Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Splitu

    Gundulićeva 27, Split

    Poslovni broj: P-4433/2021-29

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    D J E L O M I Č N A P R E S U D A Z B O G O G L U H E

    Općinski sud u Splitu, po sutkinji Ivani Jukić, u pravnoj stvari tužitelja DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Slaven Šego, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika: pod 1) RĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4) GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nakon održane glavne rasprave zaključene dana 12. rujna 2025., u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Ivane Lukšić Šimić, odvjetnice u Splitu, te u odsutnosti uredno pozvanih tuženika pod 1) - 4), na ročištu za objavu presude, 22. listopada 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se kao neosnovan glavni tužbeni zahtjev koji glasi:

    " I. Utvrđuje se da je tužitelj DĐ pok. D, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na temelju sklopljenog Ugovora o prodaji, koji je ovjeren u uredu javnog bilježnika Ivana Rajčića, Split, Broj: U-314/96 od 29. srpnja 1996. god. i Izjave od 30. travnja 2002. god. izdane od Stambene zadruge „Predvodnik" Split, ovjerene u uredu javnog bilježnika Ivana Rajčića, Split, Domovinskog rata 3/1, Broj: OV- 7339/02 od 20. svibnja 2002. god., stekao osnovu za stjecanje prava vlasništva nekretnine označene kao zk. č. ZEM [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), garaža, površine 18 m2, upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pa su mu tuženici: pod 1. LĐ, kao isključivi nasljednik JĐ i CĐ ud. R, pod 2. NĐ A, pod 3. BĐ - A i pod 4. DĐD, kao isključivi nasljednici DĐD

    - UĐ. R DĐD – CĐ ud. R, pod 5. GĐ i pod 6. VĐ, kao isključivi nasljednici VĐ – TĐ pok. R i VĐ – CĐ ud. R, pod 7. RĐ. ČĐ i pod 8. AĐ pok. ČĐ, kao isključive nasljednice SĐ. UĐ, pod 9. ĐĐ i pod 10. GĐ pok. Ivana, kao isključivi nasljednici RĐD ud. Ivana dužni, u roku od 15 dana, izdati ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime tužitelja, koju ispravu će u protivnom zamijeniti ova presuda, uz istodobno brisanje tog prava, za cijelo, s imena navedenih prednika tuženika upisanih suvlasnika, po pravomoćnosti ove presude.

    II. Nalaže se tuženicima pod 9. ĐĐ i pod 10. GĐ da solidarno naknade tužitelju troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

    II. Djelomično se prihvaća podredni tužbeni zahtjev i sudi:

    I. Utvrđuje se da je tužitelj DĐ pok. D, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnik za cijelo nekretnine označene kao zk. č. ZEM [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), garaža, površine 18 m2, upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pa je isti ovlašten temeljem ove presude zatražiti i postići upis prava vlasništva navedene nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena prednika tuženika pod 1) do 4) i to:

    - MLADINIĆ KRIŽAN POK. MARINA (5. Suvlasnički dio: 30/60)

    - Đ DĐD ZORKA UD. IVANA (6. Suvlasnički dio: 1/6).

    III. Nalaže se tuženicima pod 9. ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 10. GĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da solidarno naknade tužitelju DĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 2.338,59 eura, sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 22. listopada 2025. kao dana donošenja odluke do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

    Obrazloženje

    1. U tužbi zaprimljenoj pred ovim sudom 15. listopada 2012. tužitelj u bitnome navodi da su u zemljišnoj knjizi na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), garaža, površine 18m2, prvi odjeljak, ZU 3080, K. O. [katastarska općina], upisani prednici tuženika, dok da je u Državnoj geodetskoj upravi, Područnom uredu za katastar Split , upisan Grad Split – Split, Obala kneza Branimira 17. Dana 19. srpnja 1996., da je tužitelj navedenu nekretninu kupio od ŽĐ, iz [adresa], u vezi čega je sklopljen Ugovor o prodaji , koji je ovjeren u uredu javnog bilježnika Ivana Rajčić, broj OV-314/96 od 29. srpnja 1996. U citiranom Ugovoru o prodaji da je navedena čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], ŽĐ da je navedenu nekretninu kupio od stambene zadruge "Predvornik, Split!, koja da mu je dana 30. travnja 2002., izdala Izjavu, ovjerenu u uredu javnog bilježnika Ivana Rajčića u Splitu pod brojem OV-7339/02 od 20. svibnja 2002., kojom je navela da je u Ugovoru o imovinskim pravima i obvezama sačinjenoj između njih dana 16.svibnja 1996., krivo navedena čestica zem. [katastarska čestica], umjesto čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

    2. Tužitelj da se nalazi u mirnom i faktičnom posjedu nekretnine navedene u toč. I. tužbe od 19. srpnja 1996. Tužitelj da želi nekretninu uknjižiti na svoje ime, slijedom čega je predložio sudu da nakon provedenog postupka donese presudu kojom će utvrditi da je tužitelj na temelju sklopljenog Ugovora o prodaji, koji je ovjeren u uredu javnog bilježnika Ivana Rajčića pod brojem OV-314/96 od 29. srpnja 1996., i Izjave od 30. travnja 2002., izdane od Stambene zadruge "Predvornik" Split, ovjerene u uredu javnog bilježnika Ivana Rajčić pod brojem OV-7339/02 od 20. svibnja 2002., stekao osnovu za stjecanje prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), garaža, površine 18 m2, prvi odjeljak, ZU 3080, K. O. [katastarska općina], pa da su mu tuženici : pod 1. LĐ pok. JĐ kao isključivi nasljednik Đ G. R i CĐ ud. R, pod 2. NĐ , pod 3. AĐD, pod 4. DĐD, kao isključivi nasljednici DĐD – UĐ. R i Đ CĐ ud. R, pod 5. GĐ i pod 6. VĐ kao isključivi nasljednici TĐ. R i Đ CĐ ud. R, pod 7. RĐ. ČĐ i pod 8. AĐ pok. ČĐ , kao isključive nasljednice SĐ. UĐ, pod 9. OĐ pok. Ivana i pod 10. GĐ pok. Ivana , kao isključivi nasljednici ĆĐ ud. Ivana, dužni u roku od 15 dana izdati ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime tužitelja, koju ispravu da će u protivnom zamijeniti ova presuda, uz istodobno brisanje toga prava, za cijelo, sa imena navedenih prednika tuženika upisanih suvlasnika, po pravomoćnosti presude.

    3. Tuženik pod 9) OĐ (koji je preminuo za vrijeme trajanja postupka) i tuženik pod 10) GĐ, pok. Ivana, su u odgovoru na tužbu, zaprimljenom pred ovim sudom dana 21. studenoga 2014., (list 40) u bitnome naveli da se u cijelosti protive navodima iz tužbe, jer da je prednici tuženika, majci ĐĐD, oduzeta od tadašnje Općine Split čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo, temeljem rješenja o predaji u posjed zemljišta broj 473/UP-I-100-71. U točki I rješenja da stoji da predmetno zemljište ima površinu od 542 m2, a također da u zapisniku o raspravi održanoj u postupku određivanja naknade za oduzeto zemljište od 17. veljače 1971. stoji da se naknada određuje za površinu od 542 m2.

    3.2. Uvidom u katastarski operat , točnije podatak iz 1962. godine, da je vidljivo da je predmetna čestica imala 658 m2, a ne 542 m2, kako to pogrešno stoji u rješenju , pa da se iz toga zaključuje da postoji razlika u površini od 116 m2, a koja površina da je ostala u privatnom vlasništvu tuženika i ostalih suvlasnika. Grad Split da nije podnosio zahtjev za upis prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, jer da za to nije imao valjani pravni osnov, a nije mogao raspolagati čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo. Slijedom navedenog, tuženik pod 9) GĐ predložio je sudu da odbije tužbeni zahtjev u cijelosti i obveže tužitelja da mu naknadi troškove postupka.

    4. Djelomičnom presudom zbog ogluhe Općinskog suda u Splitu broj Pst-1191/2012 od 7. studenoga 2017., prihvaćen je tužbeni zahtjev u odnosu na prvotno označene tuženike pod 1) LĐ, tuženicu pod 4) IĐ i tuženika pod 5) GĐ. (list 64).

    5. Nadalje, rješenjem ovog suda broj Pst-1191/2012-10 od 9. listopada 2015., odbačena je tužba u odnosu na prvotno označene tuženike pod 2) NĐ, pod 3) BĐ i pod 6) VĐ.

    6. Podneskom zaprimljenim pred ovim sudom dana 20. siječnja 2021. (list 135) tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način da je, uz glavni tužbeni zahtjev postavljen u tužbi, postavio i eventualni tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužitelj vlasnik za cijelo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], garaža, površine 18 m2, upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] pa da je ovlašten temeljem ove presude zatražiti i postići upis prava vlasništva navedene nekretnine na svoje ime, kao i da mu naknadi troškove postupka.

    6.2. Navedenim je podneskom tužitelj objektivno preinačio tužbu isticanjem novog tužbenog zahtjeva uz već postojeći, koju preinaku je sud dopustio. Naime, tuženici pod 9) i pod 10) su se upustili u raspravljanje po preinačenoj tužbi, slijedom čega se smatra da su dali svoj pristanak na preinaku tužbe, sve sukladno članku 190. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP).

    7. Tuženici pod 7) RĐ i pod 8) AĐ, sada tuženici pod 1 i pod 2, kojima je, u smislu članka 284. ZPP, tužba uredno dostavljena sa pozivom na davanje odgovora na tužbu, nisu tijekom postupka dali odgovor na tužbu niti su, iako su bili uredno pozvani, pristupali na zakazana ročišta za glavnu raspravu, niti su svoj izostanak opravdali.

    8. Tijekom postupka je preminuo tuženik pod 9) OĐ, slijedom čega je ovaj sud rješenjem broj Pst-1191/2012-65 donesenim dana 22. ožujka 2021., utvrdio da je nastupio prekid postupka radi njegove smrti te je odredio da će se postupak nastaviti kada nasljednici tuženika preuzmu postupak ili kada ih sud na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti pozove da to učine. Nadalje, rješenjem ovog suda broj Pst-1191/2012-74 od 16. studenoga 2021. , nastavljen je postupak u ovoj pravnoj stvari na način da umjesto pok. OĐ stupa novi tuženik, ĐĐ, kao njegov nasljednik, sve sukladno rješenju o nasljeđivanju donesenom od strane javnog bilježnika Željene Biuk pod brojem O-1607/21-5, UPP/OS-Split-85/21. Po pravomoćnosti rješenja, spis je dobio novi poslovni broj P- 4433/2021.

    9. Radi utvrđenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica te radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem isprava i dokumentacije koja je priložena u spis, i to: zemljišnoknjižnog izvatka za ZU 3080, K. O. [katastarska općina], Izvatka iz posjedovnog lista broj 6462, Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Split; Prerisa katastarskog plana; Ugovora o prodaji zaključenog između tužitelja i ŽĐ dana 19. srpnja 1996., Izjave Stambene zadruge "Predvodnik" Split od 30.travnja 2002.; rješenja o predaji posjeda zemljišta broj 473-UP-I-571/70; Zapisnika broj 473-UP-I-571/71; rješenja o nasljeđivanju donesenog iza smrti pok. ĐĐ JĐ pod brojem O-788/61; rješenja o nasljeđivanju donesenog iza smrti ĐĐ JĐ pod brojem O-788/61; rješenja o nasljeđivanju donesenog iza smrti GĐD pod brojem O- 89/73; rješenja o nasljeđivanju donesenog iza smrti GĐD L pod brojem O- 287/88; rješenja o nasljeđivanu donesenog iza smrti pok. ZĐ pok. UĐ pod brojem O-1048/87; rješenja o nasljeđivanju donesenog iza smrti pok. FĐ pod brojem O-668/96; rješenja o nasljeđivanju donesenog iza smrti pok. ČĐ pok. SĐ pod brojem O-227/06; rješenje o nasljeđivanju donesenog iza smrti pok. OĐ pod brojem O-1607/ 21, Položajni nacrt. Nadalje, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka HĐ i LĐD, te stranačkim iskazom tužitelja i tuženika pod 10), sada tuženika pod 4).

    10. Obzirom da je tijekom postupka došlo do izmjene u osobi raspravnog suca, sud je, u smislu odredbe članka 315. st. 3. ZPP-a, na ročištu za glavnu raspravu održanom dana 12. rujna 2025., nakon što je strankama omogućio da se o tome izjasne, raspravnim rješenjem odlučio da se izvedeni dokazi neće ponovno izvoditi, već da će se pročitati zapisnici o izvođenju tih dokaza.

    11. Punomoćnik tužitelja je popisao parnični trošak.

    12. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupnog provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP) sud je utvrdio da je glavni tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan, dok je podredni tužbeni zahtjev osnovan.

    13. Predmet spora u ovoj fazi postupka predstavlja glavni tužbeni zahtjev tužitelja spram tuženika pod 1) RĐ, pod 2) AĐ, pod 3) ĐĐ i pod 4) GĐ (u tužbi označenih tuženika pod 7-10) za utvrđenjem da je isti na temelju sklopljenog Ugovora o prodaji, koji je ovjeren u uredu javnog bilježnika Ivana Rajčića pod brojem OV-314/96 od 29. srpnja 1996., i Izjave od 30. travnja 2002., izdane od Stambene zadruge "Predvodnik" Split, ovjerene u uredu javnog bilježnika Ivana Rajčić pod brojem OV-7339/02 od 20. svibnja 2002., stekao osnovu za stjecanje prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), garaža, površine 18 m2, prvi odjeljak, ZU 3080, K. O. [katastarska općina], pa da su mu navedeni tuženici, kao pravni sljednici upisanih zk vlasnika, dužni u roku od 15 dana izdati ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime tužitelja, koju ispravu da će u protivnom zamijeniti ova presuda, uz istodobno brisanje toga prava, za cijelo, sa imena navedenih prednika tuženika upisanih suvlasnika, po pravomoćnosti presude.

    13.2. Predmet spora predstavlja i podredni (eventualni) tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužitelj vlasnik za cijelo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], garaža, površine 18 m2, upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] pa da je ovlašten temeljem ove presude zatražiti i postići upis prava vlasništva navedene nekretnine na svoje ime, kao i da mu naknadi troškove postupka.

    14. Tužitelju je uvodno za ukazati da je, usprkos tome što isti u tužbenom zahtjevu uređenom u podnesku od 20. siječnja 2021., kao tuženike (odnosno osobe čije pravo vlasništva predlaže brisati) , označava i prvotne tuženike pod 2) NĐ, pod 3) BĐ i pod 6) VĐ, rješenjem ovog suda broj Pst-1191/2012-10 od 9. listopada 2015., tužba u odnosu na ove tuženike odbačena te je rješenje postalo pravomoćno istekom roka za žalbu.

    14.2. Nadalje, djelomičnom presudom zbog ogluhe ovog suda broj Pst-1191/2012 od 7. studenoga 2017., prihvaćen je tužbeni zahtjev u odnosu na prvotnog tuženika pod 1) LĐ, tuženu pod 4) IĐ i tuženika pod 5) GĐ. (list 64).

    15. Dakle, u ovoj fazi postupka valjalo je donijeti odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva u odnosu na tuženike pod 7) RĐ (sada tuženicu pod 1), pod 8) AĐ (sada tuženicu pod 2), pod 9) ĐĐ (sada tuženika pod 3) i tuženika pod 10) GĐ (sada tuženika pod 4).

    16. Radi odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva, sud je , ocjenjujući kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog povedenog dokaznog postupka, utvrdio u nastavku navedene pravnorelevantne činjenice.

    17. Čitanjem Izvatka iz zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel za K. O. [katastarska općina], ZU 3080, čest. zem. [katastarska čestica] (garaža) proizlazi da su kao vlasnici upisani: GĐ – PĐ za 5/60 dijela; GĐ – MĐ pok. R za 5/60 dijela; GĐ – TĐ za 5/60 dijela ; GĐ – CĐ ud. Paške za 5/60 dijela; SĐ pok. MĐ za 30/60 dijela; SĐ – KĐ ud. Ivana za 1/6 dijela.

    17.2. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju donesenog od strane Općinskog suda u Splitu broj O-668/96 dana 16. srpnja 1997., iza smrti pok. FĐ ud. Ivana, proizlazi da su nasljednici iste OĐ (prvotni tuženik pod 9) i GĐ (tuženik pod 10).

    17.3. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju donesenog od strane javnog bilježnika Željene Biuk pod brojem O-1607/21-5, UPP/OS-Split-85/21, dana 8. lipnja 2021., iza smrti pok. OĐ, proizlazi da je njegov nasljednik ĐĐ (tuženik pod 9).

    17.4. Čitanjem Izvatka iz posjedovnog lista broj 6462, Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Split, Ispostava Split proizlazi da je kao posjednik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] (zk oznaka čest. zem [katastarska čestica]), garaža, površine 18 m2, upisan Grad Split.

    17.5. Čitanjem Ugovora o prodaji zaključenog dana 19. srpnja 1996. godine između tužitelja kao kupca i ŽĐ, kao prodavatelja, proizlazi da prodavatelj prodaje, a kupac (tužitelj) kupuje nekretninu, i to garažu broj 16, površine 15,40 m2, koja se nalazi u nizu od 16 boksova na Kmanu u Splitu, sagrađenu na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], za kunsku protuvrijednost od 10.000,00 DEM po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan plaćanja, koju cijenu je kupac isplatio prodavatelju na dan potpisa ugovora. Nadalje proizlazi da je ugovoreno da je kupac na dan potpisa ugovora stupio u posjed prodane nekretnine. Ugovor je ovjeren od strane javnog bilježnika Ivana Rajčića pod brojem U-319/96, dana 20. srpnja 1996.

    17.6. Čitanjem Izjave Stambene zadruge "Predvodnik" Split od 30. travnja 2002., proizlazi da je u istoj navedeno da Stambena zadruga "Predvodnik" Split, zastupana po upravitelju Pavlu Poljaku , kao prodavatelj garaže izgrađene na predjelu Kman, č.z. 6280/20, daje izjavu u kojoj ističe da je u članku I. a. Ugovora o imovinskim pravima i obvezama sačinjenog između ove zadruge i EĐ dana 16. svibnja 1996., krivo navedena čest. zem. [katastarska čestica], umjesto ispravne čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

    17.7. Svjedok HĐ u iskazu navodi da poznaje tužitelja, obzirom da ima garažu kraj njegove. Tužitelj da je svoju garažu kupio 1996. godine, a ranijeg vlasnika ne poznaje jer nije dolazio. Garaže da je izgradila firma „Predvodnik“ , on da je svoju garažu kupio od ŠĐ od prije 1990. godine, ali se nije uknjižio jer ima isti problem kao tužitelj. Nisu mu poznate osobe koje su u pozivu navedene kao tuženici, niti ga je itko od njih kontaktirao. Garaže da koriste neometano, nitko im to ne brani niti osporava pravo vlasništva na terenu. Garaža koja je sada u vlasništvu tužitelja, da je bila zatvorena i da , koliko mu je poznato, nije bila korištena, a da je raniji vlasnik izvan Splita. Saznao je da postoji problem između J i grada Splita , navodno je Grad Split platio zemljište, ali se nije uknjižio.

    17.8. Svjedok LĐD u iskazu navodi kako poznaje tužitelja jer ima garažu točno nasuprot njegove garaže, sjeća se da je tužitelj garažu kupio od pok. EĐ koji da je stanovao u njihovoj zgradi i to negdje iza rata, u ljeto 1996., a da je EĐ kupio garažu od stambene zgrade Predvodnik, odnosno isto kao i njegov otac, da je sve bilo u redu i da su platili porez. Međutim, da dugi niz godina nisu uspjeli doći do vlasničkog lista, da je i on ovo pokušao riješiti preko grada Splita i nije uspio, navodno jer stambena zadruga Predvodnik ovo nije riješila u katastru. Svjedoku nije poznato da je itko osporavao tužitelju pravo vlasništva garaže, isto tako ni njemu, da garažu koristi već dugi niz godina te da nije imao problema u ishodu priključaka. Svjedok da je vlasništvo garaže stekao temeljem rješenja o nasljeđivanju , te kada ga je išao uknjižiti, da je shvatio da u zemljišnim knjigama garaže nisu upisane.

    17.9. Iz stranačkog iskaza tužitelja u bitnome proizlazi da je svoju garažu kupio 19. srpnja 1996. godine od ŽĐ iz [adresa]. Do trenutka potpisivanja ugovora nije znao kako se prodavatelj zove, a za prodaju je saznao iz novina budući je bio objavljen oglas. Za sastavljanje ugovora da je angažirao i platio javnog bilježnika Ivana Rajčića koji mu je napravio ugovor, rekao da je sve u redu i da je provjerio. Saznao je da je garaža bila u vlasništvu države, budući da je poduzeće "Predvodnik" bilo državno poduzeće, a nije mogao imati nikakvih saznanja da nešto nije u redu sa vlasništvom, budući da je država gradila ove garaže. Od kada je kupio garažu, da je u posjedu iste. Posebno upitan, tužitelj navodi da do pokretanja ovog postupka nije nikada bio kontaktiran od strane tuženika ili trećih osoba niti mu je vlasništvo osporavano. Kada je stupio u posjed svoje garaže, da je ista bila spojena na struju i vodu , da ostali vlasnici garaža nisu redovito plaćali električnu energiju pa ih je sve bilo isključilo, nakon čega da su on i DG doveli posebno na svoje garaže struju.

    17.10. Tuženik pod 10) GĐ u stranačkom iskazu navodi da je Grad Split od njegovih prednika otkupio 2540 m2, a da cjelokupna parcela ima 2850 m2, da je odmah po kupnji, ono što je kupljeno ograđeno, a da se po njegovom mišljenju upravo ove garaže nalaze na onih 310 m2, koji nikada nisu otkupljeni ni plaćeni. Ostatak parcele koji nije ograđen da se nalazi sa južne strane objekta za stanovanje iza ograde prema visokom zidu, što da je tuženik prije smatrao svojim vlasništvom. Tuženik nadalje ističe kako ove podatke ima od svoje majke FĐ ud. Ivana jer je upravo njoj zemlja oduzeta, a da su on i brat OĐ iza njene smrti naslijedili sva prava. Nastavno, ističe da je država odnosno bivši "PIS" oduzelo tu zemlju njegovoj majci za kolektivnu izgradnju stanova za stanovanje, a čim je stupio na snagu Zakon o povratu oduzetih zemljišta, negdje u lipnju 1997., da su podnijeli zahtjev imovinsko-pravnom odjelu Županije. Taj postupak da je dovršen te da je za čitavo zemljište od 2.500 m2 određena naknada od 40.000,00 kn, koju nisu primili budući je smatraju neprimjerenom. Naknada da je isplaćena samo za ono što im je oduzeto, dok su u zemljištu ostali upisani vlasnici upravo za onu kvadraturu koja odgovara mjestu gdje su današnje garaže. Posebno upitan, tuženik pod 10) odgovara kako on nije vlasnik predmetne garaže kao ni jedne od tamo kojih je 17 i pol, odnosno 18, odnosno da je upisana mama u zemljišniku te ističe da 310 m2 nije plaćeno niti je oduzeto , a da je na tom mjestu izgrađeno 17,5 garaža. Posebno upitan, tuženik pod 9) GĐ navodi da tužitelju ni njegovom predniku nije osporavao vlasništvo garaže, niti je ikada prije podnošenja tužbe osporavao vlasništvo , već sada na sudu.

    18. Obzirom da tužitelj kao pravni osnov tužbenog traženja ističe dvije pravne osnove i to pravni posao zaključen sa izvanknjižnim vlasnikom ŽĐ dana 19. srpnja 1996. te dosjelost počev od 19. srpnja 1996., odnosno činjenicu da se nalazi u mirnom i faktičnom posjedu predmetne nekretnine od 19. srpnja 1996. – kada je predmet prijepora (garažu) kupio od izvanknjižnog vlasnika ŽĐ, u konkretnom je slučaju valjalo utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva propisane odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17.; dalje: ZV).

    19. Člankom 119. st. 1. ZV propisano je da se vlasništvo nekretnine pravnim poslom stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije drugačije određeno. Člankom 120. st. 1. ZV određeno je da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne drugim upisom u zemljišnu knjigu.

    20. Zahtjevu tužitelja, tuženici pod 9) i pod 10) suprotstavljaju tvrdnje da je prednici tuženika, majci ĐĐD, oduzeta od tadašnje Općine Split čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo, temeljem rješenja o predaji u posjed zemljišta broj 473/UP-I-100-71. U točki I rješenja da stoji da predmetno zemljište ima površinu od 542 m2, a također da u zapisniku o raspravi održanoj u postupku određivanja naknade za oduzeto zemljište od 17. veljače 1971. stoji da se naknada određuje za površinu od 542 m2.

    20.2. Uvidom u katastarski operat , točnije podatak iz 1962. godine, da je vidljivo da je predmetna čestica imala 658 m2, a ne 542 m2, kako to pogrešno stoji u rješenju , pa da se iz toga zaključuje da postoji razlika u površini od 116 m2, a koja površina da je ostala u privatnom vlasništvu tuženika i ostalih suvlasnika. Grad Split da nije podnosio zahtjev za upis prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, jer da za to nije imao valjani pravni osnov, a nije mogao raspolagati čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo.

    21. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je tužitelj stupio u posjed predmetne garaže, nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] (garaža), površine 18 m2, ZU 3080, K. O. [katastarska općina], na temelju Ugovora o prodaji zaključenog dana sa izvanknjižnim vlasnikom ŽĐ, Naime, iako je u tome ugovoru pogrešno navedena zemljišnoknjižna čestica kao predmet kupoprodaje "garaža broj 16, površine 15,40 m2, koja se nalazi u nizu od šesnaest boksova na Kmanu u Splitu, sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]", sud smatra da je identitet predmeta kupoprodaje, odnosno omaška u navođenju zk oznake, u dovoljnoj mjeri određen temeljem Izjave Stambene zadruge "Predvodnik" Split, kojim je konstatirano da je u članku I a Ugovora o imovinskim pravima i obvezama sačinjenog između zadruge i Kadijević Danila, krivo navedena čest. zem. [katastarska čestica], umjesto ispravne čestice 6280/20, K. O. [katastarska općina].

    22. Dodatno, tuženici tijekom postupka nisu osporavali navode tužitelja o tome da je predmet prijepora stekao kupoporodajom od ŽĐ, (tuženik pod 10 je u stranačkom iskazu naveo da tužitelju ni njegovom predniku nije osporavao vlasništvo garaže, niti je ikada prije podnošenja tužbe osporavao vlasništvo, već sada na sudu), a svakako je za cijeniti i iskaz saslušanih svjedoka HĐ i LĐD, koji potvrđuju navode tužbe da je tužitelj predmetnu garažu kupio 1996. od prodavatelja ŽĐ, slijedom čega ovaj sud smatra dokazanim da je tužitelj Ugovorom o prodaji kupio upravo nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

    23. Dakle, saznanja iz provedenih dokaza temelj su zaključivanju kako je upravo nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] , K. O. [katastarska općina] , bila predmet raspolaganja navedenim ugovorom te da je navedeni pravni posao u cijelosti izvršen (tužitelj je isplatio kupoprodajnu cijenu te je od strane prodavatelja ŽĐ uveden u posjed nekretnine).

    24. Međutim, zaključenjem toga Ugovora sa izvanknjižnim vlasnikom ŽĐ, tužitelj nije stekao nikakav obveznopravni zahtjev prema tuženicima. Ovo stoga što, u situaciji kada tužitelj nije ni tvrdio da je sa tuženicima u obveznopravnom odnosu iz kojega bi proizlazila njihova obveza na izdavanje tabularne isprave, a niti iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da bi takva obveza tuženika postojala, ne postoji ni njihova obveza na izdavanje tabularne isprave te je glavni tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

    25. Ovdje je za navesti da je na trećoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (3/09) održanoj 1. lipnja 2009. zauzeto pravno shvaćanje da obveza izdavanja tabularne isprave postoji u slučaju kad ta obveza proizlazi iz pravnog posla ili iz zakona. Kad je presudom utvrđeno da je pravo vlasništva stečeno na temelju zakona, ne postoji obveza tuženika na izdavanje tabularne isprave".

    26. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti kao neosnovan glavni tužbeni zahtjev i odlučiti kao pod točkom I izreke.

    27. Nastavno će se sud referirati o eventualnom tužbenom zahtjevu (članak 188. st. 2. ZPP).

    28. Obzirom da se tužitelj u činjeničnom osnovu tužbe ne poziva samo na ugovor kao pravnu osnovu za stjecanje svoga prava vlasništva, već ističe i dosjelost – mirni i faktični posjed nekretnine od 19. srpnja 1996., valjalo je utvrditi jesu li se u konkretnom slučaju ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmeta prijepora dosjelošću u smislu članka 159. ZV.

    28. Člankom 159. st. 1. ZV propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Prema stavku 2. istog članka, samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

    29. Kvalificiran je onaj posjed koji je zakonit, pošten (savjestan) i istinit, zakonit je onaj posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva, a savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika, za razliku od zakonitosti i istinitosti posjeda kao objektivnih činjenica, ne/savjesnost su subjektivne okolnosti koje se odnose na određenog posjednika i njegovu svijest o stvari odnosno znanje o stjecanju vlasništva (znao ili morao znati).

    30. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da je Stambena zadruga Predvodnik izgradila spornu garažu, zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koju je temeljem Ugovora o imovinskim pravima i obvezama sačinjenog navedene Zadruge i ŽĐ dana 16. svibnja 1996., stekao ŽĐ, koji je daljnjim raspolaganjem navedenu nekretninu Ugovorom o prodaji od

    19. srpnja 1996. prodao tužitelju.

    31. Člankom 31. Zakona o stambenim zadrugama ("Narodne novine", broj: 47/86., 47/89., 71/91., 37/94., 35/00., 100/00., 131/00.), bilo je propisano je da član stambene zadruge zaključuje sa stambenom zadrugom ugovor u pismenom obliku o međusobnim pravima i obvezama u vezi stjecanja prava vlasništva stana ili obiteljske kuće i poslovne prostorije, dok je člankom 32. istog zakona propisano da je stambena zadruga dužna je omogućiti stjecanje i upis prava vlasništva stana odnosno obiteljske kuće te poslovne prostorije na člana stambene zadruge nakon izgradnje objekta i dobivanja dozvole za njegovu upotrebu.

    32. Dakle, tužitelj je u ovoj parnici dokazao (što tuženici nisu ni osporavali) da je njegov prednik (ŽĐ) stekao vlasništvo predmetne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] , garaža, K. O. [katastarska općina] , temeljem Ugovora o imovinskim pravima i obvezama zaključenog sa Stambenom zadrugom Predvodnik, koju nekretninu je daljnjim raspolaganjem (Ugovorom o prodaji od 19. srpnja 1996.), prenio na tužitelja, nakon čega je tužitelj stupio u posjed predmetne nekretnine te da se od tog trenutka nalazi u samostalnom, kvalificiranom i poštenom posjedu, pri čemu ga nitko nije ometao (tuženik pod 4, prvotno tuženik pod 10) u stranačkom iskazu potvrđuje da tužitelja nikada nije ometao u posjedovanju garaže).

    33. Doslovno, saslušani svjedoci HĐ i LĐD, koji također imaju garaže u blizini predmeta prijepora te crpe neposredna saznanja o posjedovanju iste, suglasno potvrđuju da je tužitelj garažu kupio od vlasnika ŽĐ 1996. godine, da je od tada koristi od nikoga ometan te da mu nitko nikada nije osporava pravo vlasništva predmetne nekretnine. Sam tuženik pod 10) u stranačkom iskazu navodi da tužitelju ni njegovom predniku nitko nije osporavao pravo vlasništva predmetne nekretnine.

    34. Stoga ovaj sud smatra da je tužitelj u konkretnom slučaju stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću protekom desetogodišnjeg roka iz članka 159. st. 2. ZV, koji rok je počeo teći najkasnije od 19. srpnja 1996., a uračunavajući posjed prednika svakako i ranije. Naime, tužitelj je tijekom postupka dokazao valjani pravni temelj posjedovanja, pravni slijed stjecanja nekretnine, tako što je njegov prednik ŽĐ stekao predmetnu nekretninu Ugovorom o Imovinskim pravima i obvezama zaključenim sa Stambenom zadrugom Predvodnik, nakon čega ju je prodao njemu, slijedom čega je njegov posjed zakonit; tužitelj ga neometano ostvaruje od srpnja 1996. godine, a posjed tužitelja je nedvojbeno istinit jer nema dokaza da je pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja; dok se poštenje predmnjeva i koja predmnjeva od strane tuženika tijekom postupka nije s uspjehom oborena.

    35. Tuženici pod 9) i pod 10), sada tuženici pod 3) i pod 4), su tijekom postupka osporavali tužbeni zahtjev, ističući u bitnome da je njihovoj prednici , majci ĆĐ, oduzeta od tadašnje Općine Split čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo, temeljem rješenja o predaji u posjed zemljišta broj 473/UP-I-100-71. U točki I rješenja da stoji da predmetno zemljište ima površinu od 542 m2 , a da je uvidom u katastarski operat, točnije podatak iz 1962. godine, vidljivo da je predmetna čestica imala 658 m2, a ne 542 m2, kako to pogrešno stoji u rješenju , pa da se iz toga zaključuje da postoji razlika u površini od 116 m2, a koja površina da je ostala u privatnom vlasništvu tuženika i ostalih suvlasnika, odnosno da nisu dobili naknadu za oduzeto zemljište za tih 116 m2.

    36. Međutim, istima je za navesti da pitanje oduzete nekretnine, njezine površine i naknade za istu, nisu pravno relevantni za meritum prijepora. Naime, pravni učinci dosjelosti kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju po samom pravu (ipso iure) istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, ako su ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje zakon o stjecanju putem dosjelosti. Sukladno članku 18. st. 5. ZV, poštenje posjeda se presumira osim ako se ne dokaže suprotno. Tijekom postupka tuženici nisu dokazali suprotno, a sama činjenica da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik upisana njihova prednica, sama po sebi ne isključuje poštenje tužitelja, jer svi izvedeni dokazi ukazuju na savjesnost tužitelja. U situaciji u kojoj se tužitelj ponašao kao vlasnik nekretnine (istu koristi neometano od 1996., nitko mu nije osporavao pravo vlasništva nekretnine te je cijelo vrijeme postupao kao njezin vlasnik), stav je ovog suda da je tužitelj je bio uvjeren da je sporna nekretnina njegovo vlasništvo te se stoga ima smatrati poštenim posjednikom.

    37. Slijedom iznijetog, valjalo je, u odnosu na tuženike pod 3) i pod 4), ranije tuženike pod 9) i pod 10), prihvatiti podredni tužbeni zahtjev odnosno odlučiti kao u izreci odluke.

    38. Konačno, iz stanja spisa proizlazi da je tuženicama 1) RĐ (u tužbi označena kao tuženica pod 7) i tuženici pod 2) AĐ (u tužbi označena kao tuženica pod 8), uredno dostavljena tužba sa pozivom na davanje odgovora na tužbu.

    38.2. Odredbom članka 331. b) stavak 1. ZPP, propisano je da, ukoliko tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijeti će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe) ako je udovoljeno ovim uvjetima: ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni; ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi; ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su opće poznate te ako ne postoje opće poznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

    38.3. Obzirom na to da je sud, postupajući u skladu sa odredbom članka 284. st. 1. ZPP-a, navedenim tuženicima dostavio tužbu radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu uz upozorenje na pravne posljedice ne davanja odgovora na tužbu te obzirom na to da navedeni tuženici u određenom roku nisu sudu dostavili odgovor na tužbu, to je udovoljeno svim uvjetima propisanim naprijed citiranom odredbom članka 331. b) stavak 1. ZPP te je u odnosu na tuženice RĐ i AĐ prihvaćen tužbeni zahtjev, odnosno odlučeno je kao u točki II izreke presude.

    39. Nakon što je odlučeno o glavnoj stvari, valjalo je donijeti odluku i o troškovima parničnog postupka.

    40. Prilikom odlučivanja o parničnom trošku, potrebno je cijeniti uspjeh tužitelja u postupku. Naime, tužitelj nije uspio u postupku u odnosu na glavni tužbeni zahtjev, dok je u cijelosti uspio u odnosu na podredni tužbeni zahtjev. Iz stanja spisa ne proizlazi da su u pogledu odbijenog glavnog tužbenog zahtjeva nastali posebni troškovi postupka, jer su se, da bi se došlo do ocjene o osnovanosti eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva, morale poduzeti sve parnične radnje koje su u postupku poduzete radi odluke o glavnom tužbenom zahtjevu.

    41. Slijedom navedenog, a obzirom da je tužitelj zahtjev za naknadom troškova postupka postavio samo u odnosu na tuženike pod 3) i pod 4), ranije tuženike pod 9) i pod 10), to su navedeni tuženici dužni tužitelju u cijelosti naknaditi troškove postupka.

    42. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrijednost predmeta spora u iznosu od 20.000,00 kn / 2.654,46 eura te Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23., dalje: Tarifa), prema kojoj vrijednost 1 boda iznosi 2,00 EUR (Tbr. 54 Tarife).

    43. S obzirom na odredbe Tarife kao i postavljeni zahtjev za naknadom troškova postupka, tužitelju su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:

    - sastav tužbe od 15. listopada 2012.(Tbr. 7/1 Tarife), iznos od 200,00 eura;

    -sastav podneska od 11. siječnja 2016. (Tbr 8/4 Tarife), iznos od 50,00 eura;

    -sastav podneska od 11. prosinca 2017. (Tbr 8/4 Tarife), iznos od 50,00 eura;

    -sastav podneska od 19. prosinca 2017. (Tbr 8/4 Tarife), iznos od 50,00 eura;

    -zastupanje na ročištu od 15. srpnja 2020. (Tbr. 9/1 Tarife) iznos od 200,00 eura;

    -sastav podneska od 21. rujna 2020. (Tbr 8/4 Tarife), iznos od 50,00 eura;

    - zastupanje na ročištu od 22. listopada 2020. (Tbr. 9/1 Tarife) iznos od 200,00 eura;

    -sastav podneska od 20. siječnja 2021. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 200,00 eura;

    -zastupanje na ročištu od 21. siječnja 2021. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 200,00 eura;

    -zastupanje na ročištu od 16. ožujka 2022. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 200,00 eura;

    -sastav podneska od 24. ožujka 2022. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 200,00 eura;

    -zastupanje na ročištu od 12.rujna 2025. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 200,00 eura; dakle ukupni iznos od 1.800,00 eura, što uvećano za PDV po stopi od 25 % (450,00 eura), daje iznos od 2.250,00 eura.

    43.2. Navedenom je iznosu valjalo pribrojiti i plaćeni predujam na ime dostave putem sudskog dostavljača u iznosu od 15,56 eura, te trošak sudske pristojbe na presudu (73,03 eura), čime se došlo do ukupnog iznosa od 2.338,59 eura na ime troškova ovog postupka.

    44. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 7. studenoga 2012. jer podnesak toga datuma ne prileži sudskom spisu, kao ni trošak sudske pristojbe na tužbu jer iz stanja spisa ne proizlazi da je tužitelj podmirio trošak sudske pristojbe tužbe.

    45. Dakle, tužitelju je trebalo priznati troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.338,59 eura sa traženom zateznom kamatom tekućom od 22. listopada 2025. kao dana donošenja odluke (članak 151. st. 3. ZPP).

    46. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II izreke ove presude.

    U Splitu 22. listopada 2025.

    Sutkinja:

    Ivana Jukić

    Uputa o pravu na žalbu:

    Protiv ove odluke stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

    DNA:

    - tužitelju po punomoćniku

    - tuženicima pod 1 – 4

    - u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.