Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1543/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Marka Pribisalića kao predsjednika vijeća, Lucije Lasić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i dr. sc. Lidije Vojković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Jasmina Brkić Kristanić, odvjetnica iz Karlovca, protiv tuženika VF iz [adresa]. OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nenad Mamula, odvjetniku iz Karlovca, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-131/2022- 26 od 19. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-131/2022-26 od 19. siječnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je suđeno:

"Utvrđuje se da je tužiteljica HF, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekla pravo vlasništva na ½ dijela nekretnina u suvlasništvu tuženika VF rođ. **.**.1963.g., [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], označenih kao kč. br. [katastarska čestica]/A dvorište i oranica, i to dvorište od 288 m2, i oranica od 1104 m2, odnosno ukupno 1392 m2, upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je prema katastarskim podacima istovjetna kč. br. [katastarska čestica] dvorište i oranica, i to dvorište od 288 m2 i oranica od 1104 m2, odnosno ukupno 1392 m2, upisana u posjedovnom listu [posjedovni list] k. o. [katastarska općina], što je tuženi dužan priznati i trpjeti upis tužiteljičinog prava vlasništva u zemljišnim knjigama na njegovom suvlasničkom dijelu, u roku od 15 dana.

Tuženik je dužan tužiteljici naknaditi parnične troškove isplatom iznosa od 1.313,52 EUR-a sa zakonskim zateznim kamatama, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja počem od dana donošenja presude tj. 19. siječnja 2024. godine, pa sve do isplate u roku od 15 dana.".

2. Protiv te odluke žali se tuženik i pobija prvostupanjsku presudu u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u nastavku ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Tužiteljica je dostavila odgovor na žalbu tuženika u kojem pobija njegove žalbene navode i predlaže da se žalba tuženika odbije kao neosnovana, te je zatražila trošak žalbenog postupka.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je, kako proizlazi iz spisa i postavljenog tužbenog zahtjeva, zahtjev tužiteljice za utvrđenje da je dosjelošću stekla vlasništvo na ½ dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica]/A k. o. [katastarska općina], a za koji dio je kao suvlasnik upisan tuženik i ovlaštenje za upis tog prava u zemljišne knjige.

6. Među strankama nije sporno kako je predmetna nekretnina kč. br. [katastarska čestica]/A k. o. [katastarska općina] u katastru označena kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa tužbeni zahtjev, a time i izreka pobijane presude nije nerazumljiva, jer ne ostavlja dvojbu kakvu je deklaratornu zaštitu tužiteljica tražila, a sud prvog stupnja prihvatio u izreci pobijane presude.

7. Međutim, pobijana presuda ima drugih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, pa je time ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11) ZPP na koju se izrijekom tuženik poziva, zbog razloga koji slijede.

8. Tužiteljica, kako proizlazi iz činjeničnih navoda tužbe, svoj zahtjev temelji na slijedećim tvrdnjama:

- da je vlasnica predmetne nekretnine bila sada pokojna GF, a ista je tu nekretninu darovala tužiteljci,

- da je u ugovoru o darovanju predmetna nekretnina pogrešno identificirana kao kč. br. [katastarska čestica],

- da se nalazi u nesmetanom posjedu predmetne nekretnine od 2008., kada joj je ta nekretnina darovana, a da je prije toga u posjedu te nekretnine bila sada pokojna GF (darovateljica) i to od 1975.

9. S druge strane, iz materijalnih dokaza koje je dostavila tužiteljica, prije svega iz ugovora o darovanju od 1. travnja 2008. (stranica 46 do 48 spisa), proizlazi kako su nekretnine koje su bile predmet darovanja jasno identificirane, pa tako i kč. br. [katastarska čestica], kako po broju, tako i po položaju, imenu, kulturi i površini, pa je neshvatljivo utvrđenje prvostupanjskog suda, sadržano u pasusu petom sedme stranice obrazloženja, po kojem je iz tog ugovora "očito" da je sada pokojna GF za tu nekretninu smatrala da predstavlja spornu kč. br. [katastarska čestica]/A k. o. [katastarska općina]. Ovo, tim prije, jer je u rješenju istog suda poslovni broj ZR-14972/20 od 3.kolovoza 2021. (stranica 12 do 13 spisa), isti sudac utvrdio kako je u ugovoru o darovanju kč. br. [katastarska čestica] jasno navedena, te je navedeni ugovor proveden u zemljišnim knjigama.

10. Da nije bilo nikakve zabune u identifikaciji nekretnine u darovnom ugovoru proizlazi i iz ugovora o prodaji nekretnina od 18. srpnja 1997. kojim je sada pokojna GF (kupoprodajom od pravnih prednica tuženika i sada pokojnog TF) stekla kč. br. [katastarska čestica], koju je 2008. godine darovala tužiteljici, gdje je ta nekretnina također identificirana prema broju, položaju, imenu, kulturi i površini, pa tužiteljica, prema stajalištu ovog suda, a suprotno zaključku prvostupanjskog suda, ne raspolaže pisanim ugovorom o darovanju kojim bi potkrijepila svoje tvrdnje o pravnom slijedu stjecanja predmetne nekretnine.

11. Neshvatljivo je, osim toga, kako je to tužiteljica, odnosno prije nje sada pokojna GF, pokušala, kako zaključuje prvostupanjski sud, "riješiti" imovinskopravne odnose sa tuženikom i sada pokojnim TF, odnosno njihovim pravnim prednicima, u situaciji kada je tužiteljica sa sada pokojnim TF faktički izvršila zamjenu cijele kč. br. [katastarska čestica] za ½ dijela predmetne nekretnine, pri čemu je posve nesuvislo utvrđenje prvostupanjskog suda sadržano u četvrtom pasusu sedme stranice obrazloženja po kojem je "uvidom u darovni ugovor od 9. rujna 2021. utvrdio da je TF očito radi uređenja vlasničkih odnosa darovao suvlasnički dio ½ predmetne čkbr. [katastarska čestica]/A K. O. [katastarska općina] tužiteljici, a TF isto tada nije učinio, jer je tada već bio pokojni".

12. Slijem izloženih razloga, ne može se ispitati, pa time ni prihvatiti stajalište prvostupanjskog suda po kojem je "utvrdio nespornim" da se tužiteljica nalazila u posjedu predmetne nekretnine, računajući posjed njenih pravnih prednika, zasigurno više od 20 godina kao daroprimatelj i pošteni posjednik, pa je stekla vlasništvo spornog djela nekretnine dosjelošću po odredbi članka 159. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14).

13. Prvostupanjski je sud, kod zahtjeva na utvrđenje stjecanja vlasništva dosjelošću, prije svega trebao utvrditi kada je počeo teći rok za dosjelost, jer o toj činjenici ovisi primjena materijalnog prava. Ovdje treba primijetiti kako iz potvrde nadležnog ureda za katastar od 29. travnja 1998. (stranica 40 spisa) proizlazi kako je na predmetnoj nekretnini sada pokojna GF izgradila kuću, pa je potrebno raspraviti i je li ista, eventualno, stekla vlasništvo predmetne nekretnine građenjem, a zatim i na koji način je u posjed predmetne nekretnine stupila tužiteljica, vodeći računa o izraženim stajalištima ovog suda, ali i o tvrdnjama tužiteljice u iskazu pred sudom (stranica 90 spisa) po kojima je pokojna GF svu svoju imovinu oporučno ostavila tužiteljici. Dakle, potrebno je raspraviti i utvrditi je li tužiteljica, i kada, stupila u posjed predmetne nekretnine temeljem nasljeđivanja ili darovanja, a kod potonjeg i je li eventualni usmeni ugovor o darovanju konvalidirao unatoč nedostatku potrebne forme. Kako navedene činjenice prvostupanjski sud nije raspravio i utvrdio, u pobijanoj presudu su izostali razlozi o odlučnim činjenicama.

14. Zbog toga je, po odredbi članka 369. stavka 1. ZPP, valjalo ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

15. Po odredbi članka 371. ZPP odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem prvostupanjskog suda.

16. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud održati novo pripremno ročište (članak 377. stavak 1. ZPP) na kojem će, vodeći računa o izraženim stajalištima ovog suda, sa strankama raspraviti odlučne činjenice na koje je ukazano ovim rješenjem, kako bi, ovisno o dokazima koje stranke predlože, utvrdio one činjenice koje su među strankama sporne i slijedom tih utvrđenja donijeti novu, valjano obrazloženu odluku o zahtjevu tužiteljice i o troškovima cjelokupnog postupka (članak 166. stavak 3. ZPP).

Split, 22. listopada 2025.

Predsjednik vijeća

Marko Pribisalić