Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž-1952/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Marka Pribisalića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Lucije Lasić, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja GĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Geli, odvjetniku u Vinkovcima, protiv tuženika: 1. ĐĆ pok. G, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Slavku Pavloviću Lučiću, odvjetniku u Makarskoj, i 2. OĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Makarskoj broj P-373/2022-62 od 16. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e :

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Makarskoj broj P-373/2022-62 od 16. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e :

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj broj P-373/2022-62 od 16. svibnja 2025.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Odbija se kao neosnovan glavni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: 1. Utvrđuje se da je tužitelj GĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnik k. č. [katastarska čestica], "obor" put, površine 158 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-[adresa], u 5/10 idealnog dijela, pa je ovlašten temeljem ove presude upisati to pravo u zemljišnu knjigu i druge javne upisnike u kojima se upisuje vlasništvo na nekretninama na svoje ime u označenom idealnom dijelu, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tužene pod 2) DĆ rođ. Đ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

2. Nalaže se tuženom pod 1) ĐĆ pok. G, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da s dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] - [adresa], koja se sastoji od k. č. [katastarska čestica], obor, put, površine 158 m2, u suvlasništvu tužitelja GĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pobliže prikazanog i označenog slovima A-B-C-D-E-A na Skici izrađenoj od strane dipl. ing. geodezije NĆ od 11. svibnja 2023. godine, u površini od 31 m2, kao sastavnom dijelu ove presude, ukloni dvije metalne rampe obojane žutom bojom i fiksirane u betonski pod, da ostavlja vozila ili bilo kakve druge stvari, kao i da ubuduće na takav ili sličan način uznemirava tužitelja u suvlasništvu te nekretnine.

3. Nalaže se tuženima da tužitelju naknade troškove postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja, pa sve do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište u visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, i to tuženoj pod 2) u odnosu na tužbeni zahtjev pod točkom 1. izreke, a tuženom pod 1) u odnosu na tužbeni zahtjev pod točkom 2. izreke.

II. Odbija se kao neosnovan podredni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

1. Utvrđuje se da u korist nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] - [adresa], koja se sastoji od k. č. zgr. [katastarska čestica], zgrada površine 104 m2 i dvorište površine 116 m2, kao povlasnog dobra, u vlasništvu tužitelja GĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], postoji pravo stvarne služnost prolaska pješice i vozilima, a na teret nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – [adresa], koja se sastoji od k. č. [katastarska čestica], obor, put, površine 158 m2, kao posluženog dobra, u suvlasništvu tuženih, koje pravo se izvršava dijelom tog poslužnog dobra u površini od 31 m2, pobliže prikazanim i označenim slovima A-B-C-D-E-A na Skici izrađenoj od strane dipl. ing. geodezije NĆ od 11. svibnja 2023. godine, kao sastavnom dijelu ove presude, pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude i tog Nacrta stvarnog stanja s računom površina upisati to pravo stvarne služnosti u zemljišnu knjigu.

2. Nalaže se tuženom pod 1) ĐĆ pok. G, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da s dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] - [adresa], koja se sastoji od k. č. [katastarska čestica], obor, put, površine 158 m2, pobliže prikazanog i označenog slovima A-B-C-D-E-A na Skici izrađenoj od strane dipl. ing. geodezije NĆ od 11. svibnja 2023. godine, kao sastavnom dijelu ove presude, pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude, ukloni dvije metalne rampe obojane žutom bojom i fiksirane u betonski pod, te mu se zabranjuje da tužitelja GĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sprečava ili ometa u vršenju prava stvarne služnosti prolaska pješice i vozilima preko dijela te nekretnine, postavlja metalne rampe, ostavlja vozila ili bilo kakve druge stvari, kao i da ubuduće na takav ili sličan način sprečava ili ometa tužitelja u vršenju prava te stvarne služnosti.

3. Nalaže se tuženom pod 1) da tužitelju naknadi troškove postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja, pa sve do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište u visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena."

III. Dužan je tužitelj naknaditi tuženiku pod 1), u roku 15 dana, troškove parničnog postupka u iznosu od 3.000,00 EUR."

1.1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I. Odbija se prijedlog tužitelja za izdavanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja na utvrđenje prava suvlasništva k. č. [katastarska čestica], "obor" put, površine 158 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-[adresa] i zabrane uznemiravanja tog prava, koja glasi:

1. Nalaže se tuženom pod 1) ĐĆ pok. G, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da s dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] - [adresa], koja se sastoji od k. č. [katastarska čestica], obor, put, površine 158 m2, pobliže prikazanog i označenog slovima A-B-C-D-E-A na Skici izrađenoj od strane dipl. ing. geodezije NĆ do 11. svibnja 2023. godine, u površini od 31 m2, kao sastavnom dijelu ovog rješenja, ukloni dvije metalne rampe obojane žutom bojom i fiksirane u betonski pod, te mu se zabranjuje da ubuduće na tom dijelu nekretnine, postavlja rampe, ostavlja vozila ili bilo kakve druge predmete kojima bi se tužitelja onemogućilo ili bitno ograničilo u izvršavanju suvlasničkog ovlaštenja.

2. Zabrana iz toč.1 izreke ovog rešenja smatra se provedenom danom dostave ovog rješenja strankama.

3. Tuženi odgovara tužitelju za štetu koja bi mu mogla nastati time što bi tuženi pod 1), a nakon dostave ove privremene mjere, postupio protivno zabrani iz tč. 1.ovog rješenja.

4. Ako se tuženi pod 1) bude ponašao protivno zabrani iz toč. 1. ovog rješenja, sud mu zaprečuje novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 kuna , koju će, na prijedlog tužitelja i izreći.

5. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog dovršetka ovog postupka.

II. Odbija se podredni prijedlog tužitelja za izdavanje privremene mjere radi u suvlasništvu tuženih, te prestanka neosnovanog sprečavanja ili ometanja tužitelja u vršenju tog prava stvarne služnosti, koji glasi:

1. Nalaže se tuženom pod 1) ĐĆ pok. G, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da s dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] - [adresa], koja se sastoji od k. č. [katastarska čestica], obor, put, površine 158 m2, pobliže prikazanog i označenog slovima A-B-C-D-E-A na Skici izrađenoj od strane dipl. ing. geodezije NĆ od 11. svibnja 2023. godine u površini od 31 m2, kao sastavnom dijelu ovog rješenja, ukloni dvije metalne rampe obojane žutom bojom i fiksirane u pod, te mu se zabranjuje da na tom dijelu nekretnine postavlja rampe, ostavlja vozila ili bilo kakve druge stvari, kao i da ubuduće na takav ili sličan način sprečava ili ometa tužitelja u vršenju prava te stvarne služnosti.

2. Zabrana iz tč.1 izreke ovog rešenja smatra se provedenom danom dostave ovog rješenja strankama.

3. Tuženi odgovara tužitelju za štetu koja bi mu mogla nastati time što bi tuženi, a nakon dostave ove privremene mjere, postupio protivno zabrani iz tč. 1. ovog rješenja.

4. Ako se tuženi pod 1) bude ponašao protivno zabrani iz toč. 1. ovog rješenja, sud mu zaprečuje novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 kuna, koju će, na prijedlog tužitelja i izreći.

5. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog dovršetka ovog postupka."

2. Protiv prvostupanjske presude i rješenja žalbu je podnio tužitelj, pobijajući presudu i rješenje zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući da se prvostupanjska presuda i rješenje preinače i prihvati tužbeni zahtjev, podredno da se ukinu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Predmet glavnog tužbenog zahtjeva je utvrđenje da je tužitelj suvlasnik k. č. [katastarska čestica] "obor" put, površine 158 m2, ZU [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]-[adresa] za 5/10 idealnog dijela te uknjižba prava vlasništva za navedeni dio u zemljišnoj knjizi, kao i nalaganje tuženiku 1. da sa dijela k. č. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]- [adresa], i to s dijela nekretnine pobliže prikazanog i označenog slovima A-B-C-D-E-A na skici izrađenoj od strane dipl. ing. geod. NĆ od 11. svibnja 2023. u površini od 31 m2, ukloni dvije metalne rampe obojane žutom bojom i fiksirane u betonski pod, da ostavlja vozila ili bilo kakve druge stvari, kao i da ubuduće na takav ili sličan način uznemirava tužitelja u suvlasništvu te nekretnine.

6. Predmet podrednog tužbenog zahtjeva je utvrđenje da u korist nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] - [adresa], koja se sastoji od k. č. zgr. [katastarska čestica], zgrada površine 104 m2 i dvorište površine 116 m2, kao povlasnog dobra, u vlasništvu tužitelja, postoji pravo stvarne služnost prolaska pješice i vozilima, a na teret nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – [adresa], koja se sastoji od k. č. [katastarska čestica], obor, put, površine 158 m2, kao posluženog dobra, u suvlasništvu tuženih, koje pravo se izvršava dijelom tog poslužnog dobra u površini od 31 m2, pobliže prikazanim i označenim slovima A-B-C-D-E-A na skici izrađenoj od strane dipl. ing. geodezije NĆ od 11. svibnja 2023.

7. Predmet prijedloga za donošenje privremene mjere je nalaganje tuženiku 1. da sa dijela k. č. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]- [adresa], i to s dijela nekretnine pobliže prikazanog i označenog slovima A-B-C-D-E-A na skici izrađenoj od strane dipl. ing. geod. NĆ od 11. svibnja 2023. u površini od 31 m2, ukloni dvije metalne rampe obojane žutom bojom i fiksirane u betonski pod, da ostavlja vozila ili bilo kakve druge stvari, kao i da ubuduće na takav ili sličan način uznemirava tužitelja u suvlasništvu te nekretnine.

8. Tužitelj zahtjev za utvrđenje prava vlasništva i postojanje prava stvarne služnosti temelji na Ugovoru o zamjeni nekretnina sa CĆ i FĆ iz [adresa], temeljem ugovora o zamjeni nekretnina od 10. listopada 1996. I to nekretnina označenih kao k. č. zgr. [katastarska čestica], ZU [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]-[adresa], zgrada površine 104 m2 i dvorište 116 m2, u naravi stojna kuća s okućnicom u [adresa], anagrafske oznake [adresa], i dijela označenog slovima A-B- C-D-E-A u površini od 31 m2, što bi po tužitelju odgovaralo 1/5 idealnog dijela cijela nekretnine, a koje zemljište da predstavlja jedini pristupni kolno-pješački put od [adresa] kako njegovoj kući, tako i kući tuženika 1., a taj dio zemljišta da su prodavatelji usmeno ustupili tužitelju i predali mu ga u suposjed, od kada tužitelj tu faktičnu vlast da neometano izvršava do sada, iz čega proizlazi da tužitelj u tužbi navodi da je suvlasništvo k. č. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-[adresa] stekao temeljem dosjelosti.

9. Prema odredbi članka 114. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, u daljnjem tekstu: ZV), vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

10. Radi identifikacije predmeta spora prvostupanjski sud je izveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještak mjernika NĆ dipl. ing. geod. dana 4. studenog 2020. i kojom prilikom je utvrdio da se nekretnina koja je predmet spora nalazi u [adresa], položena je istočno od kuće tužitelja, a sjeverno od [adresa] i rub ulice je krajnja južna granica predmetne nekretnine – spoj betona i asfalta. Istočnu granicu predstavlja betonski zid kojim je nekretnina odijeljena od susjedne u vlasništvu O čije prezime ne znam. Zapadno od predmeta spora nalazi se obiteljska kuća sa garažom tuženika 1. Prema kazivanju pun. tužitelja, zapadnu granicu čini zamišljeni pravac koji je pun. tužitelja istakao prema skici priloženoj uz tužbu, na udaljenosti od 3,05 m što bi otprilike trebao predstavljati pravac koji je na terenu označen bijelom isprekidanom crtom koja se proteže duž cijelog pravca zapadne granice predmeta spora. Na samom početku, na udaljenosti od [adresa] cca 3 m, nalaze se 2 željezna graničnika koja su postavljena u beton kojim je pokriven cijeli predmet spora. Sjevernu granicu predmeta spora čini zamišljeni pravac koji se proteže od željezne ograde kojim je odijeljeno dvorište kuće tužitelja od kuće tuženika pod 1) prema istočnom ogradnom zidu predmetne nekretnine. Od spornog dijela zemljišta do ulaza u kuću tužitelja, udaljenost je cca 3,5 m. Ulaz u kuću tužitelja moguć je sa istočne strane, sa bočne južne strane sa [adresa] te pristup kroz dvorište ispred kuće tužitelja koje vodi do ulaza sa strane kuće tužitelja. U kuću tuženika pod 1) moguć je prilaz sa spornog dijela zemljišta koje vodi u garažu, dok je od strane sjevera moguć ulaz u kuću tuženika pod 1) sa strane [adresa]. Radi se o kolnom i pješačkom prilazu. Vještak mjernik NĆ dipl. ing. geod. u svom nalazu i mišljenju od 11. svibnja 2023.utvrđuje da se predmetna nekretnina nalazi u [adresa] u [adresa]. Radi se o betoniranom zemljištu položenom sjeverno od ulice na kojem se nalaze dva metalna parkirališna graničnika. Zapadna granica spornog prostora je približno označena bijelom isprekidanom trakom iscrtanom na betonu. Zapadno od spornog prostora nalazi se tužiteljeva nekretnina omeđena slovima E – D – F – G – H

– I – J – E oznake č. zgr. [katastarska čestica]. Na nekretnini se nalazi kuća anagrafske oznake [adresa], s dvorištem u koje se može ući s ulice kroz kapiju širine 2,64 m te se obilaskom oko sjeverne strane kuće može doći do spornog prostora. Sjeverno od spornog prostora nalazi se tuženikova nekretnina omeđena slovima A – E – J – K – L

– A oznake č. zem. [katastarska čestica]. Između kuće anagrafske oznake [adresa] i istočne međe č. zem. [katastarska čestica] nalazi se tuženikova garaža s vratima na južnoj strani okrenutoj spornom prostoru. Čestica zemlje [katastarska čestica] se proteže kroz [adresa] u duljini cca 65 m i na skici lica mjesta je obojena žutom bojom. Granice predmetne nekretnine definirane su na slijedeći način: Istočna međa je betonski zid koji ne pripada nekretnini od točke A do točke B. Južna međa je spoj betonskog pločnika i asfalta od točke C do točke D. Zapadna međa od točke D do točke E je udaljena 3,00 m od istočne i paralelna je s njom. Sjeverna međa od točke E do točke A je nastavak pravca metalne ograde koja čini granicu između č. zgr. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica].

11. Uvidom u izvadak iz zemljište knjige ZU [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]-[adresa], utvrđeno je da je na čest. zem. [katastarska čestica], "obor", put površine 158 m2, upisano pravo vlasništva na ime ZĆ rođena Đ, [adresa], za 4/5 dijela i LĆ pok. G iz [adresa], za 1/5 dijela.

12. Nadalje, uvidom u izvadak iz zemljište knjige ZU [broj ZK uloška] K.O.. [adresa] utvrđeno je da je na čest. zgr. [katastarska čestica] (zgrada i dvor 220 m2, zgrada 104, dvor 116 m2), upisano prava vlasništva na ime ĆĆ za cijelo.

13. Na temelju iskaza svjedoka HĆ pok. D, ŠĆ i MĆ pok. N, koje je prvostupanjski sud prihvatio kao istinite, u bitnom suglasne i uvjerljive, te u skladu s ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka te je na temelju njih zaključio da glavni, kao i podredni tužbeni zahtjev nisu osnovani jer da predmetni dio nekretnine pripada tuženicima te da ga tužitelj nije stekao niti po bilo kojoj osnovi na koju se poziva. Naime, radi se o svjedocima, susjedima sumještanima koji raspolažu neposrednim saznanjima o nekretnini koja je predmet spora i načinu njena korištenja, na čije iskaze ni tužitelj, kao ni tuženik 1. nisu imali prigovora.

14. Pored toga, tužitelj je u svom iskazu, suprotno navodima iz tužbe, jasno i nedvojbeno istakao da se on na ovom spornom dijelu nije nikada parkirao, jer se na tom dijelu parkira njegov brat, tuženik 1., te on i njegovi gosti tuda prolaze, te da je on svoje goste molio da se dogovore kako da se parkiraju, tako da ovaj dio bude slobodan za prolaz njegovim bratu te da on ne da svojim gostima da se tu parkiraju, zbog čega se njegovi gosti parkiraju ispred njegove kuće južnog dijela, a on ne prolazi ovim dijelom koji je predmet spora. Na skici lica mjesta tužitelj je pokaza i naveo da on prolazi do svoje nekretnine dijelom sjeverno od njegove kuće i do oznake predmeta spora, a to je dio koji je na skici obojan bijelom bojom, da on tuda prolazi i na tom se dijelu parkira uz samu kuću, te da ne parkira na spornom dijelu koji je obojan žutom bojom.

15. Polazeći od navoda tužitelja, koji su u tom dijelu suglasni kako s navodima samog tuženika 1., te iskaza saslušanih svjedoka, kao i dokumentacijom koja prileži spisu, prvostupanjski sud je nedvojbeno utvrdio da tužitelj nije dokazao da je stekao pravo suvlasništva predmetne k. č. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – [adresa], za 5/10 dijela, jer na strani tužitelja nisu ispunjene zakonske pretpostavke za utvrđenje da je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetnog zemljišta dosjelošću posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme propisano odredbom čl. 159. i 160. ZV-a niti mu pripada pravna zaštita od uznemiravanja u smislu odredbe članka 167. ZV-a.

16. Tužitelj nije dokazao odlučnu činjenicu da je stupio u posjed predmetne nekretnine, preko svojih prednika ČĆ i FĆ po zaključenju Ugovora o zamjeni nekretnina od 10. listopada 1996., nakon što su mu isti to zemljište usmeno ustupili, kako je to naveo u tužbi. Ne samo da predmetna nekretnina nije bila predmet ugovora o zamjeni nekretnina od 10. listopada 1996., nego tužitelj nije niti dokazao da su RĆ i FĆ ikada i bili u posjedu spornog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] opisanog pod točkom 2. glavnog tužbenog zahtjeva, što su svojim iskazima potvrdili i svi u postupku saslušani svjedoci. U tom pravcu tužitelj nije sudu pružio niti jedan valjan i relevantan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da su prednici tužitelja VĆ i FĆ, bili stvarni vlasnici i posjednici predmetne nekretnine i da su to svoje pravo suposjeda u utuženom suvlasničkom dijelu od 5/10 usmeno prenijeli na tužitelja u sva stvarna i faktična prava na predmetnoj nekretnini u onom opsegu i kvaliteti u kojem su ga sami imali i izvršavali. Osim što tužitelj nije dokazao zakonitost, odnosno kvalificirani posjed u smislu odredbe čl. 18. ZV-a, u tom pravcu niti jedan dokaz izveden tijekom postupka nije ukazivao na dugogodišnji suposjed tužitelja na predmetnom zemljištu, posebno kad se pri tom uzmu navodi samog tužitelja koje je iznio u svom iskazu navodeći da on na spornom dijelu nije parkirao, niti on niti njegovi gosti, niti da je tuda prolazio, posebno kad iz dokaza izvedenih tijekom postupka, posebno dokumentacije koja prileži spisu, a koje dokaze tuženika 1. tužitelj ni na koji način nije osporio, iz čega nedvojbeno proizlazi osnovanost navoda tuženika 1. da je isti temeljem ugovora o kupoprodaji od 6. rujna 2013. od stvarne i zemljišnoknjižne vlasnice DĆ kupio suvlasnički dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa] i u tom dijelu ishodio upis u zemljišnim knjigama, te dodatka ugovora o kupoprodaji od 16. rujna 2013. kojim je tuženik 1. od TĆ kupi točno određeni dio predmetne nekretnine, prikazan na nacrtu stvarnog stanja s računom površina KĆ geod. od runa 2013., po kojoj skici je tužitelj prvotno postavio svoje tužbene zahtjev. Tuženik 1. je stoga na temelju temeljem valjanog i u cijelosti realiziranog pravnog posla kupoprodaje tekao vlasništvo točno određenog predmetnog dijela nekretnine, opisanog pod točkom 2. tužbenog zahtjeva, i temeljem tog pravnog osnova stupio u isključivi posjed tog dijela nekretnine i koji posjed izvršava do danas, što su potvrdili i svi u postupku saslušani svjedoci.

17. Što se tiče stjecanja prava stvarne služnosti, prema odredbi čl. 229. st. 1. ZV-a stvarna služnost se osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je vlasnik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine tome se nije protivio. Stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), a čiji je vlasnik to dužan trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. Stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao, izvršavajući njen sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine se tome nije protivio. Nadalje, povlaštenik stvarne služnosti tužbom može štititi svoje pravo služnosti na način da traži od vlasnika poslužne stvari da prizna postojanje služnosti i da trpi izvršavanje te služnosti na svojoj stvari, odnosno da propušta na njoj činiti ono što je na temelju te služnosti dužan propustiti, kako je to propisano odredbom čl. 233. ZV-a. Pravo na zaštitu svog predmnijevanog prava služnosti ima poput onog koji je dokazao svoje pravo služnosti i onaj koji u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način stjecanja posjeda te služnosti – predmnijevani ovlaštenik služnosti (čl. 235. ZV-a).

18. S obzirom da tužitelj istaknuti podredni tužbeni zahtjev temelji na istoj osnovi i činjenicama kao i glavni tužbeni zahtjev koji glasi na utvrđenje prava suvlasništva tužitelja za 5/10 dijela predmetne k. č. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-[adresa], a to je stjecanje temeljem zakona – dosjelošću, a što je i osnova stjecanja prava služnosti prolaska pješice na teret nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]- [adresa], kao poslužnog dobra u korist nekretnine u vlasništvu tužitelja k. č. zgr. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-[adresa], prema odredbi čl. 229. st. 1. ZV-a, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da stjecanje prava služnosti prolaza pješice i vozilima tužitelja preko predmetne nekretnine opisane u podrednom tužbenom zahtjevu na nekretnini upisanoj kao suvlasništvo tuženika 1. i 2. dosjelošću ne proizlazi iz rezultata provedenog dokaznog postupka.

19. Prvostupanjski sud je pravilno, primjenom odredbi članka 221.a ZPP-a, koje se odnose na teret dokazivanja, na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, utvrdio da tužitelju, u smislu odredbe članka 223. čl. 234. i čl. 235. ZV-a, ne pripada pravo na zaštitu prava služnosti na način sadržan u podrednom zahtjevu tužitelja te je isti neosnovan.

20. Što se tiče prijedloga za donošenje privremene mjere, tužitelj je prema odredbi čl. 346. i 347. Ovršnog zakona ("Narodne Novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22, 6/24 dalje u tekstu: OZ), podnio prijedlog za određivanje privremene mjere. Međutim, prema odredbi čl. 346. OZ-a, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi i bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (st. 1.). Kako tužitelj nije dokazao navedene pretpostavke prvostupanjski sud je pravilno odbio kao neosnovan prijedlog tužitelja za donošenje privremene mjere.

21. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka prvostupanjski sud pravilno zaključuje da tužitelj nije dokazao da je predmetni suvlasnički dio stekao niti temeljem pravnog posla niti temeljem dosjelošću u smislu odredbe članka 159. ZV-a. Radi toga je prvostupanjski sud pravilno odbio glavni i podredni tužbeni zahtjev kao i prijedlog za donošenje privremene mjere te tužitelju naložio da tuženiku 1. naknadi parnični trošak.

22. Žalbeni razlozi i navodi tužitelja su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Suprotno žalbenim navodima tužitelja prvostupanjski sud je pravilno cijenio sve izvedene dokaze te nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. ZPP-a. To što se punomoćnik tužitelja prvi puta u žalbi poziva na zdravstveno stanje tužitelja nije bilo od utjecaja na pravilnost i zakonitost presude i rješenja donesenih u ovoj pravnoj stvari.

23. Radi toga je, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijena žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

24. Temeljem odredbe članka 380. točke 2. i članka 381. ZPP-a, odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje jer ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Split, 22. listopada 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Marko Pribisalić