Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-1001/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Jasminke Pavković predsjednice vijeća, Nikole Ramušćaka člana vijeća i suca izvjestitelja i Tihane Cišper članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ED, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Ergotiću, odvjetniku u Vinkovcima, protiv tuženika ADDIKO BANK d.d., Slavonska avenija 6, Zagreb, OIB: 14036333877, zastupanog po punomoćnici Iris Šanjug, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Ćurković i Šanjug d.o.o. u Zagrebu, radi utvrđenja i isplate, odlučuju o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima Stalna služba u Otoku poslovni broj P-258/2023-33 od 11. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Vinkovcima Stalna služba u Otoku poslovni broj P-258/2023-33 od 11. srpnja 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja utvrđene su ništetnim odredbe čl. 3. i 4. Ugovora o kreditu broj 5140430417-27000054769/2006 od 19.06.2006. u dijelu u kojem se navodi da je kamatna stopa promjenjiva i vezana uz određenu valutnu klauzulu, u skladu sa odlukom Banke o kreditiranju građana bez određene namjene, bez navođenja ikakvih objektivnih parametara za promjenu iste, koja je tijekom postojanja ugovorne obveze jednostrano promjenjivana temeljem odluke banke te stoga isti članak ne proizvodi nikakav pravni učinak za ugovorne stranke (st. I. izreke), utvrđena je ništetnom odredba čl. 3. Ugovora o kreditu broj 5140430417- 27000054769/2006 od 19.06.2006. u dijelu kojima se određuje otplata kredita u jednakim mjesečnim anuitetima u CHF, a podmiruje se u kunama obračunatim po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja tijekom trajanja otplate po predmetnom Ugovoru o kreditu, koji je zaključen između tužitelja i Addiko bank d.d. Zagreb, ul. Slavonske avenije br. 6. (st. II. izreke), naloženo je tuženiku da tužiteljici s naslova povrata preplaćenog iznosa otplate kredita temeljem razlike zbog povećanja tečaja CHF, izvrši isplatu novčanog iznosa u visini od 3.876,03 EUR i to sa pripadajućim zateznim kamatama kao i da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.800,00 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama (st. III. izreke), te je odbijen prigovor prijeboja (st. IV. izreke).
2. Tuženik žalbom pobija navedenu presudu iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP).
3. Žalba je osnovana.
4. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koje ukazuje tuženik u žalbi jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude nije nerazumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.
6. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje ništetnosti ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi (čl. 3. i 4. ugovora) i ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli (čl. 3. ugovora) te zahtjev za isplatu iznosa od 3.876,03 EUR, s naslova povrata preplaćenog iznosa otplate kredita, koje je isplatila temeljem ništetnih ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli. Tužiteljica u tužbi tvrdi da se radi o nepoštenim ugovornim odredbama prema propisima o zaštiti potrošača.
7. Prvostupanjski je sud utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravnu zaštitu temeljem Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj, 96/03 i 46/07, dalje: ZZP) i to iz razloga jer njezino svojstvo potrošača proizlazi iz njezinog iskaza, kao i iskaza svjedoka GD, jer iako je u ugovoru navedena kao namjena istog kredita ''namjenski poljoprivredi kredit za kupnju junica'', sud je stajališta da tuženik navode tužiteljice i svjedoka nije uspio osporiti, odnosno nije dokazao tijekom postupka da je namjena predmetnog kredita bila poslovna, a ne radi obnove nekretnine za življenje kako to iskazuju svjedok i tužiteljica.
7.1. Dakle, prvostupanjski sud smatra da je na tuženiku bio teret dokaza da tužiteljica u predmetnom ugovoru nije imala status potrošača, a da tuženik nije priložio niti jedan materijalni dokaz kojim bi potkrijepio svoje tvrdnje, a da osim toga niti u spisu ne postoji nikakva dokumentacija koja bi dokazala da su novcem od kredita kupljene junice, odnosno da je isti utrošen u poslovne i slične svrhe.
8. Međutim, u konkretnom slučaju iz samog sadržaja ugovora o kreditu proizlazi da se radi o namjenskom poljoprivrednom kreditu za kupnju junica, dok iz iskaza tužiteljice proizlazi da je u trenutku zaključenja spornog ugovora sa mužem imala otvoren OPG.
9. Kako je tuženik osporio tužiteljici status potrošača u predmetnom ugovoru, što predstavlja materijalnopravni prigovor koji se može iznositi i nakon zaključenja prethodnog postupku (čl. 288.a st. 6. ZPP), a iz samog ugovora proizlazi da se radilo o namjenskom poljoprivrednom kreditu za kupnju junica, te kada se uz to uzme u obzir i to da je tužiteljica u svom iskazu priznala da je imala sa mužem otvoreni OPG u vrijeme zaključenja ugovora, tada je prema pravnom shvaćanju ovog suda na tužiteljici bio teret dokaza da je ispunjavala u vrijeme zaključenja ugovora zakonske pretpostavke iz čl. 3. toč. 1. ZZP. Naime, teret dokaza da se ne radi o potrošačkom ugovoru bio bi na tuženiku, kada bi iz samog sadržaja ugovora o kreditu i svih ostalih poznatih okolnosti proizlazilo da se radi o potrošačkom kreditu, što ovdje nije slučaj, jer upravo iz sadržaja ugovora i nesporne činjenice da je tužiteljica u vrijeme zaključenja ugovora imala otvoreni OPG ukazuje da se radilo o ugovoru koji je zaključen u svrhu namijenjenoj njezinoj poslovnoj aktivnosti i poduzetničkoj djelatnosti, pa je u takvoj situaciji na tužiteljici teret dokaza da tome nije bilo tako.
10. Zbog pogrešnog pravnog shvaćanja suda prvog stupnja i činjenično je stanje ostalo pogrešno utvrđeno, jer je prvostupanjski sud iz presuda donesenih u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača preuzeo pravna utvrđenja na kojima temelji presudu, tako da je trebalo temeljem čl. 370. ZPP ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
11. Kako je ukinuta odluka o glavnom zahtjevu trebalo je ukinuti o odluku o parničnom trošku, jer se radi o sporednoj tražbini koja slijedi pravnu sudbinu glavnog zahtjeva.
12. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud, imajući u vidu sve navedeno u ovom ukidnom rješenju, ponovno ocijeniti je li tužiteljica predmetni ugovor zaključila u svojstvu potrošača. Pritom će prvostupanjski sud ponovno ocijeniti mogu li se iskazi tužiteljice i svjedoka GD prihvatiti kao vjerodostojni, kada se uzmu u obzir sve navedene okolnosti u ovoj ukidnoj odluci.
13. Ukoliko bi sud utvrdio da tužiteljica ne ispunjava zakonske pretpostavke za priznavanje statusa potrošača u predmetnom pravnom poslu (čl. 3. toč. 1. ZZP), tada je potrebno utvrditi radi li se o ništenim ugovornim odredbama prema čl. 295. i 296. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO).
14. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 1. ZPP).
U Velikoj Gorici 22. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Jasminka Pavković