Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-7/2023-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda, Mirjane Rubić predsjednice vijeća, Marka Pribisalića sudca izvjestitelja i člana vijeća i dr. sc. Lidije Vojković članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja DH pok. BH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Josip Tolić, odvjetnik u Zadru, protiv tužene Općine Privlaka, Ivana Pavla II kbr. 46, OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa zakonski zastupnik Načelnik općine, a ovoga zastupaju punomoćnice Ankica Kamber i Nikolina Kranjčec, odvjetnice u Zadru, radi utvrđenja i ovlaštenja na uknjižbu prava vlasništva, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj 21 P-536/2022-32 od 27. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.,

r i j e š i o j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj 21 P-536/2022-32 od 27. prosinca 2022. te se djelomice ukida rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj 21 P-536/2022-32 od 27. prosinca 2022., u pobijanom dijelu pod točkom II. izrijeke i predmet u ukinutom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Djelomice se odbija tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj 21 P-536/2022-32 od 27. prosinca 2022., u pobijanom dijelu pod točkom I. izrijeke.

III. Odluka o trošku žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

„ I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je pogrešan upis prava vlasništva glede nekretnine oznake čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi ceste i putevi površine 482 m2 , na imenu:

Javno dobro u općoj uporabi - Općina Privlaka, [adresa], i to glede dijela nekretnine oznake čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je dio u Skici lica mjesta od 14. rujna 2022. godine, izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Nevenu Korljanu, dipl.ing.geod., označen narančastom bojom i likom A-B-C-D-A, površine lika 50 m2, koja je Skica sastavni dio ove presude, te se određuje ispravak postojećeg upisa prava vlasništva na toj nekretnini na ime tužitelja DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], i to za cijelo glede naprijed opisanog dijela.

2. Slijedom utvrđenja pod toč. 1. ove presude, tužitelj je ovlašten nakon provedene parcelacije nekretnine oznake čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi ceste i putevi površine 482 m2, sukladno Skici lica mjesta od 14. rujna 2022. godine, izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Nevenu Korljanu, dipl.ing.geod., koja je Skica sastavni dio ove presude, na temelju ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, kod Općinskog suda u Zadru, Zk. odjela, ostvariti odgovarajuću uknjižbu prava vlasništva, uz istodobno brisanje postojećeg upisa prava vlasništva na označenoj nekretnini s imena: Javno dobro u općoj uporabi - Općina Privlaka, [adresa].“

II. Odbija se kao neosnovan prvi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je tužitelj DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao valjani pravni temelj za uknjižbu prava vlasništva na dijelu nekretnine oznake čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi ceste i putevi površine 482 m2, koji je dio nekretnine oznake čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Skici lica mjesta od 14. rujna 2022. godine, izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Nevenu Korljanu, dipl.ing.geod., označen narančastom bojom i likom A-B-C-D-A, površine lika 50 m2, koja je Skica sastavni dio ove presude, i to za cijelo, sve to glede opisanog dijela nekretnine oznake čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

III. Odbija se kao neosnovan drugi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je tužitelj DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo vlasništva na dijelu nekretnine oznake čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi ceste i putevi površine 482 m2, koji je dio nekretnine oznake čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Skici lica mjesta od 14. rujna 2022. godine, izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Nevenu Korljanu, dipl.ing.geod., označen narančastom bojom i likom A- B-C-D-A, površine lika 50 m2, koja je Skica sastavni dio ove presude, i to za cijelo, sve to glede opisanog dijela nekretnine oznake čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

[adresa], DHN.“

2.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I. Sukladno odredbi čl. 190. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ne dopušta se preinaka tužbe tužitelja učinjena podneskom od 7. studenog 2022. dodavanjem novog tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži da se utvrdi da je pogrešan upis prava vlasništva glede nekretnine oznake čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi ceste i putevi površine 482 m2 , na imenu: Javno dobro u općoj uporabi - Općina Privlaka, [adresa], i to za suvlasnički udio od 50/482 dijela, te se određuje ispravak postojećeg upisa prava vlasništva na toj nekretnini na ime tužitelja DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], i to za 50/482 dijela, uz istodobno odgovarajuće umanjenje postojećeg upisa prava vlasništva na označenoj nekretnini s imena: Javno dobro u općoj uporabi - Općina Privlaka, [adresa].

II. Dužan je tužitelj DH naknaditi tuženici Općini privlaka troškove postupka u iznosu od 8.750,00 kn (slovima:osamtisućasedamstopedesetkuna), što odgovara iznosu od 1.161,32 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana donošenja prvostupanjske presude po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.“

3.Protiv prvostupanjske presude i rješenja žali se tužitelj, sadržajno pobijajući presudu i rješenje u cijelosti, navodeći sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP), predlažući presudu preinačiti i tužbeni zahtjev prihvatiti, odnosno ukinuti presudu i rješenje i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

4.Odgovarajući na navedene žalbe, tuženik se usprotivio žalbenim navodima, predlažući žalbu odbiti i potvrditi pobijane odluke.

5.Žalba je djelomice utemeljena.

6.Predmet spora, dakle, je glavni tužbeni zahtjev na utvrđenje kako je pogrješan upis prava vlasništva dijela nekretnine označene kao čest. [katastarska čestica], KO [katastarska općina], koji dio je na skici očevida označen narančastom bojom i slovima A-B-C-D- A, površine 50 m2, te kako se određuje ispravak upisa prava vlasništva na ime tužitelja kojeg se ovlašćuje po provedenoj parcelaciji ostvariti uknjižbu prava vlasništva uz istodobno brisanje toga prava s imena Javno dobro u općoj uporabi – Općina Privlaka, podredni tužbeni zahtjev na utvrđenje kako je tužitelj stekao valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva na dijelu iste nekretnine, kao i drugi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev na utvrđenje kako je tužitelj stekao pravo vlasništva na dijelu predmetne nekretnine, a oba podredna zahtjeva i uz ovlaštenje tužitelju nakon provedene parcelacije ishoditi uknjižbu prava vlasništva te nekretnine.

7.Prema podatcima u spisu predmeta, u postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude, u bitnom je utvrđeno:

-kako tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik nekretnine čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi cesta i putevi površine 482 m2 i to za 50 m2, kako je predmetnu nekretninu stekao temeljem diobe između nasljednika pok. DHN (Ive) Grbića pok. D i RH rođ. B, DH, ZH, NH, BHN pok. D, MH pok. D i JH rođ. DH, a prethodno nasljeđivanjem svojih roditelja pok. DHN (BH) Grbića pok. D i RH rođ. B, kako je predmetna nekretnina nastala od nekretnine oznake čst. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, površine 9477 m2 i da se radi o „starini obitelji RH“, koji su dijelove svojih nekretnina ostavili za formiranje puta do svojih nekretnina kako je to objašnjeno i na raspravi održanoj povodom prigovora dana 19. ožujka 2019. i da je tuženik bez zakonske osnove upisan kao vlasnik predmetne nekretnine, s tim što tužitelju nije isplaćena naknada, kao i drugim vlasnicima puta, a tuženik nije donio bilo kakvu odluku te nije izradio geodetski elaborat za formiranje ceste,

-kako je tužena u odgovoru na tužbu navela da predmetna nekretnina predstavlja nerazvrstanu cestu, javno dobro u općoj uporabi s kojom gospodari i upravlja tužena, a kako je to i utvrđeno u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] kada je sud utvrdio da ova nekretnina predstavlja dio stare [katastarska čestica], koja u naravi predstavlja put i na kojoj je tužena upisana u katastarskom operatu kao posjednik i to u površini od 2000 m2, a tužitelj nije raspolagao potrebnom dokumentacijom kojom bi dokazao svoje pravo vlasništva na nekretnini koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi, nerazvrstanu cestu i u neotuđivom je vlasništvu jedinice lokalne samouprave, kao i da je tužitelj svoje argumente bez uspjeha iznio i u ispravnom postupku koji je vođen pod brojem Z-3025/17,

-kako među strankama nije sporan identitet predmeta spora, koji je prikazan na skici lica mjesta vještaka geodeta Nevena Korljana narančastom bojom i slovima A-B-C-D-A,

-kako nije sporno ni da se radi o dijelu čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 50 m2, u naravi put koji je dijelom asfaltiran, a dijelom šljunčani put, na kojem je u krajnjem sjevernom dijelu šaht s oznakom „kanalizacija“, kako se do predmeta spora prilikom očevida pristupilo asfaltiranom ulicom–putem na kojem se s obje strane nalaze izgrađeni objekti i postavljena tri rasvjetna stuba te prijeporni put leži uz nekretninu u vlasništvu tužitelja oznake čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u cijelosti ograđena žicom i metalnim stubovima te se s unutarnje strane ove žičane ograde, neposredno uz nju, u dužini do kuda je sporni put asfaltiran, nalazi suhozid,

-kako je položaj i oblik cijele čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] razvidan i na izvodu iz katastarskog plana, prema kojemu se do ove nekretnine dolazi s [adresa] te ista ujedno čini pristupni put do mnoštva nekretnina, kako je nekretnina u vlasništvu tužitelja oznake čest. [katastarska čestica] od prijeporne nekretnine odvojena starim suhozidom koji je u pravcu s objektom na čest. [katastarska čestica], koji je vidljiv na fotografijama broj 1 i 2 sudskog očevida i za koji je „prostim okom“ razvidno da se radi o gradnji od prije više desetljeća, što jasno ukazuje kako je upravo tim pravcem išla međa prema ovdje prijepornoj nekretnini,

-kako nije sporno i da je na predmetnoj nekretnini čest. [katastarska čestica] [adresa] – ceste i putevi površine 482 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sada uknjiženo Javno dobro u općoj uporabi – Općina Privlaka, dok je u C listu uknjižena stvarna služnost za potrebe izgradnje kanalizacijske mreže i crpnih stanica u korist Komunalije i odvodnja d.o.o. Nin, a na čest. [katastarska čestica] pašnjak neplodno površine 10845 m2, kako su bile upisane fizičke osobe,

-kako je prednik tužitelja BH bio upisan u izvodu iz katastarskog operata na čest. [katastarska čestica], od čega dvor površine 200 m2, pašnjak površine 350 m2 i oranica površine 400 m2, a da je u posjedovnom listu broj 174 isti upisan kao posjednik dijela čest. [katastarska čestica], od čega dvor površine 200 m2, pašnjak površine 350 m2 i oranica površine 400 m2,

-kako je rješenjem o nasljeđivanju broj O-611/79 iza smrti GH pok. D, rođenog **.**.1922., a umrlog **.**.1978., njegovom ostavinskom imovinom utvrđena i čest. [katastarska čestica] na kojoj je isti bio upisani suvlasnik za 4840/190000 + 297/19008 + 7/33 dijela, a njegovim nasljednicima proglašeni supruga RH za 2/5 dijela, sinovi R i DH te kćer ĆH svaki za za 1/5 dijela, da je iza smrti RH u ostavinskom postupku broj O-1091/98, umrle **.**.1986., njezinom ostavinskom imovinom, pored ostalih, utvrđeno i čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 1562/95040 dijela, a njezinim nasljednicima proglašeni kćeri UH, JH i NH, sin DH te unuci RHN i AH, svaki za 2/10 dijela, koje rješenje je ukinuto odlukom Županijskog suda u Zadru broj Gž-632/11 od 8. svibnja 2013. u odnosu na nekretnine koje nisu predmet ovog postupka,

-kako je tužitelj, zajedno s ostalim sunasljednicima u rješenju o nasljeđivanju iza majke RH, 1998. godine sklopio ugovor o diobi nekretnina po kojem je čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 950 m2, u naravi oranica, pašnjak i dvorište za cijelo, pripala tužitelju,

-kako je na zapisniku prilikom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] dana 18. svibnja 2015. utvrđeno da prijeporna čest. [katastarska čestica] odgovara staroj čest. zem. [katastarska čestica] površine 9477 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog vlasništva EH za 33/1926 dijela i dr., da je na tom ročištu zakonski zastupnik tužene istakao kako ta nekretnina u naravi predstavlja put kojim se služi veći broj suvlasnika susjednih nekretnina te da je ova nekretnina cijepana pa sada egzistiraju čest. [katastarska čestica] površine 482 m2 te čest. [katastarska čestica] površine 692 m2, da je u starom katastarskom operatu Općina bila upisana kao posjednik 2000 m2 dok je CH pok. IH naveo kako se radi o „prilaznom putu do privatnih parcela“,

-kako je prvostupanjski sud, odlučujući o prigovoru predlagatelja među kojima je i tužitelj, protiv predloženika, tužene u ovom postupku, u ispravnom postupku na ročištu od 19. ožujka 2019. donio rješenje kojim je odbijen kao neosnovan prigovor zaprimljen kod tog suda pod brojem Z-3025/17 u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nezadovoljna stranka upućena pokrenuti parnični postupak, da je prigovor podnijelo ukupno deset predlagatelja koji nemaju zajedničkog neposrednog prednika te su isti ustvrdili kako se radi o zajedničkom putu za kojeg su njihovi prednici od svojih nekretnina „ostavili“ jedni s lijeve, a drugi s desne strane, a s desne strane prednik tužitelja, zajedno sa svojom braćom,

-kako iz iskaza svjedoka SH proizlazi da su predmet spora koristili tužiteljevi roditelji, držali prikolicu za kamion te odložene bačve za vino, a put je bio uži nego danas, formiran još prije njegovog rođenja (1974. godine), ali ne zna tko ga je formirao, kako suhozid na nekretnini tužitelja s desne strane postoji odavno, da se ovim putem koriste i drugi ljudi, kako postoji od nedavno i „nekakva infrastruktura“, a taj šljunčani put dalje vodi prema groblju i parcelama drugih ljudi, koristi se i za provoz automobilima i traktorima i oduvijek se koristi kao put.

8.Temeljem takvih utvrđenja prvostupanjski je zaključio, poklanjajući vjeru iskazu svjedoka SH, da se za čest. zem. [katastarska čestica] u zemljišnim knjigama kao kultura navodi ceste i putevi, u što se sud uvjerio i opažanjem na očevidu, uvidom u fotodokumentaciju s očevida te u izvod iz katastarskog plana, kako se radi o putu koji je pristupačan većem broju korisnika i po kojem je omogućen promet i vozilima i na istom postoji mogućnost slobodnog korištenja od strane drugih osoba osobno bilo automobilom te da se isti koristi na ovaj način i od ranije, zbog čega zaključuje kako se radi o nerazvrstanoj cesti u smislu odredaba Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14, dalje ZOC), a prema kojima su nerazvrstane ceste i pristupne ceste do stambenih građevina koje se koriste za promet vozilima i koje može svatko slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim Zakonom i drugim propisima. Kako je nedvojbeno da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] cesta koja je pristupačna većem broju korisnika, na koji način se koristi i od ranije, odnosno prije stupanja na snagu ZOC-a, to je zaključak suda da se radi o nerazvrstanoj cesti koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi, u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe pa i da stoga nije utemeljen glavni tužbeni zahtjev na ispravak pogrješnoga upisa određenog u korist tužene te upis prava vlasništva na tužiteljevo ime. Osim toga, uslijed ovakvih utvrđenja kako je prijeporna nekretnina u naravi put, na koji način se koristi i od ranije, to da je pravno neodlučno pitanje je li i kada ista asfaltirana, na što ukazuje tužitelj pa i kako su neutemeljeni i podredni tužbeni zahtjevi. Osim toga, kako podredni zahtjevi nisu utemeljeni i jer rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a koje nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu odredbe čl. 197. ZZK-a, a tužitelj koji je izjavio prigovor u postupku preoblikovanja zemljišne knjige i podnio tužbu za ispravak nije mogao na identičnom činjeničnom stanju podnijeti i tužbu kojom eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevima traži da se utvrdi kako je stekao valjanu pravnu osnovu za uknjižbu, odnosno vlasništvo prijeporne nekretnine. Stoga su tužbeni zahtjevi odbijeni u cijelosti.

9.Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje kako nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje ukazuje žalba, kao niti druge bitne povrede postupka, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a, pa se zakonitost i pravilnost pobijane odluke može ispitati. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a, na koju ukazuje žalitelj, tako što prvostupanjski sud nije izveo dokaz saslušanjem parničnih stranaka, jer se radi o dokazu koji sud može izvesti sukladno članku 264. ZPP-a, a možebitno neizvođenje tog dokaza, samo po sebi, ne predstavlja i onemogućavanje strankama raspravljanja pred sudom, kako to neutemeljeno drži žalitelj.

10.Navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda djelomice imaju osnovu u sadržaju dokaza provedenih u postupku, a koje dokaze je prvostupanjski sud u bitnom pravilno cijenio u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a i o čemu prvostupanjska presuda sadrži valjane i prihvatljive razloge. Međutim osnovano tužitelj u žalbi navodi kako je u postupku još uvijek činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

11.Člankom 197. stavak 1. alineja prva ranije važećeg Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novineˮ, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17, dalje ZZK) propisano je kako zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomice udovoljio u ispravnom postupku.

12.Odredbom članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 173/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, dalje ZVDSP), propisano je kako se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuje prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene ili prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

13.Prije svega valja navesti kako se u konkretnom slučaju radi o postupku koji je pokrenut nakon što je vođen postupak preoblikovanja zemljišne knjige za KO [katastarska općina] te je dana 19. ožujka 2019. i odbijen tužiteljev prigovor pod brojem Z- 3025/17 u tom postupku, a tužitelj tvrdi kako je pogrješan upis prava vlasništva predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi jer da je tu nekretninu on stekao temeljem diobe između nasljednika pok. DHN (Ive) Grbića pok. D i RH rođ. B, a prije toga nasljeđivanjem iza smrti svojih roditelja. Prvostupanjski sud je iz izvedenih dokaza u bitnom zaključio kako je čest. zem. [katastarska čestica] u zemljišnoj knjizi upisana kao kultura ceste i putevi, kako se radi o putu koji je pristupačan većem broju korisnika i po kojem je omogućen promet i vozilima i postoji mogućnost slobodnog korištenja od strane drugih osoba osobno ili automobilom te da se taj put koristi na ovaj način i od ranije pa i kako se radi o nerazvrstanoj cesti u smislu odredaba Zakona o cestama.

14.Međutim takve zaključke još uvijek nije moguće s potpunom sigurnošću prihvatiti kao pravilne jer ih je tuženik žalbenim navodima doveo u sumnju. Naime, utemeljeno tuženik u žalbi navodi kako je u postupku predlagao izvesti dokaze pregledom povijesti promjena u katastru zemljišta za predmetnu nekretninu, a sud taj dokaz nije izveo, iako se i njime mogu utvrđivati odlučne činjenice u pogledu posjedovanja nekretnine u ranijem razdoblju i samim time stanja (kulture) nekretnine i njezina korištenja. Ovo i pored utvrđenja koja je prvostupanjski sud naveo u obrazloženju odluke i koja utvrđenja u potpunosti prihvaća i ovaj sud, a odnose se na današnje stanje nekretnine na terenu (omeđene djelomice suhozidom) jer je u postupku ipak bilo potrebno izvesti sve dokaze kojima se mogu utvrditi činjenice i potom sve te dokaze cijeniti sukladno članku 8. ZPP-a. U tom smislu se ukazuje i na tužiteljev dokazni prijedlog za saslušanje svjedoka IH, koji prijedlog je prvostupanjski sud odbio, a žalitelj ustraje i u tom dokaznom prijedlogu tvrdeći kako i predloženi svjedok ima saznanja o odlučnim činjenicama.

15.Dakle, iako je prema sadašnjem stanju u spisu predmeta u bitnom prvostupanjski sud pravilno izveo i pravilno cijenio izvedene dokaze, činjenično stanje u postupku još uvijek nije potpuno utvrđeno pa je, postupajući temeljem članka 370. ZPP-a, valjalo prihvatiti žalbu, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Pritom ovdje treba jasno navesti da prvostupanjski sud potpuno pravilno zaključuje kako javna dobra imaju poseban pravni status u smislu odredaba Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13 i 92/14, dalje ZC), a u smislu odredbe članka 101. ZC-a nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi pa bi, u slučaju da se radi o nerazvrstanoj cesti, tuženik stekao pravo vlasništva temeljem zakona. Nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da tako izgrađene građevine ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.

16.U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje je ukazano, izvesti navedene predložene dokaze, odnosno pravilno i potpuno utvrditi sve odlučne činjenice kako je ovom odlukom i navedeno, a koje se odnose na posjedovanje predmetne nekretnine i potom pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti novu zakonitu odluku.

17.S obzirom kako za sada nije moguće utvrditi uspjeh stranaka u postupku to je ukinuta i prvostupanjska odluka o trošku postupka.

18.Pravilno prvostupanjski sud pobijanim rješenjem nije dopustio preinaku tužbe, sukladno članku 190. ZPP-a, kako je to učinjeno podneskom od 7. studenoga 2022., za koju odluku je taj sud dao prihvatljive razloge jer se radilo o novom tužbenom zahtjevu, a žalitelj nije doveo u sumnju pravilnost takvih zaključaka prvostupanjskoga suda.

19.Zbog navedenoga je, postupajući temeljem članka 380. točka 2. ZPP-a valjalo djelomice odbiti žalbu kao neutemeljenu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje u dijelu pod točkom I. izrijeke.

20.Odluka o trošku žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku temeljem članka 166. stavak 3. ZPP-a.

21.Stoga je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.

Split, 22. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Mirjana Rubić

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte