Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini

    Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1, Krapina

    Poslovni broj: Pp-1779/2025-7

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji Štefici Kiš, na prijedlog sudskog savjetnika Ernesta Kropfa, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Bračko, u prekršajnom postupku protiv I. okrivljenog NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. okrivljenog ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine", broj: 5/90., 30/90., 47/90., 114/22. i 47/23.), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Krapinsko-zagorske, Policijske postaje Krapina s Ispostavom Pregrada, Klasa: 211-07/25-5/21003, Urbroj: 511-17-08-25-1 od 9. kolovoza 2025. nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 20. listopada 2025. u nazočnosti I. i II. okrivljenika, na temelju članka 183. Prekršajnog zakona, („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), 22. listopada 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. I. okrivljeni NŠ, sin N i Snježane rođene Đ, rođen **.**.1992. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], drž. RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju zaposlenik, nije oženjen, bez djece, sa završenom osnovnom školom, nezaposlen, sa prihodima od oko 600,00 eura, ranije prekršajno osuđivan zbog prometnih prekršaja, ne vodi se drugi postupak

    II. okrivljeni ĐŠ, sin O i Štefice rođene B, rođen **.**.1987. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], drž. RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju komercijalist, razveden, otac jednog maloljetnog djeteta, sa završenom srednjom školom za komercijalista, zaposlen, sa mjesečnom plaćom od oko 1.000,00, eura, ranije prekršajno osuđivan zbog raznih prekršaja, ne vodi se drugi postupak

    k r i v i s u

    - što su 8. kolovoza 2025. oko 21,20 sati u gradu [adresa], na parkiralištu, na mjestu dostupnom pogledu i čujnosti drugih osoba, narušavali javni red i mir na način da su I. okrivljeni NŠ, pod utjecajem alkohola od 2,37 g/kg i II. okrivljeni ĐŠ, pod utjecajem alkohola od 1,47 g/kg, jedan na drugoga vikali i psovali se riječima "Jebo ti A majku" i naguravali se rukama uslijed čega su obojica pala na tlo, te je NŠ tom prilikom zadobio vidljive ozljede u vidu ogrebotine desnog koljena i šake desne ruke, a ĐŠ je zadobio vidljive povrede u vidu ogrebotina na čelu i lijevoj strani lica i lijevom laktu, a liječničku pomoć su odbili.

    - d a k l e, na javnom mjestu vikanjem, psovanjem i naguravanjem narušavali javni red i mir,

    - čime su počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

    pa se na temelju navedenog propisa I. okrivljeniku i II. okrivljeniku,

    i z r i č e

    novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo eura), svakome.

    II. Okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu u roku od 90 (devedeset) dana od pravomoćnosti ove presude priloženom uplatnicom.

    III. Ako I. okrivljenik i II. okrivljenik, svaki, u roku određenom ovom presudom uplate 2/3 izrečene novčane kazne, odnosno 200,00 eura (dvijesto eura), svaki, na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona smatra će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

    IV. Ako okrivljenici u određenom roku ne plate novčanu kaznu, ona će se u smislu članka 34. stavka 1. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilnim putem.

    VI. Okrivljenicima se na temelju članka 139. stavka 2. Prekršajnog zakona nalaže platiti paušalni trošak prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 eura (četrdeset eura), svakome, u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj Policijska uprava Krapinsko-zagorska, Policijska postaja Krapina s Ispostavom Pregrada je podnijela prekršajni nalog, Klasa: 211-07/25-5/21003, Urbroj: 511-17-08-25-1, 9. kolovoza 2025. protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

    2. Pozvani da se očituju o krivnji za prekršaj koji im se stavlja na teret I. okrivljeni NŠ i II. okrivljeni ĐŠ izjasnili su se da se ne smatraju krivima.

    3. U svojoj obrani I. okrivljenik je naveo da su u to vrijeme njegova partnerica OŠ i on imali iznajmljen stan u [adresa], na adresi [adresa] te su sin od njegove partnerice OŠ, BŠ i njegova sestrična koji su dan ranije prespavali u tom stanu, ostavili ključ u tom stanu i otišli, zbog čega nisu mogli ući u taj stan, budući da nakon što se vrata zatvore izvana se može ući jedino ključem, pa je on nabavio ljestve i ušao je u stan kroz prozor kako bi ga iznutra otključao. ĐŠ je bio prisutan u vrijeme kada je on uz pomoć ljestava ulazio u stan te mu je u tome i pomogao. Nakon što je otključao stan s AŠ je na parkiralištu popio nekoliko piva. Ispočetka odnosi između njih bili su u redu te su normalno komunicirali. U jednom trenutku do njih je došla njegova partnerica OŠ koja je ujedno i bivša supruga ĐŠ, nakon čega su se oni počeli svađati te se DŠ njemu počeo unositi u lice što ga je isprovociralo pa je on ustao te ga je pitao u čemu je problem, nakon čega je II. okrivljenik fizički nasrnuo na njega, međutim obojica su bili pod utjecajem alkohola pa ga je promašio i pao na pod, nakon čega je on skočio na njega te su se na podu neko vrijeme hrvali te ih je OŠ razdvojila.

    4. U svojoj obrani II. okrivljenik je naveo da je točan dio iskaza I. okrivljenog NŠ do dijela u kojem navodi da su oni, nakon što je on ušao pomoću ljestvi kroz prozor u stan i otključao vrata, bili na parkiralištu ispred zgrade te su pili pivo i razgovarali. Nije točno da je OŠ naknadno došla do njih već je ona bila tamo s njima cijelo vrijeme. Također ističe da je on s NŠ išao po ljestve te su po putu stali kod ugostiteljskog objekta Oaza u [adresa], u kojoj su popili pivo te mu je on tom prilikom rekao da se tamo nalaze njegovi prijatelji koji su za njega spremni sve učiniti, a što je II. okrivljenik doživio kao prijetnju. Također kada su bili ispred zgrade i pili pivo, I. okrivljenik je njemu upućivao razne prijetnje i govorio kako on njega mrzi, te da će mu nešto loše učiniti. Nakon toga počeo ga je psovati riječima: "Jebo ti bog majku", na što II. okrivljenik nije ostao pasivan, već mu je odgovorio te je moguće da je on tom prilikom izvrijeđao I. okrivljenika, nakon čega je on ustao, a što je on doživio kao prijetnju fizičkim nasiljem te je i on isto ustao i krenuo prema njemu, međutim tom prilikom je pao te je I. okrivljenik skočio na njegu te su se na tlu međusobno hrvali te ih je OŠ razdvojila.

    5. Nakon što je pročitan iskaz svjedokinje OŠ, I. okrivljeni NŠ i II. okrivljeni ĐŠ, naveli su da se slažu s njezinim iskazom. Nadalje, nakon što je pročitan činjenični opis iz optužnog prijedloga I. okrivljeni NŠ naveo je da je točno da su prilikom međusobnog incidenta vikali jedan na drugoga, psovali se riječima: "Jebo ti bog majku", naguravali se rukama uslijed čega su obojica pala na tlo, te da je on tom prilikom bio pod utjecajem alkohola od 2,37 g/kg, i da je u sukobu zadobio vidljive ozljede u vidu ogrebotine desnog koljena i šake desne ruke, dok je II. okrivljeni ĐŠ, također naveo da je točno to što piše u činjeničnom opisu optužnog prijedloga da su prilikom incidenta vikali jedan na drugoga i psovali se riječima : "Jebo ti bog majku", naguravali se rukama uslijed čega su obojica pala na tlo, te da je on tom prilikom bio pod utjecajem alkohola od 1,47 g/kg i da je u sukobu zadobio vidljive povrede u vidu ogrebotine na čelu i lijevoj strani lica i lijevom laktu.

    6. I. okrivljeni NŠ izjasnio se da se ne smatra krivim budući da smatra kako je prvi sukob započeo ĐŠ, dok se II. okrivljenik ĐŠ ne smatra krivim budući da je NŠ njega prvi počeo provocirati.

    7. I. okrivljeni NŠ i II. okrivljeni ĐŠ naveli su da nakon tog incidenta međusobno više ne razgovaraju.

    8. Iz obrana I. i II. okrivljenika proizlazi kako oni priznaju da se između njih dogodio incident kako je to navedeno u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, međutim obojica okrivljenika izjasnili su se da se ne smatraju krivima zbog tog incidenta, budući da obojica smatraju kako je za početak sukoba kriv onaj drugi okrivljenik.

    9. Tijekom dokaznog postupka izvedeni su dokazi ispitivanjem I. okrivljenika i II. okrivljenika te čitanjem zapisnika o ispitivanju svjedokinje OŠ.

    10. Nakon što je pročitan zapisnik o ispitivanju svjedokinje OŠ obojica okrivljenika izjavili su kako se slažu s njezinim iskazom pa je zbog toga sud smatrao kako nije potrebno njezino ispitivanje pred ovim sudom te je stoga izveo dokaz čitanjem zapisnika o ispitivanju svjedokinje VŠ.

    11. Sud smatra kako su za izbijanje sukoba krivi obojica okrivljenika, budući da niti jedan od okrivljenika se nije povukao pred provokacijama onog drugog, već je svaki od okrivljenika na provokacije odgovorio istom mjerom, pa je zbog toga došlo i do fizičkog sukoba u kojem je svaki okrivljenik zadobio lakše tjelesne ozljede. Također, na okolnost da su obojica okrivljenika kriva za izbijanje incidenta upućuje i činjenica što su tom prilikom obojica okrivljenika bili pod utjecajem alkohola.

    12. Prema odredbi članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana. S obzirom na to da u ovome postupku nije sporno da su okrivljenici vikali jedan na drugoga, psovali i međusobno se naguravali, može se zaključiti kako su tim postupcima narušavali javni red i mir sukladno odredbi članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    13. Okrivljenici su morali znati da je takvo ponašanje protupravno te su unatoč tome činili radnje koje su navedene u činjeničnom opisu optužnog prijedloga te njihova ubrojivost pri tome nije dovedena u pitanje, unatoč tome što su okrivljenici tom prilikom bili pod utjecajem alkohola u znatnoj mjeri, iz čega se može zaključiti da su okrivljenici tom prilikom postupali s izravnom namjerom.

    14. Stoga je okrivljenike valjalo za navedeni prekršaj proglasiti krivima i izreći im novčanu kaznu.

    15. Pri određivanju kazne sud je na temelju članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja, pa je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir imovinske prilike I. i II. okrivljenika, odnosno okolnost da obojica okrivljenika imaju mala mjesečna primanja, dok je kao otegotne okolnosti sud uzeo u obzir činjenicu da su obojica okrivljenika ranije prekršajno osuđivana i to zbog raznih prekršaja čiji je uzrok povezan s prethodnom konzumacijom alkohola pa stoga sud smatra kako nisu ispunjeni uvjeti za izricanje blaže kazne od propisane sukladno članku 37. stavku 2. Prekršajnog zakona, pa sud smatra kako su predložene novčane kazne od 300,00 eura, a koje odgovaraju minimalnim novčanim kaznama propisanim za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dovoljne kako bi se njima utjecalo na okrivljenike i sve ostale da ubuduće ne čine ovakve prekršaje.

    16. Okrivljenici su upozoreni da ukoliko u roku određenom ovom presudom uplate dvije trećine izrečene kazne, smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena, sukladno članku 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

    17. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 139. stavku 3. Prekršajnog zakona. Okrivljenicima je naloženo nadoknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 eur, svakome. S obzirom na to da su u ovome predmetu oboje okrivljenika proglašeni krivima za isti prekršaj te im je izrečena novčana kazna u jednakom iznosu, sud je odredio da svaki okrivljenik podmiri troškove u jednakim dijelovima. Rok za plaćanje troškova je 15 dana od pravomoćnosti ove presude.

    18. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

    U Krapini 22. listopada 2025.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Snježana Bračko

    Štefica Kiš

    Sudski savjetnik

    Ernest Kropf

    Pouka o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se, putem ovog suda, podnosi Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

    Dostaviti:

    1. NŠ, [adresa], uz uplatnice

    2. ĐŠ, [adresa], uz uplatnice

    3. Policijska postaja Krapina s ispostavom Pregrada

    Po pravomoćnosti:

    1. Policijska postaja Krapina s Ispostavom Pregrada

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.