REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-1532/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Pajalića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mladen Klaić i drugi odvjetnici u Odvjetničkom društvu Klaić i Klaić u Kutini, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž R- 452/2023-2 od 25. siječnja 2024., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu broj Pr-878/2016-32 od 5. travnja 2023., u sjednici održanoj 22. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e:
I. Revizija tuženice odbija se kao neosnovana.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na reviziju kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
„I. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj da tužitelju OĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] plati iznos od 2.639,89 EUR / 19.890,30 KN sa zakonskom zateznom kamatom i to:
- na iznos od 5,80 EUR / 43,69 KN od 16. listopada 2011. godine do isplate,
- na iznos od 25,51 EUR / 192,22 KN od 16. studenog 2011. godine do isplate,
- na iznos od 44,84 EUR / 337,85 KN od 16. siječnja 2012. godine do isplate,
- na iznos od 147,14 EUR / 1.108,64 KN od 16. veljače 2012. godine do isplate,
- na iznos od 10,87 EUR / 81,90 KN od 16. svibnja 2012. godine do isplate,
- na iznos od 138,33 EUR / 1.042,26 KN od 16. kolovoza 2012. godine do isplate,
- na iznos od 311,11 EUR / 2.344,08 KN od 16. rujna 2012. godine do isplate,
- na iznos od 375,67 EUR / 2.830,49 KN od 16. listopada 2012. godine do isplate,
- na iznos od 4,54 EUR / 34,18 KN od 16. veljače 2013. godine do isplate,
- na iznos od 106,58 EUR / 803,02 KN od 16. travnja 2013. godine do isplate,
- na iznos od 194,11 EUR / 1.462,46 KN od 16. svibnja 2013. godine do isplate,
- na iznos od 45,83 EUR / 345,34 KN od 16. lipnja 2013. godine do isplate, na iznos od 165,44 EUR / 1.246,47 KN od 16. kolovoza 2013. godine do isplate,
- na iznos od 69,32 EUR / 522,30 KN od 16. rujna 2013. godine do isplate,
- na iznos od 338,20 EUR / 2.548,18 KN od 16. ožujka 2014. godine do isplate,
- na iznos od 105,80 EUR / 797,18 KN od 16. kolovoza 2014. godine do isplate,
- na iznos od 96,99 EUR / 730,75 KN od 16. siječnja 2015. godine do isplate,
- na iznos od 47,47 EUR / 357,64 KN od 16. veljače 2015. godine do isplate,
- na iznos od 136,20 EUR / 1.026,26 KN od 16. kolovoza 2015. godine do isplate,
- na iznos od 40,94 EUR / 308,49 KN od 16. veljače 2016. godine do isplate,
- na iznos od 65,42 EUR / 492,92 KN od 16. travnja 2016. godine do isplate,
- na iznos od 10,24 EUR / 77,12 KN od 16. svibnja 2016. godine do isplate te
- na iznos od 153,54 EUR / 1.156,86 KN od 16. kolovoza 2016. godine, sve do isplate po stopi koja se do 31. srpnja 2015. određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima razlike bruto plaće, sve u roku 15 dana.
II. Odbija se ostali dio tužbenog zahtjeva za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće.
III. Nalaže se tuženici da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.855,91 euro / 21.517,85 kuna sa zateznom kamatom tekućom od 5. 4. 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.“.
2. Drugostupanjskom presudom suđeno je:
„I. Djelomično se odbija kao neosnovana, a djelomično prihvaća žalba tuženice te se presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-878/2016 od 5. travnja 2023.:
a) potvrđuje u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke i u dijelu pod točkom III. izreke u kojem je naloženo tuženici naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.793,72 EUR-a/21.049,28 kuna,
b) preinačuje u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke u kojem je naloženo tuženici naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 62,19 EUR-a/468,57 kuna (preko iznosa od 2.793,72 EUR-a/21.049,28 kuna do iznosa od 2.855,91 EUR- a/21.517,85 kuna) te se u tom dijelu zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.“.
3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-2848/2024-2 od 26. lipnja 2024. dopustio tuženici reviziju protiv točke I. a) i II. drugostupanjske presude zbog pravnog pitanja koje glasi:
„Pripada li djelatnoj vojnoj osobi u razdoblju nakon 8. svibnja 2014. do kraja utuženog razdoblja pravo na isplatu plaće za vrijeme godišnjeg odmora kao da je radila u redovnom radnom vremenu pri tome uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad?“.
4. Postupajući po citiranom dopuštenju, protiv navedene presude tuženica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju, ukine drugostupanjsku presudu i predmet vrati sudu drugog stupnja na ponovno suđenje, odnosno preinači pobijanu drugostupanjsku presudu.
5. U odgovoru na reviziju, tužitelj je predložio odbiti reviziju tuženice kao neosnovanu, uz naknadu troška podnošenja odgovora na reviziju.
6. Revizija je neosnovana.
7. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. ZPP revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena.
8. Predmet spora, u ovom stadiju postupka, je zahtjev tužitelja na isplatu razlike naknade plaće za godišnji odmor nakon 8. svibnja 2014.
9. Potraživanje dijela tužbenog zahtjeva za naknadu plaće tužitelja za godišnji odmor za razdoblje od 8. svibnja 2014. pa do 31. kolovoza 2016. nižestupanjski sudovi su prihvatili uz obrazloženje prema kojem za vrijeme rada prema posebnom rasporedu, djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće, nego za to ostvaruju pravo na dodatak za vojnu službu u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba, pa se dodatak na vojnu službu tužitelju isplaćuje kada radi samo u redovnom radnom vremenu (ne i u radnom vremenu prema posebnom rasporedu), zbog čega je tuženica bila dužna sukladno odredbama čl. 6. st. 1. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“, broj 33/14), čl. 139. st. 3. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 73/13, 75/15 i 50/16 - dalje: ZSO/13), te čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“, broj 54/14 - dalje: Pravilnik/14), obračunati naknadu za godišnji odmor na način da u obzir uzme osnovnu plaću i dodatke na plaću tužitelja jer se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću.
10. Osporavajući izneseno shvaćanje drugostupanjskog suda tuženica u reviziji smatra da tužitelj, kao djelatna vojna osoba, ostvaruje pravo na naknadu plaće za godišnji odmor sukladno čl. 142. ZSOS/13, kao da je radio u redovnom radnom vremenu, što znači u visini osnovne plaće djelatne vojne osobe bez dodataka na plaću iz čl. 139. ZSOS/13, pozivajući se pri tom i na čl. 136. st. 1. ZSOS/13, čl. 137. st. 1. ZSOS/13, čl. 139. st. 1. ZSOS/13, čl. 142. ZSOS/13, čl. 153. st. 2. ZSOS/13, te čl. 4. st. 3. Pravilnika/14. i Odluku o rasporedu radnog vremena („Narodne novine“, broj 66/14 - dalje: Odluka o rasporedu/14).
11. Izneseno pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova je pravilno.
12. S obzirom da je tužitelj u utuženom razdoblju radio kao djelatna vojna osoba u redovnom radnom vremenu na njegov radno pravni status prvenstveno se primjenjuju odredbe Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 73/13 - dalje: ZSOSRH).
13. U Glavi VI. ZSOSRH, naslovljenoj prava iz radnog odnosa, sadržane su odredbe o plaći i dodacima na plaću te odredbe o naknadi plaće.
14. Odreda čl. 135. ZSOSRH glasi:
(1) Djelatne vojne osobe imaju pravo na plaću, dodatke na plaću i druga materijalna prava, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(2) Djelatnoj vojnoj osobi ne pripada plaća za sate odnosno dane neopravdane odsutnosti s posla.
15. Prema odredbi čl. 136. st. 1. i 2. ZSOSRH plaća djelatnih vojnih osoba sastoji se od osnovne plaće i dodataka na plaću, a plaća se određuje odlukom o rasporedu, dok je čl. 137. st. 1. ZSOSRH-a propisano da je osnovna plaća djelatne vojne osobe umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža.
16. Odredba čl. 139. ZSOSRH glasi:
(1) Dodaci na plaću su dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke.
(2) Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada.
(3) Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima djelatne vojne osobe.
(4) Dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada.
(5) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u postotku od osnovice za obračun plaće.
(6) Ministar obrane pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada te određuje način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka, kao i deficitarna zvanja i struke za koje se utvrđuje pravo na dodatak.
17. Prema čl. 142. ZSOSRH djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu.
18. U Glavi II. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“, broj 33/14, 41/14, 53/14 i 114/14 - dalje: Pravilnik o dodacima na plaću) propisani su dodaci za posebne uvjete vojne službe koji se dijele na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada.
19. Odredba čl. 6. st. 1. Pravilnika o dodacima na plaću glasi:
(1) Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnosti djelatne vojne osobe u iznosima:
- 24% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Zapovjedništvo specijalnih snaga do razine Grupe specijalnih snaga i Satniju za obuku osim u Zapovjednu satniju
- 19% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije gardijskih brigada, zapovjednici gardijskih brigada, zapovjednik Obalne straže Republike Hrvatske, zapovjednik Flotile Hrvatske ratne mornarice, zapovjednici bojni gardijskih brigada, zapovjednici divizijuna-odreda brodova borbene namjene, zapovjednici brodova borbene namjene, zapovjednici zrakoplovnih baza, zapovjednici eskadrila, zapovjednik Zapovjedništva specijalnih snaga, zapovjednik Počasno-zaštitne bojne, zapovjednik Središnjice za obavještajno djelovanje
- 15% ostali vojnici raspoređeni u gardijske brigade i Zapovjedništvo specijalnih snaga, ostali dočasnici i časnici raspoređeni u satnije gardijskih brigada (osim raspoređenih u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije), zapovjednici brodova pomoćne namjene
- 14% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Počasno-zaštitnu bojnu, Središnjicu za obavještajno djelovanje, mornari raspoređeni na brodove borbene namjene, prvi dočasnici u postrojbama razine brigade, prvi dočasnici grana, Zapovjedništva za potporu, Hrvatskog vojnog učilišta i prvi dočasnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage), dočasnici i časnici raspoređeni u eskadrile
- 12% vojnici raspoređeni u ostale postrojbe i mornari raspoređeni na brodove pomoćne namjene
- 11% ostali dočasnici i časnici raspoređeni u gardijske brigade
- 10% ostali dočasnici i časnici raspoređeni na brodove borbene namjene, postaje obalnog motrenja, radarske postaje, operativna središta, Zapovjedništvo specijalnih snaga, instruktori za obuku, časnici i dočasnici tehničke službe raspoređeni u postrojbe za tehničko održavanje u II. i III. stupnju tehničkog održavanja - Pomorskebaze, Bojnu za opću logističku potporu, Remontni zavod i zrakoplovno- tehničke bojne
- 8% dočasnici i časnici na zapovjednim ili voditeljskim dužnostima u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga, Ministarstvu obrane te časnici i dočasnici na brodovima pomoćne namjene
- 5% dočasnici i časnici raspoređeni na ostale dužnosti u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga i Ministarstvu obrane te časnici i dočasnici izvan Oružanih snaga i Ministarstva obrane.
(2) Djelatna vojna osoba iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti pravo samo na jednu stopu dodatka za vojnu službu.
20. Odredba čl. 7. Pravilnika o dodacima na plaću glasi:
(1) Dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju djelatne vojne osobe raspoređene na sljedećim dužnostima: 1. letačkim, 2. roniteljskim, 3. padobranskim, 4. plovidbenim, 5. pirotehničkim, 6. u specijalnim i zaštitnim postrojbama, 7. vojnopolicijskim, 8. štetnima za zdravlje.
(2) Djelatna vojna osoba može ostvariti pravo samo na jedan, najpovoljniji dodatak iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Djelatna vojna osoba može ostvariti pravo na dodatak za otežane uvjete rada uz ispunjavanje propisanih kriterija zdravstvene sposobnosti za obnašanje dužnosti ustrojbenoga mjesta za otežane uvjete rada.
21. Prema čl. 19. st. 2. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba dodaci na plaću određuju se odlukom o rasporedu na ustrojbena mjesta na koja se raspoređuju djelatne vojne osobe odgovarajuće vojnostručne djelatnosti.
22. Prema čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba i namještenika („Narodne novine“, broj 54/14 - dalje: Pravilnik/14) koji je stupio na snagu 8. svibnja 2014., jednako kao i u čl. 142. ZSOSRH, djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a prema čl. 4. st. 3. Pravilnika/14 redovnim radnim vremenom smatra se radno vrijeme određeno u skladu s odlukom kojom se određuje raspored radnog vremena.
23. Točkom V. st. 1. Odluke o rasporedu radnog vremena („Narodne novine“, broj 66/14) propisano je da se redovno radno vrijeme koje se u smislu ove Odluke smatra punim radnim vremenom, utvrđuje u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana, u pravilu od ponedjeljka do petka.
24. Polazeći od sadržaja navedenih odredbi proizlazi da djelatne vojne osobe mogu ostvarivati različite dodatke na plaću koji ovise o uvjetima rada pojedine djelatne vojne osobe. No, dodatak za vojnu službu ostvaruju sve djelatne vojne osobe na temelju samog rasporeda na određenu dužnost u propisanim iznosima i taj dodatak je sastavni dio redovne plaće ostvarene u redovnom radnom vremenu svake djelatne vojne osobe. Dodatak za vojnu službu se isplaćuje uz osnovnu plaću neovisno o drugim dodacima na plaću i drugim materijalnim pravima koja pripadaju djelatnim vojnim osobama na temelju ZSOSRH i propisima donesenim na temelju toga Zakona (tako i Rev-563/2023 od 16. srpnja 2024.).
25. Stoga, ako svaka djelatna vojna osoba kao redovnu plaću prima mjesečni iznos koji se sastoji od osnovne plaće i dodatka za vojnu službu, onda je dodatak za vojnu službu neodvojiv od redovne plaće koja se isplaćuje za redovno radno vrijeme djelatne vojne osobe te, kao sastavni dio redovne plaće ostvarene u redovnom radnom vremenu, tada prilikom obračuna naknade za godišnji odmor treba uračunati i iznose tog dodatka, sukladno čl. 142. ZSOSRH i čl. 4. st. 2. Pravilnika/14.
26. Prema navedenom, odgovor na postavljeno pitanje glasi:
Djelatnoj vojnoj osobi u razdoblju nakon 8. svibnja 2014. do kraja utuženog razdoblja pripada pravo na isplatu naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora kao da je radila u redovnom radnom vremenu pri tome uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad.
Dodatak za vojnu službu (koji je propisan Odlukom o rasporedu) ulazi u opseg naknade za redovni rad djelatne vojne osobe.
Prilikom isplate naknade plaće za korištenje godišnjeg odmora treba uračunati i dodatak za vojnu službu obzirom da se čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba (NN 54/2014) propisuje da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu.
27. S obzirom da je pravno shvaćanje drugostupanjskog suda, na kojem se temelji pobijana presuda, u skladu s pravnim shvaćanjem ovoga suda ne postoje razlozi zbog kojih je revizija podnesena i na koje se odnosi pravno pitanje u odnosu na koje je dopuštena te je na temelju odredbe čl. 391. st. 6. ZPP odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.
28. Zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na reviziju odbijen je kao neosnovan jer je ocijenjeno da ta radnja u postupku nije bila potrebna u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP.
Zagreb, 22. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
Željko Pajalić