REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4268/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Štih, odvjetnica u odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-1134/2024-4 od 10. srpnja 2025., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-8189/2021-23 od 24. srpnja 2024., ispravljena rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-8189/2021-28 od 15. travnja 2025., na sjednici održanoj 22. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e:

Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-1134/2024-4 od 10. srpnja 2025., zbog pravnog pitanja:

„Može li stvarna šteta za Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje biti razlika između mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju ozljede na radu u situaciji kada je rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrđena invalidska mirovina zbog ozljede na radu, a koja mirovina je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13) uvijek manja od invalidske mirovine utvrđene zbog ozljede na radu?“.

Obrazloženje

1.1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-1134/2024-4 od 10. srpnja 2025., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-8189/2021-23 od 24. srpnja 2024., ispravljena rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-8189/2021-28 od 15. travnja 2025, postavljajući pet pitanja koja drži važnim za rješenje spora, ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi:

„1. Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. ZOMO („Narodne novine“ broj 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu sa čl. 27. ZOOP-a („Narodne novine“ broj 151/05 )?

2. Može li stvarna šteta za Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje biti razlika između mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju ozljede na radu u situaciji kada je rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrđena invalidska mirovina zbog ozljede na radu, a koja mirovina je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uvijek manja od invalidske mirovine utvrđene zbog ozljede na radu?

3. Ako tužitelj, unatoč nespornom pravu na naknadu stvarne štete prema čl. 27. st. 1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, istu ne može ostvariti sukladno čl. 27. st. 3. tog Zakona, je li odredba čl. 27. st. 3. navedenog Zakona primjenjiva za određivanje stvarne štete za tužitelja, odnosno je li u tom slučaju potrebno primijeniti drugi specijalni propis koji precizno uređuje istu materiju, konkretno čl. 161. -164. Zakona o mirovinskom osiguranju?

4. Je li za odluku u sporu radi naknade štete nastale isplatom obiteljske mirovine koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osigurateljeva štetnika mjerodavan Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme isplate mirovine ili Zakon o obveznom osiguranju u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete te odstupa li u tom pogledu drugostupanjska odluka od pravnog shvaćanja izraženog u odluci revizijskog suda br. Rev-5292/2019 od 16.06. 2020. godine?

5. Je li Zakon o mirovinskom osiguranju lex specialis u pogledu naknade štete nastale isplatom obiteljske mirovine određene prema tom zakonu, te je li Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) koji je stupio na snagu 01.01.2014. lex posterior u odnosu na Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05) koji je stupio na snagu 01.01.2006., odnosno zašto se ne primjenjuju pravila o sukobu prava/hijerarhijski kriterij?“.

2. Obrazlažući razloge važnosti navedenog pitanja tužitelj ukazuje da o tim pitanjima postoji različita praksa drugostupanjskih sudova.

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a i članka 387. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je drugo naznačeno pitanje važno u smislu odredaba članka. 385.a stavak 1. ZPP za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi. Riječ je, naime, o pravnom pitanju o kojem sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, jer je u vezi s njim pravno shvaćanje zauzeto u pobijanoj presudi u suprotnosti s onim zauzetim u presudi Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-1105/2022-2 od 5. prosinca 2024. i dr., a o njemu nema prakse revizijskog suda.

5. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 389.b stavak 3. ZPP, dopustiti reviziju za pravno pitanje navedeno u izreci ovog rješenja (tako i ovaj sud u Revd-1865/2024-2 od 10. srpnja 2024. i dr.) dok se u odnosu na ostala postavljena pravna pitanja, uzima da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen, u smislu odredbe članka 389.b stavak 3. ZPP.

Zagreb, 22. listopada 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić