REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Kzz-19/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Žarka Dundovića, kao predsjednika vijeća, te Ileane Vinja i Ratka Šćekića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Martine Slunjski, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog AJ zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak i 101/17.; dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske od 22. rujna 2025. broj KZZ-DO-13/2025-5 podignutom protiv pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Zlataru od 14. prosinca 2022. broj K-260/2018-56 i presuda Županijskog suda u Splitu od 7. ožujka 2023. broj Kž-201/2021-6, u sjednici vijeća održanoj 23. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e:

Utvrđuje se da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan i da je pravomoćnom presudom koju čine presuda Općinskog suda u Zlataru od 14. prosinca 2022. broj K- 260/2018-56 i presuda Županijskog suda u Splitu od 7. ožujka 2023. broj Kž-201/2021- 6, povrijeđen zakon u odredbi čl. čl. 469. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20.– Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24. i 72/25.; dalje: ZKP) u vezi s čl. 38. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije („Narodne novine“, broj 91/10., 81/13., 124/13. i 26/15., 102/17., 67/18., 70/19., 141/20. i 18/24.; dalje: ZPSKS-EU) pa se pobijana presuda ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom pravomoćnom presudom, AJ je proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. KZ/11. i kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ/11. te je, nakon utvrđenja pojedinačnih kazni zatvora za svako to djelo, osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od deset mjeseci.

2. Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske (dalje: državni odvjetnik) podnosi zahtjev za zaštitu zakonitosti (dalje: zahtjev) zbog povrede kaznenog zakona iz čl. 469. toč. 3. ZKP-a u vezi s čl. 38. ZPSKS-EU, s prijedlogom da se zahtjev prihvati i utvrdi da je pravomoćnom presudom povrijeđen zakon u navedenim zakonskim odredbama te da se ta presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

3. U skladu s odredbom čl. 510. st. 4. ZKP-a, o sjednici vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske uredno je izvješten državni odvjetnik, koji nije pristupio.

4. Zahtjev za zaštitu zakonitosti je osnovan.

4.1. U pravu je državni odvjetnik kada u zahtjevu tvrdi da, prema raspoloživim podacima u spisu predmeta, postoji okolnost iz čl. 469. toč. 3. ZKP-a koja bi isključivala kazneni progon jer da je osuđenik predan na temelju europskog uhidbenog naloga radi izdržavanja kazne u drugom predmetu, pri čemu se nije odrekao načela specijalnosti.

4.2. Naime, iz stanja spisa predmeta Općinskog suda u Zlataru broj K-260/20218., vidljivo je da je na raspravi 18. listopada 2019. utvrđeno da se osuđenik nalazi u Kaznionici u Glini te je na sljedećih pet rasprava (27. svibnja 2020., 31. kolovoza 2020., 27. listopada 2020., 9. prosinca 2020. te 14. prosinca 2020.) bio doveden iz te Kaznionice. Tijekom rasprava osuđenik nije prigovarao da bi bio predan na temelju europskog uhidbenog naloga u drugom predmetu te da se nije odrekao primjene načela specijalnosti.

4.3. Jednaka je situacija i sa žalbom podnesenom protiv prvostupanjske presude te zahtjevom za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude kojeg je osuđenik također podnosio u ovom predmetu. Spornu okolnost spomenuo je tek u podnesku koji je zaprimljen nakon odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske u povodu osuđenikovog zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, kada je 16. siječnja 2024. zatražio da se odgodi izvršenje pravomoćne presude do odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o njegovoj ustavnoj tužbi (list 222. spisa).

5. Iz priklopljenog spisa predmeta Županijskog suda u Zagrebu broj Ik-I221/2019. vidljivo je da je osuđeni AJ **.**.2019. na graničnom prijelazu Bregana, ulaz u Republiku Hrvatsku, doveden od strane policije Republike Slovenije i predan djelatnicima policije Republike Hrvatske te je istog dana priveden na izdržavanje kazne zatvora u Zatvor u Zagrebu. Prema podacima iz navedenog predmeta, do uhićenja i predaje je došlo na temelju europskog uhidbenog naloga Županijskog suda u Zagrebu od 4. lipnja 2019. broj Ik-I-221/2019. koji je izdan radi izvršenja kazne zatvora od jedne godine na koju je AJ osuđen pravomoćnom presudom koju čine presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu od 29. ožujka 2018. broj K-332/2017. i presuda Županijskog suda u Splitu od 18. prosinca 2018. broj Kž-549/2018.

6. Sve navedene činjenice utvrđene su i u presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 16. travnja 2024. broj III Kr-37/2024-4 i od 3. prosinca 2024. broj III Kr- 156/2024-4 u kojima je, povodom zahtjeva tamo osuđenog AJ za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, utvrđena povreda zakona iz članka 469. točke 3. ZKP-a te su ukinute pravomoćne presude i predmeti vraćeni prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

7. Prema članku 38. stavku 1. ZPSKS-EU, domaći sud može voditi kazneni postupak protiv osobe predane na temelju izdanog europskog uhidbenog naloga samo za djelo zbog kojeg je ta osoba predana Republici Hrvatskoj te za djelo počinjeno nakon te predaje. Prema članku 38. stavku 2. točki 4. ZPSKS-EU-a, sud može provesti kazneni postupak ako je osoba pristala na predaju Republici Hrvatske i tom se prilikom odrekla primjene načela specijalnosti iz članka 38. stavka 1. tog zakona.

7.1. Okolnost postojanja europskog uhidbenog naloga po kojem je osuđenik u drugom kaznenom predmetu uhićen 23. lipnja 2019. radi izdržavanja kazne zatvora, u ovom kaznenom predmetu uopće nije razmatrana pa iako ju osuđenik nije isticao, sud je bio dužan na to paziti po službenoj dužnosti. Prvostupanjski je sud vodio ovaj kazneni postupak za djela koja su počinjena od svibnja do listopada 2017. dakle, prije osuđenikovog uhićenja na temelju europskog uhidbenog naloga. Budući da je osuđenik nesporno predan hrvatskim vlastima radi izvršenja kazne zatvora, trebalo je, najprije, provjeriti je li predan i radi vođenja ovog kaznenog postupka ili se odrekao načela specijalnosti, a ako nije, je li naknadno tražena i dobivena suglasnost za vođenje ovog kaznenog postupka.

7.2. To je, međutim, ovdje propušteno učiniti pa, za sada, izgleda da je predaja temeljem europskog uhidbenog naloga dopuštena samo radi izdržavanja kazne u drugom predmetu.

7.3. Iz zahtjeva državnog odvjetnika proizlazi da osuđenik u inicijativi za podizanje ovog zahtjevu tvrdi da se prilikom predaje na temelju europskog uhidbenog naloga nije odrekao načela specijalnosti. Iz stanja spisa proizlazi da ovdje nije razmatrana okolnost postojanja europskog uhidbenog naloga radi izdržavanja kazne u drugom predmetu. Prema tome, za sada izgleda da je postojala okolnost koja isključuje kazneni progon u ovom predmetu (čl. 469. toč. 3. ZKP-a) pa je zahtjev državnog odvjetnika osnovan.

8. Stoga je trebalo ukinuti pravomoćnu presudu koju čine presuda Općinskog suda u Zlataru od 14. prosinca 2022. broj K-260/2018-56 i presuda Županijskog suda u Splitu od 7. ožujka 2023. broj Kž-201/2021-6 i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

8.1. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud razmotriti ovdje istaknute okolnosti u odnosu na europski uhidbeni nalog, odnosno utvrditi (ne)postojanje odricanja od načela specijalnosti te ovisno o tome razmotriti postupanje, bilo prema čl. 38. st. 3. ZPSKS-EU, bilo prema čl. 38. st. 4. ZPSKS-EU-a.

9. Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 513. st. 1. ZKP-a, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 23. listopada 2025.

Predsjednik vijeća:

Žarko Dundović