Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2895/2024-3

U I M E R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda i to Vedrane Perkušić kao predsjednice vijeća, dr. sc. Daniele Pivčević kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te dr. sc. Ivana Tironija kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Branko Posavčić, odvjetnik u Kutini, protiv tuženika Lovačko društvo ''Srndač'' Banova Jaruga, Lovačka ulica 1, Jamarice, OIB: 66522975734, kojeg zastupa punomoćnik Bojan Grahek, odvjetnik u Kutini i umješača na strani tuženika Croatia osiguranja d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupaju odvjetnici iz odvjetničkog društva Ćurković i Šanjug, u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika i žalbi umješača na strani tuženika protiv presude Općinskog suda u Kutini, poslovni broj Pn-31/2024.-41. od 18. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 22. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalbe tuženika i umješača djelomično se odbijaju kao neosnovane, te se presuda Općinskog suda u Kutini, poslovni broj Pn-31/2024.-41. od 18. srpnja 2024. potvrđuje u dijelu pod točkom I izreke kojim je naloženo tuženiku na ime naknade štete isplatiti tužitelju iznos od 1.911,85 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 18. srpnja 2024. do isplate, kao i u točki II izreke kojom je dosuđen parnični trošak tužitelju.

II. Djelomično se prihvaćaju žalbe tuženika i umješača kao osnovane te se prvostupanjska presuda preinačava u točki I izreke u dijelu o tijeku zatezne kamate na iznos od 1.911,85 eura koja teče od 11. ožujka 2021. do 18. srpnja 2024., na način da se odbija tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos od 1.911,85 eura od 11. ožujka 2021. do 18. srpnja 2024. kao neosnovan.

III. Odbijaju se zahtjevi tuženika i umješača za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovani.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete iznos od 1.911,85 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 11. ožujka 2021. do isplate (točka I izreke). U točki II izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.451,00 eura sa kamatom od 18. srpnja 2024. do isplate.

2. Žali se tuženik pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), te predlaže drugostupanjskom sudu preinačiti presudu tako da se odbije tužbeni zahtjev i obveže tužitelja na naknadu troškova parničnog postupka tuženiku uz trošak žalbe, podredno presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu, tužitelj je osporio navode žalbe te predložio žalbu odbiti kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žali se umješač na strani tuženika pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. ZPP-a te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu i odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno istu ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu, uz naknadu parničnog troška umješaču.

5. Žalbe su neosnovane, osim u odnosu na početak tijeka zakonskih zateznih kamata na dosuđenu naknadu štete tužitelju.

6. U dosadašnjem postupku, presudom prvostupanjskog suda poslovni broj Pn-23/2021.-29. od 31. svibnja 2023. naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete iznos od 1.911,85 eura/14.404,84 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 11. ožujka 2021. do isplate. Ujedno je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.917,76 eura/14.449,36 kuna sa kamatom od presuđenja do isplate. Citirana presuda je po žalbama tuženika i umješača ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1728/2023-2 od 13. ožujka 2024. te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade štete nastale na osobnom vozilu tužitelja u prometnoj nesreći dana 15. listopada 2020. na lokalnoj cesti L-41006 u mjestu Novi Grabovac, nastale naletom jelenje divljači u vozilo tužitelja. Između stranaka je sporan uzrok štete, osnova odgovornosti tuženika i visina štete.

8. Ispitujući zakonitost pobijane presude, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio kako ista nije donesena uz počinjenje jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

9. Nije ostvarena ni bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju ukazuju žalitelji, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda ima razloge o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

10. Činjenično stanje u postupku je pravilno i potpuno utvrđeno te nije dovedeno u sumnju navodima žalbe pa je neosnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo osim u dijelu dosuđene zakonske zatezne kamate.

11. Prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev temeljem slijedećih utvrđenja:

- da je prema potvrdi Policijske postaje Novska, vozilo tužitelja oštećeno u prometnoj nezgodi od 15. listopada 2020. i da su na zadnjem lijevom bočnom dijelu osobnog automobila pronađeni tragovi nalik na životinjsku dlaku koji nisu izuzeti;

- da je prema nalazu i mišljenju vještaka prometne struke GT, do nesreće došlo u nenaseljenom dijelu mjesta Novi Grabovac na način da se tužitelj vozilom kretao kroz mjesto Novi Grabovac od pravca [adresa] u pravcu Trokuta, dok je divljač izašla na prometnicu s lijeve strane prometnice gledano u odnosu na pravac kretanja tužitelja;

- da je s obzirom na oštećenja na vozilu tužitelja i njihov raspored na vozilu šteta mogla nastati od životinje čija je visina najveće mase u području 60-80 cm od tla;

- da je gledano uzdužno na kolnik u pravcu kretanja tužitelja do naleta životinje na vozilo došlo na udaljenosti 21,0 m prije mjesta gdje se nakon nesreće zaustavilo vozilo, a gledano poprečno na kolnik centar kontakta vozila tužitelja i tijela životinje je na udaljenosti 1,6 m u desno od lijevog ruba kolnika;

- da se neposredno prije naleta divljači na vozilo tužitelja, isto kretalo brzinom od 51 km/h, a divljač u trčanju preko kolnika se kretala brzinom od 20 km/h; da je divljač u kretanju prema kolniku i po kolniku, kretanje koje je uočljivo za tužitelja, prošla put od 3,5 m u vremenu od 0,6 s;

- da bi tužitelj intenzivnim kočenjem zaustavio vozilo prije naleta divljači na vozilo pri brzini kretanja do 26 km/h;

- da se mjesto nezgode nalazi unutar granica naselja označeno prometnim znakovima;

- da tužitelj nije popravljao predmetno vozilo već ga prodao početkom ožujka 2021., prije pokretanja ovoga postupka;

- da na strani tužitelja ne postoji odgovornost za štetu jer tužitelj nije upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi;

- da šteta nije nastala zbog provođenja lova;

- da je šteta nastala naletom divljači na vozilo tužitelja sa bočne strane, a ne naletom vozila na divljač;

- da divljač na cesti predstavlja opasnu stvar;

- da šteta nastala na vozilu tužitelja prilikom štetnog događaja prema nalazu i mišljenju vještaka iznosi 14.404,84 kn/1.911,85 eura.

12. Prvostupanjski sud zaključuje kako se na predmetni slučaj ne može primijeniti odredba članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu (''Narodne novine'' broj 99/18., 32/19., 32/20.- dalje: ZL) jer je u postupku utvrđeno da je šteta nastala naletom divljači na vozilo tužitelja, a ne naletom vozila na divljač. Stoga da odgovornost tuženika proizlazi iz odredbe članka 1064. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23 dalje: ZOO) te da tuženik odgovara po načelu objektivne odgovornosti jer se divljač smatra opasnom stvari, a tuženik kao lovoovlaštenik koji gospodari lovištem dužan je poduzimati mjere radi sprječavanja štete od divljači. Kako u postupku nisu dokazane okolnosti koje bi oslobodile tuženika odgovornosti sukladno članku 1067. ZOO-a, to da je u smislu odredbe članka 1066. stavak 1. ZOO-a tuženik odgovoran za imovinsku štetu tužitelju (članak 1085. stavak 3. ZOO-a).

13. Gornja utvrđenja prvostupanjskog suda svoju osnovu imaju u sadržaju provedenih dokaza u postupku (osobito u priloženoj dokumentaciji, iskazu tužitelja te u nalazu i mišljenju sudskog vještaka), a koje dokaze je prvostupanjski sud ispravno ocijenio kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a i o čemu prvostupanjska presuda sadrži valjane i jasne razloge, koje prihvaća i ovaj sud.

14. Neosnovano u žalbi tuženik ističe da je sud prekoračio tužbeni zahtjev. Sud nije dosudio tužitelju štetu s osnove koja nije istaknuta u tužbi, već je štetu pravilno utvrdio kao razliku u vrijednosti oštećenog vozila prije i nakon nesreće, pri čemu je visinu te razlike utvrdio vještačenjem. Činjenica da je tužitelj vozilo prodao bez popravka ne mijenja pravnu narav zahtjeva, jer je prema članku 1045. ZOO šteta svako umanjenje imovine, neovisno o tome nastaje li troškom popravka ili smanjenjem tržišne vrijednosti stvari. Stoga zaključak prvostupanjskog suda da je šteta jednaka iznosu troškova popravka, potvrđenom nalazom vještaka, nije ni proizvoljan ni u suprotnosti s tužbenim navodima.

15. Protivno navodima žalbi, sud je utemeljeno prihvatio nalaz prometnog vještaka koji je, na temelju položaja oštećenja, njihove visine i okolnosti nezgode, utvrdio da je došlo do bočnog naleta životinje visine i mase karakteristične za jelensku divljač. Osim toga, u policijskoj potvrdi o događaju navedeni su tragovi dlake životinje na vozilu. Sud je stoga pravilno zaključio da se radi o divljači, a ne domaćoj životinji, koji zaključak je logično obrazložio imajući u vidu da nije utvrđeno postojanje vlasnika životinje. Provedba dodatnog vještačenja po vještaku veterinarske struke nije bila potrebna, jer postojeći dokazi daju dovoljno osnove za zaključak o uzroku štete. Suprotni navodi žalitelja predstavljaju puko osporavanje ocjene dokaza, koja ocjena dokaza je pridržana za sud.

16. Sud je odgovornost tuženika pravilno utvrdio po općim pravilima o odgovornosti za opasnu stvar (članak 1063. i 1064. ZOO-a), jer se prema dosljednoj sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, divljač na cesti smatra opasnom stvari neovisno o tome provodi li se lov ili ne, jer predstavlja povećanu opasnost od prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom (Rev 166/2024-2 od 24. rujna 2024.). Ova pravna kvalifikacija temelji se na načelu objektivne odgovornosti, prema kojem osiguranik ili osoba koja gospodari lovištem odgovara za štetu nastalu naletom vozila na divljač na javnoj cesti. Odgovornost lovoovlaštenika postoji neovisno o tome što ceste formalno nisu dio lovišta, budući da je divljač koja se u lovištu uzgaja i štiti pod nadzorom lovoovlaštenika, koji je dužan poduzimati mjere za sprječavanje izlaska divljači na cestu. Dakle, u slučaju sraza motornog vozila i divljači na javnoj cesti divljač predstavlja opasnu stvar i uzrok štete pa odgovornost lovoovlaštenika proizlazi iz objektivnog kriterija uzročnosti.

17. Kako nije dokazano da je tužitelj pridonio nastanku nezgode vožnjom protivno prometnim propisima niti je utvrđeno postojanje drugih okolnosti koje bi oslobađale tuženika od odgovornosti, pravilno je zaključeno da za štetu odgovara tuženik.

18. Žalbeni navodi umješača ponavljaju tvrdnje tuženika i ne sadrže nove okolnosti koje bi dovele u sumnju pravilnost pobijane presude. Prvostupanjski sud je obrazloženo i utemeljeno odbio prigovore o nedostatku dokaza i pogrešnoj primjeni materijalnog prava.

19. Žalbeni navod tuženika da je kamata pogrešno dosuđena od dana podnošenja tužbe je osnovan. Zakonske zatezne kamate na dosuđenu imovinsku štetu za vozilo oštećeno naletom divljači koje nije popravljeno, a visina štete je utvrđena prometnim vještačenjem u postupku, teku od dana donošenja prvostupanjske sudske presude kojom je ta naknada štete utvrđena (Rev 1087/2023- 2 od 16. siječnja 2024.).

20. U konkretnom slučaju se ne primjenjuje Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., 155/23.) jer šteta nije počinjena osiguranim vozilom. Visina predmetne štete na oštećenom vozilu tužitelja je postala poznata tek u ovom parničnom postupku po provedenom sudskom vještačenju pa, s obzirom da je visina štete utvrđena prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, zatezne kamate na tako utvrđenu visinu imovinske nereparirane novčane štete sukladno članku 1089. stavak 2. ZOO-a teku od dana presuđenja, odnosno od dana kada je šteta utvrđena, a ne od podnošenja tužbe kako je dosudio prvostupanjski sud. Stoga je u tome dijelu, za više dosuđene kamate valjalo preinačiti odluku i odbiti zahtjev tužitelja.

21. Žalbeni navodi kojima se osporava pravilnost odluke o troškovima postupka su neutemeljeni jer je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud obvezao tuženika na naknadu parničnih troškova tužitelju pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a s obzirom da je tuženik izgubio spor. Pri tome je za navesti kako izvršena djelomična preinaka presude koja se odnosi na početak tijeka zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete, ne utječe na uspjeh stranaka u sporu pa je odlučeno kao u točki I. izreke.

22. Prvostupanjski sud je pravilnom primjenom odredbe članka 155. ZPP-a utvrdio nužni i opravdani trošak tužitelja koji se odnosi na odvjetničko zastupanje i koji je obračunat u skladu sa u trenutku donošenja odluke važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ 138/23). Protivno navodima žalbe umješača, kada sud donosi odluku o naknadi parničnog troška valja primijeniti tarifu i vrijednost boda koja je bila na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka i za radnje koje su poduzete prije izmjene vrijednosti boda (Rev- 940/2020 od 4. srpnja 2023., Rev- 847/2021 od 13. veljače 2024.), kako je pravilno postupio prvostupanjski sud.

23. Slijedom iznijetoga, valjalo je odlučiti kao u izreci temeljem odredbe članka 368. i 373. točka 3. ZPP-a.

24. Zahtjeve tuženika i umješača za naknadu troškova žalbenog postupka trebalo je odbiti, jer su u žalbi uspjeli samo u neznatnom dijelu i to u odnosu na sporedno potraživanje - početak tijeka zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete, a s tim u vezi nisu nastali posebni troškovi žalbe.

U Splitu 22. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić