REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Posl.br. R1-112/2024-24

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli-Pola po sucu toga suda Mirni Mačešić – Biscuoli kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagatelja ZE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Nives Grgić Bažon, odvjetnik iz Pule, protiv protustranke 1. ME iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po suprugu EE iz [adresa], 2. ĆE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 8. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika predlagatelja, punomoćnika prve protustranke i druge protustranke osobno, dana 23. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I Razvrgava se suvlasništvo nekretnine kč. br. [katastarska čestica]/zgr. u naravi zgrada u [adresa] i Besenghijeva 6, [broj poduloška]-17, površine 362 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 10. Suvlasnički dio: 459/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO E- 10 s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu posebni dio 10 – stan "S10" stan u prizemlju, površine 55,11 m2 koji se sastoji od hodnika, dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika i ostave u elaboratu etažne diobe građevine sve obojano upravno šrafiranom plavom bojom, civilnom diobom odnosno prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način te će se na taj način dobivena kupovna cijena podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka.

II Nalaže se prvoj protustranci da predlagatelju naknadi trošak parničnog postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 1.251,03 eura, u roku od 15 dana.

III Nalaže se drugoj protustranci da predlagatelju naknadi trošak parničnog postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 1.251,03 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj u svom prijedlogu navodi da je zajedno sa protustrankama upisan kao suvlasnik u zemljišnim knjigama na stanu koji se nalazi u prizemlju zgrade [adresa] ukupne površine 55,11 m2 te da je sa protustrankama upisana kao suvlasnik u 1/3 dijela. Nadalje ističe kako predmetnu nekretninu koja u naravi predstavlja stan u višestambenoj zgradi nije moguće geometrijski podijeliti pa kako joj ovakvo stanje više ne odgovara predlaže da se razvrgne suvlasnička zajednica civilnom diobom točnije prodajom nekretnine na javnoj dražbi. Predlagatelj potražuje i naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na prijedlog prva i druga protustranka navode kako ne osporavaju da su zajedno sa predlagateljicom suvlasnici u 1/3 dijela stana u [adresa] ukupne površine 55,11 m2, a koji stan se nalazi u prizemlju višestambene zgrade. Protustranke navode da su suglasni da se suvlasnička zajednica razvrgne isplatom jer se stan ne može geometrijski dijeliti. Do zaključenja glavne rasprave protustranke su navele kako nisu uspjele postići dogovor oko načina isplate te da su suglasni da se nekretnina prodaje na javnoj dražbi.

3. U dokaznom postupku pročitan vlasnički list, kopija katastarskog plana, pročitano je rješenje ovoga suda posl.br. Z-19696/24, pročitan je zapisnik sa očevida, pročitan je nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke Sulek d.o.o., pročitana je izjava mjerničnog vještaka dana tijekom očevida Studio Land d.o.o.

4. Zahtjev predlagatelja za razvrgnućem suvlasničke zajednice osnovan je u cijelosti.

5. Uvidom u vlasnički list koji prileži strani 4 spisa sud je utvrdio da su predlagatelj i protustranke suvlasnici na nekretnini kč. br. [katastarska čestica]/zgr. u naravi zgrada u [adresa] i Besenghijeva 6, [broj poduloška]-17, površine 362 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 10. Suvlasnički dio: 459/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO E- 10 s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu posebni dio 10 – stan "S10" stan u prizemlju, površine 55,11 m2 koji se sastoji od hodnika, dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika i ostave u elaboratu etažne diobe građevine sve obojano upravno šrafiranom plavom bojom i to predlagateljica u 1/3 dijela, prva protustranka u 1/3 dijela i druga protustranka u 1/3 dijela.

6. Odredbom čl. 50. ZVDSP-a propisano je da kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona.

Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan naprijed navedenom odredbom sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja.

Ako geometrijska dioba nije moguća kao što je to u ovom slučaju, a da se znatno ne umanjuje vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilno razvrgnuće.

7. Očevidom na licu mjesta te uvidom u izjavu stalnog sudskog vještaka mjernične struke Studio Land d.o.o. sud je utvrdio da predmetnu nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti budući se radi o posebnom dijelu odnosno ETAŽNO VLASNIŠTVO – E10, stan u višestambenoj zgradi. Također nekretninu nije moguće niti etažnom diobom dijeliti jer je već ista tako podijeljena.

8. Sud je nakon provedenog očevida te izjave vještaka geodetske struke i uvidom u nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke Sulek d.o.o. utvrdio da je razvrgnuće suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini moguće provesti isplatom odnosno dogovorom točnije isplatom suvlasničkog dijela predlagatelja prema protustrankama ili obrnuto čiji su vrijednosti suvlasničkih udjela utvrđeni u ovom postupku. Isto je tako moguće razvrgnuti suvlasničku zajednicu civilnom diobom prodajom predmetne nekretnine na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima.

9. Prema mišljenju suda pravo na razvrgnuće isplatom iz čl. 51. ZVDSP-a iako je realno moguće u konkretnom slučaju prema samom zakonu to nije moguće učiniti već to stranke mogu učiniti u eventualnom izvansudskom postupku.

Naime, suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učinit vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima. U tom slučaju ostali suvlasnici imaju do isplate založno pravo na stvari koja je pripala predlagatelju razvrgnućem. Ako ih ne isplati u roku oni mogu zahtijevati ispunjenje ili naplatu vrijednosti zaloga, a mogu i tražiti da se poništi odluka o razvrgnuću isplatom. Naime suvlasnici nisu dokazali do zaključenja glavne rasprave da imaju bilo koji osobito ozbiljan razlog kako bi se razvrgnuće provelo isplato pa sud smatra da nema zakonskih pretpostavki za takvu vrstu diobe. Uostalom na posljednjem ročištu sud je utvrdio da su se odnosi između stanaka poremetili i da su svi suglasni da se nekretnina proda na javnoj dražbi.

Suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem 9/10 ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog za ovakav način razvrgnuća suvlasničke zajednice što u ovom slučaju nije riječ.

10. Kao što je već navedeno geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća niti je moguća dioba isplatom. Stoga je sud provedenim građevinskim vještačenjem utvrdio da tržišna vrijednost predmetnog stana iznosi 141,000,00 EUR od čega srazmjerno suvlasničkim udjelima od 1/3 dijela svakog suvlasnika bi predlagatelju pripalo 47.000,00 EUR, prvoj protustranci 47.000,00 EUR i drugoj protustranci 47.000,00 EUR. Stoga je sud nakon što je utvrdio tržišnu vrijednost nekretnine odredio da se predmetni stan proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima sve sukladno čl. 50. st. 4. ZVDSP-a.

11. Naime, odredbom čl. 47. ZVDSP-a propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je to moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba osim kada bi to bilo na štetu ostalih no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. Ovo razvrgnuće nije na štetu protustranaka koje su se i suglasile sa zahtjevom predlagatelja za razvrgnućem suvlasničke zajednice.

Suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava kojih se suvlasništvo razvrgava. Pravo na razvrgnuće ostvarit će suvlasnik u sporazumu sa suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo – dobrovoljno razvrgnuće, ili putem suda – sudsko razvrgnuće ako nije što drugo zakonom određeno kao što je to ovaj slučaj.

12. Odredbom čl. 55. ZVDSP propisano je da svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću a na zakonom određeni način, pravo vlasništva ili neko drugo pravo izvodeći ga iz onog svog suvlasničkog dijela s kojim je sudjelovao u tom razvrgnuću, a koji mu istodobno prestaje. U slučaju sudskog razvrgnuća, izvršenje odluke o razvrgnuću moći će zahtijevati svaki od suvlasnika koji je sudjelovao u tom razvrgnuću, bez obzira na to na čiji je zahtjev sud odlučivao.

13. Odredbom čl. 54. ZVDSP propisano je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drugačije. U konkretnom slučaju sud je protustanke obavezao na naknadu parničnog troška srazmjerno suvlasničkim udjelima u predmetnoj nekretnini dakle u 1/ 3 dijela.

14. Predlagatelju pripada naknada parničnog troška sukladno čl. 154.st. 1.u svezi sa čl. 155 ZPP-a i to za zastupanje predlagatelja po punomoćniku odvjetniku koji je trošak odmjeren sukladno važećim odredbama odvjetničke tarife i utvrđenoj vrijednosti predmeta spora. Tako je predlagatelju priznat trošak sastava prijedloga, pristup na četiri ročišta za glavnu raspravu i sastav jednog podneska u sveukupnom iznosu od 750 bodova. Imajući u vidu vrijednost boda od 2,00 EUR te PDV od 25% predlagatelju na ime odvjetničkog troška pripada iznos od 1.875,00 EUR tom iznosu valja pridodati trošak predujma za vještačenje u iznosu od 1.533,09 EUR te trošak pristojbe na prijedlog u iznosu od 172,51 EUR kao i trošak pristojbe na odluku suda u iznosu od 172,51 EURO pa sveukupan trošak koji pripada predlagatelju iznosi 3.753,11 EUR.

Kako su protustanke suvlasnici svaki u 1/3 dijela dužni su predlagatelju svatko od njih naknaditi 1/3 nastalih troškova u iznosu od 1.251,03 EUR.

U Puli, 23. listopada 2025.

S u d a c

Mirna Mačešić-Biscuoli

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. predlagateljici po punomoćniku

2. prvoj protustranci po punomoćniku

3. drugoj protustranci osobno