REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 66 Ovr-3407/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirni Jakovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja RT, Schwertstrasse 9, CH-8200 Schaffhausen, Švicarska konfederacija, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Gabrieli Banić, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenika MT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, dana 22. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika MT, OIB: [osobni identifikacijski broj], za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Velimira Čerića poslovnog broja Ovrv-7/17 od 28. travnja 2017., kao neosnovan.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenom izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Velimira Čerića poslovnog broja Ovrv-7/17 od 28. travnja 2017., zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 9. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ).

Obrazloženje

1. U ovom postupku, protiv ovršenika je pokrenut postupak izvansudske ovrhe na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Velimira Čerića poslovnog broja Ovrv-

7/17 od 28. travnja 2017.

2. Ovršenik je podnio podnesak naslovljen kao podnesak za donošenje rješenja prema članku 210. OZ-a, a koji je sud ocijenio žalbom nakon proteka roka i prijedlogom za odgodu izvansudske ovrhe budući se protiv ovršenika vodi postupak izvansudske ovrhe u smislu članka 284. stavak 5. OZ-a.

3. U žalbi nakon proteka roka, ovršenik sadržajno navodi da je tražbina namirena, a kojim žalbenim navodom je istaknuo žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, u vezi s člankom 53. stavak 1. OZ-a.

4. U podnesku od 8. listopada ovrhovoditeljica je osporila osnovanost ovršenikovih navoda.

5. Člankom 284. stavak 2. OZ-a propisano je pravo ovrhovoditelja da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika zatraži izravno od Financijske agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun koji je određen u rješenju o ovrsi odnosno na račun kojeg je ovrhovoditelj odredio u zahtjevu za provedbu ovrhe.

6. Člankom 284. stavak 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe podnese žalbu nakon proteka roka.

7. Točni su navodi ovrhovoditeljice da ovršenik nije podnio dokaz da se protiv njega vodi postupak izvansudske ovrhe, međutim budući je ovrhovoditeljica podnijela presliku Zahtjeva za naplatu u kojem je navedeno da se protiv ovršenika vodi navedeni postupak, nisu ispunjeni uvjeti za odbačaj žalbe nakon proteka roka u smislu članka 51. stavak 1. OZ-a.

8. Naime, navedenom odredbom je propisano da će sud odbaciti žalbu ako nisu podnesene isprave potrebne za utvrđenje njezine nedopuštenosti, međutim budući je ovrhovoditeljica podnijela navedenu ispravu (presliku Zahtjeva za naplatu) inzistiranje na primjeni članka 51. stavak 1. OZ-a bi predstavljalo pretjerani formalizam budući bi time sud odbacio žalbu jer nije dokazano da se uopće vodi postupak s izvansudske ovrhe unatoč tome što se u spisu nalazi dokaz provedbe predmetnog postupka.

9. Člankom 53. stavak 1. OZ-a propisano je da se žalba nakon proteka roka može podnijeti iz razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 7. OZ-a te razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 9. do 11. OZ-a, dok je člankom 55. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 55. stavak 2. OZ-a propisano da će sud zaključkom uputiti ovršenika da u roku 15 dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. OZ-a ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, osim ako je postojanje tih činjenica dokazano javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su iste općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

10. Slijedom navedenog, obzirom je ovršenik podnio žalbu nakon proteka roka iz žalbenog razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, a ovršenik osnovanost tog razloga nije dokazao ispravama iz članka 55. stavak 2. OZ-a, na temelju članka 55. stavak 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

11. Prijedlog za odgodu ovrhe nije osnovan.

12. Člankom 65. stavak 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

13. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, jasno je da se ovrha može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

14. Postojanje navedenih kumulativnih pretpostavki dužan je dokazati ovršenik (članak 219. stavk 1. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22, dalje u tekstu: ZPP, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a), a što ovršenik u ovom postupku nije učinio.

15. Naime, ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je podnio žalbu nakon proteka roka iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, a čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a, međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.

16. U tom smislu, sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

17. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama (izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila, potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu ovrhovoditelja i slično), ili na drugi odgovarajući način mora dokazati vjerojatnu insolventnost ovrhovoditelja.

18. Ovršenik niti ne tvrdi da će mu provedbom ovrhe nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, slijedom čega navedeno nije niti dokazao.

19. Stoga je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 22. listopada 2025.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a).

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku

2. Ovršeniku po punomoćniku