svoj suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini. Ja od rođenja živim u [adresa]. Predmetnu nekretninu mi bi najprije renovirali, a nakon toga bi ju iznajmljivali. Tuženik nije na krovu vršio nikakve radove prekrivanja, niti ičega. Unutar kuće nije ništa sagradio tuženik u smislu pregradnih zidova, nikakvih promjena u kući nije. Tuženik je jedino na jednom vanjskom zidu kuće, kako se kuća ne bi urušila, pričvrstio sa željeznim šipkama i bacio maltu. To je učinio prije otprilike prije 3 godine."

38. Drugotužiteljica MK iskazala je: "Ja sam slušala iskaz prvotužitejice i sve što je ona iskazala to je istina. Prvotužiteljica vezano za predmetnu nekretninu zna puno više od mene, jer je ona tamo i rođena, a ja kao nevjesta znam manje o predmetnoj nekretnini nego prvotužiteljica. Ja sam u [adresa] došla živjeti 1948. godine. Meni je svekrva rekla da se moj muž rodio u predmetnoj kući, a i još jedan njezin sin prije mog muža. Ja živim u neposrednoj blizini predmetne nekretnina, neposredno preko puta. Ja od 1962. godine živim na istom mjestu gdje i danas tj. neposredno odnosno preko puta predmetne nekretnine. Ja potvrđujem sve što je prvotužiteljica iskazala. Predaju posjeda je tražila prvotužiteljica, ali ne samo u svoje ime, nego i u moje. Ja osobno nisam nikada ništa pisala. Niti moj muž dok je bio živ nije tražio predaju posjeda. Moj muž je umro 2010. godine, prije smrti bio je nepokretan 8 godina."

39. Iz iskaza tužiteljica proizlazi da su u predmetnoj kući živjeli roditelji tuženika, ali ne kao vlasnici kuće već da je majka prvotužiteljice dozvolila majci tuženika da žive u kući jer nije imala gdje živjeti. A tuženik da je tek nakon smrti majke i to cca 6 mj. kasnije "provalio" u kuću. Sanacije na predmetnoj nekretnini da nije bilo. Tužiteljice da su tražile predaju posjeda ali tuženik da je uvijek odbijao predati posjed.

40. Tuženik ŠK iskazao je:"Ja sam rođen 1949. u predmetnoj kući. Od rođenja pa do 1968. godine do odlaska u JNA ja sam živio u toj kući zajedno sa svojim roditeljima. Nakon završetka vojske došao sam opet živjeti u tu kuću gdje sam živio do sklapanja braka tj. do 1973. kada sam sa ženom pošao živjeti u drugu kuću u [adresa], a u [adresa] smo preselili negdje oko 1980- tih godina, možda 1984. Moja majka koja je živjela u predmetnoj kući je umrla 2001., čini mi se. Par mjeseci kasnije ja sam, sam, došao živjeti u [adresa] u predmetnu kuću gdje je živjela moja majka. Ja sam došao živjeti u tu kuću, sam, bez žene, jer je to kuća mojih roditelja. Ja nisam provaljivao u kuću. Nije bilo razloga za to. Od 2001. godine pa nadalje ja sam ulagao u prekrivanje krova, teško mi je precizirati točno kada, onako kako je i kada puštalo vodu tako sam popravljao da ne pušta. Zadnje sam popravljao prije godinu dana iznad ulaza u kuću. Prije otprilike prije 20 godina u predmetnoj kući su napravljeni pregradni zidovi jer je prije to bila samo jedna prostorija u kući. Unutrašnjost kuće sada ima ulazni dio, jednu sobicu i kuhinju. Unutrašnjost kuće ima otprilike 30 m2. Unutar kuće je zamijenjen i pod, te je postavljen brodski pod. Brodski pod je postavljen prije više od 20 godina, prije nego su napravljeni pregradni zidovi. Jedna strana zida kuće je u vanjskom dijelu sanirana jer je bio pala nosivost krova "konj koji je nosio" i zbog toga sam izvršio sanaciju tog vanjskog dijela zida. Ne sjećam se koje godine sam sanirao vanjski zid. Sanacija je izvršena na način da smo poduprli "konja na krovu" da drži krov i da spriječi urušavanje vanjskog zida. Sada je to vanjski zid, a prije je na tom mjestu bila unutrašnjost zida jer je postojala još jedna prostorija koja se urušila. Podzidali smo da se ne uruši zid. Površina tog zida je otprilike 2 do 3 metra. Struju i vodu u kuću smo doveli otac i ja. Struju negdje krajem 1950-tih godina, a vodu nešto kasnije 1960-tih godina. Otac i ja smo kopali kanal za struju dužine 2 metra, a dubine 1 metar. Ja želim biti jasan i reći da mi smo samo platili priključak za dovod struje u kuću, a struja je u selu već postojala. Ja se ne sjećam koliko smo platili za priključak struje. Sve potrebno za struju unutar kuće smo platili mi, moji roditelji i ja. Za dovod vode u kuću smo kopali kanal od šahta koji je bio u selu, pa do kuće, dužine 20 m, dubine otprilike 40 cm. Cijevi za vodu od šahta pa do kuće tj. za tih 20 m kupili smo također mi. Dok su roditelji bili živi režije za struju i vodu plaćali su roditelji. Nakon smrti roditelja, nakon smrti majke koja je zadnja umrla plaćao sam ja. Ja danas ne plaćam za vodu jer su tužitelji isključili vodu. Ja danas ne plaćam ni za struju jer su tužitelji preuzeli obvezu plaćanja struje. Vodu ne plaćam od vremena kada je isključena, ne znam kada je to bilo, prije otprilike dvije i pol godine, a struju ne plaćam od nešto kasnije, nakon vode. Ja koristim struju u toj kući. Ja mislim da je voda u kuću priključena nakon 1965. godine, možda 1966., nisam siguran. Prije odlaska u JNA radio sam u Aniti Vrsar. U Aniti sam radio od 1965. do 1968. kada sam otišao u JNA. Moj otac je platio troškove za dovod struje u kuću. Moj otac je bio zaposlen do mirovine. Ja se ne sjećam koje godine je otišao u mirovinu, možda 1967. ili 1968. Kada sam ja iz [adresa] otišao živjeti u predmetnu kuću, ja se nisam razveo od supruge. Razlog zašto sam iz [adresa] otišao živjeti u [adresa] je taj što u [adresa] imam zemljište koje sam obrađivao i kojeg i danas obrađujem. Ja sam se htio prijaviti na adresi u [adresa] ali u policiji mi nisu dozvolili da se prijavim. Prekrivanje krova na predmetnoj kući su izvodili moj sin i zet. Sin je rođen 1975., a zet tu negdje. Materijal smo kupili. Kupe za prekrivanje krova nismo trebali kupiti jer sam ih imao. Kupili smo daske, vapno, cement i čavle. Pregrade u kući su ciglene. Cigle za pregrade u kući smo također kupili. Radove na pregradama u kući izvodio je jedan čovjek koji je živio na St. Bečić, sada je pokojni. On se zvao JK."

40.1. Iz iskaza tuženika proizlazi da je on od rođenja pa do 1973. živio u predmetnoj kući, oženio se 1973. i otišao je sa ženom živjeti u drugu kuću u [adresa], a 1980-tih godina preselili su u [adresa] gdje i danas imaju prebivalište. Nadalje proizlazi da je u predmetnu kuću došao živjeti nekoliko mjeseci nakon smrti njegove majke. U predmetnu nekretninu da je ulagao na način da je vršio prekrivanje krova, gdje je propuštalo i to 2001., unutar kuće je postavio brodski pod prije više od 20 godina te sanirao vanjsku stranu zida zbog urušavanja. Iz iskaza tuženika, a usporedbom nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke kao i neposrednog opažanja na licu mjesta, utvrđeno je da saniranja koja je vršio tuženik da nisu saniranja koja bi imala posebne koristi za tužitelje budući da su navedena saniranja vršena prije više godina i njihova vrijednost danas nemaju takav značaj da bi tuženiku, posebno kao nepoštenom posjedniku, pripadalo pravo na troškove ulaganja u predmetnu nekretninu, ni po osnovi nužnih ni korisnih troškova, na koje se vještak graditeljske struke i očitovao, a sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao stručan, objektivan i realan. Tuženik je iskazao da on živi u [adresa] u predmetnoj kući, da nije razveden od supruge, a da živi u [adresa] samo zato jer da ima zemljište u [adresa] kojeg i dan danas obrađuje. Udaljenost [adresa] od [adresa] je manja od 10 km.

41. Sporna je i osnova i visina potraživanja tužiteljice.

42. Koristi iz čl. 165. st. 1. ZV-a predstavljaju zakupninu koju bi tuženik inače morao plaćati, zato je tužiteljicama, razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima, dužan naknaditi nominalni iznos te zakupnine i to u razdoblju kako je opisano u toč. III izreke presude.

43. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a, pored glavnice, tuženik duguje tužiteljicama i zatezne kamate na iznose koji čine glavnicu, od njihovog dospijeća pa do isplate, po stopi iz stavka istog članka.

44. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ((Sl. list SFRJ 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine broj 53/1991, 91/1992,112/199, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 85/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/22, 114/22, 155/2023 dalje: ZPP). Tuženik je u cijelosti izgubio parnicu pa je dužan tužiteljicama naknaditi parnični trošak. Tužiteljicama je priznat trošak za sastav tužbe, za sastav podneska od 03.06.2025. i za zastupanje na ročištima 04.03.2024., 05.06.2024., 15.10.2024.,0 29.01.2025., 10.09.2025. za svaku radnju po 200,00 eura uvećano za 10 % zbog zastupanja punomoćnika dvije tužiteljice što ukupno iznosi 1.340,00 eura plus PDV u iznosu od 335,00 eura, trošak očevida mjerničkog i građevinskog vještačenja u iznosu od 794,36 eura te trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu 55,00 eura odnosno sveukupni trošak u iznosu od 2.524,36 eura. Tužiteljicama nije priznat trošak sastav izvansudskog dopisa od 02.03.2023. jer isti nije bio nužan za ovu parnicu. Visina priznatog i obračunatog troška temelji se na Tbr. 7., 8., 9., 40., 46., 52. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i Tbr. 1. i 2.Tarife sudskih pristojbi.

45. Slijedom svega naprijed navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Poreču – Parenzo 23. listopada 2025.

S u t k i nj a:

mr. sc. Marčela Štefanuti

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove Presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu, a podnosi se putem ovog suda, u roku od 15 dana, od dana objave ove Presude.

DNA:

1. Pun. tužiteljice,

2. Pun. tuženika.