Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1649/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu toga suda Borisu Mimica kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1. HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. OS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Ljubičić, Vrdoljak i partneri d.o.o., Split, Sukojišanska 4, protiv tuženika: ŠS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Jasna Kotarac Jabuka, odvjetnica iz Splita, Gundulićeva 26 A, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljica protiv rješenja Općinskog sud u Splitu poslovni broj Psp-1/2021-42 od 18. ožujka 2024., dana 22. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-1/2021-42 od 18. ožujka 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je.

" I. Odbija se tužbeni zahtjev:

"1. Utvrđuje se da je tuženik 24. listopada 2019. time što je na dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji dio nekretnine je u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. geod. SS od ožujka 2021., koja skica predstavlja sastavni dio ovog rješenja, označen kao lik A, koji lik A je šrafiran crvenom bojom, parkirao osobni automobil marke Golf CL registarske oznake [registarska oznaka], zasmetao tužiteljice u posjedu prava stvarne služnosti prolaza i provoza pješice i osobnim automobilom koje pravo postoji preko nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa mu se nalaže da u roku 8 dana uspostavi ranije posjedovno stanje i baš na način da ukloni postavljeni osobni automobil koji automobil je parkiran na dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] i to na onom dijelu koji je u skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. geod. SS od ožujka 2021. koja skica predstavlja sastavni dio ovog rješenja i označen kao lik A, koji lik A je šrafiran crvenom bojom te mu se zabranjuje svako takvo i slično smetanje posjeda prava prolaza i provoza.

2. Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužiteljicama prouzročeni parnični trošak sa zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena."

II. Nalaže se tužiteljicama naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 500,00 eura.".

2. Protiv tog rješenja žale se tužitelji iz svih žalbenih razloga propisani odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 -dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se isto rješenje preinači u skladu s žalbenim navodima podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljica da im se pruži posjedovna zaštita stvarne služnosti prolaza pješice i osobnim automobilom preko nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] zu. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kako je to navedeno pobliže u izreci pobijanog rješenja pod točkom I. Ujedno je i zatražen i prijedlog za izdavanje privremene mjere.

6. Prvostupanjski je sud po provedenom dokaznom postupku odbio tužbeni zahtjev tužiteljica glede smetanja posjeda, prava stvarne služnosti na predmetnoj nekretnini, nakon što je smatrao utvrđenim da tužitelji nisu dokazali da bi tuženik počinio čin smetanja posjeda na način kako to navode u tužbi odnosno da bi dana 24. listopada 2019. na djelu poslužne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] zu [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] parkirao osobni automobil marke Golf CL reg. oznake [registarska oznaka] i na taj način zasmetao tužiteljice u posjedu prava stvarne služnosti prolaza i provoza pješice i osobnim automobilom, pa se tuženiku nalaže uspostava ranije posjedovnog stanja te mu se zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće.

7. Ovaj žalbeni sud za sada ne može prihvatiti naprijed iznesena činjenična utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda jer su isti žalbenim navodima tužiteljica dovedeni u pitanje.

8. Prema odredbi članka 10. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 i 52/25 – dalje u tekstu: ZV) posjednik stvari je osoba koja ima faktičku vlast glede neke stvari, a kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba oni su suposjednici (stavak 6. istog članka). Prema odredbama ZV-a objekt posjedovanja mogu biti stvari (članak 10. stavak 1. ZV-a) ili prava stvarne služnosti (članak 10. stavak 5. ZV-a).

9. Posjed stvari je faktična vlast koju određena osoba ima glede određene stvari (članak 10. stavak 1. ZV-a), dok je posjed prava razmjerno trajna faktička vlast posjednika jedne nekretnine kao povlasne, koja se sastoji u faktičkom izvršavanju sadržaja prava stvarne služnosti glede neke tuđe nekretnine kao poslužne. Naime, posjedom stvari izjednačena je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava, niti odredbama zakona (članak 10. stavak 5. ZV-a).

10. Baš kao što je posjed stvari faktično postojanje vlasti neke osobe glede određene stvari (bez obzira je li njoj ta stvar stvarno pripada) tako i posjed prava stvarne služnosti je stanje u kojem se neka osoba faktično izvršava sadržajem prava stvarne služnosti neke nekretnine (bez obzira je li ono ovlaštenik tog prava ili nije).

11. Prema tome posjednici stvari posjeduje stvar dok posjednik prava stvarne služnosti posjeduje pravo stvarne služnosti pa je dakle razlika u objektu posjeda.

12. U parnicama za smetanje posjeda isključeno je raspravljanje o pravu na posjed o pravnoj osnovi, savjesnost ili nesavjesnost posjednika i o zahtjevima za naknadu štete, već je raspravljanje ograničeno samo na raspravljanje ili dokazivanje posjednik stanja posjeda i nastalog smetanja (odredbe članka 441. ZPP-a).

13. Čin smetanja posjeda je čin (akt) za neke osobe kojim se dotadašnjom posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedu. Čin smetanja negira već postojeću faktičku vlast (u cijelosti u nekom obujmu ili nekom pogledu), a namet će tuđu. Za čin smetanja posjeda dovoljna je svijest, znanje da se poduzetom radnjom smeta tuđi posjed a ne i namjera da se smeta tuđi posjed.

14. Pravo na zaštitu uživa svaki posjed koji je faktičan, posljednji i miran, bez obzira je li u skladu sa pravom ili nije ili bez obzira kakve je kakvoće.

15. Prema pravnoj teoriji pasivno legitimirana u postupku smetanja posjeda je osoba koja je poduzela čin smetanja, a to znači da će u slučaju kad čin smetanja posjeda poduzme jedna osoba u korist druge osobe biti moguće podnijeti tužbu protiv osobe neposrednog izvršitelja čina smetanja ili protiv osobe po čijem je nalogu ta osoba postupala ili protiv njih oboje. Onaj u čiju korist je druga osoba poduzela čin smetanja s njegovim nalogom ili i bez njega, pasivno je legitimira već samim time što je čin smetanja išao u njegovu korist (npr. on je time stekao posjed) a on se nije od tog ogradio. Stoga je i osoba koja je za drugog izvršila čin smetanja posjeda pasivno legitimira.

16. I sudska praksa je u odnosu na postavljeno pitanje nepodijeljena, a prema toj praksi je pasivno legitimiran u parnici zbog smetanja posjeda svaka osoba koja je posjednika uznemiravala, odnosno oduzela mu posjed pa tako i ona koja je postupala prema nalogu treće i ona u čiju je korist radnja obavljena a nije se od toga ogradila (tako VSRH u odluka Rev-1208/1996-2 od 8. siječnja 1998., Rev-1024/21 od 12. rujna 2023.).

17. Prvostupanjski sud odbijajući tužbeni zahtjev tužiteljica obrazlaže činjenicom kako tužiteljice tijekom cijelog postupka nisu dokazale da bi upravo tuženik izvršio utuženi čin smetanja posjeda kako se to traži tužbom. Tako prvostupanjska u obrazloženju navodi kako nitko od saslušanih svjedoka nije vidio da je bilo itko a posebno tuženik parkirao osobni automobil a niti dao odobrenje svome sinu DS za kojeg isti svjedok DS tvrdi da je sve opisano sam napravio.

18. Osnovano žaliteljica u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a obzirom da u spisu postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

19. Naime, prvostupanjski sud gubi iz vida činjenicu da su tužiteljice u tužbi uz istaknuti petit tužbenog zahtjeva na pružanje posjedovne zaštite, zatražile ujedno i izdavanje privremene mjere kojom se nalaže tuženiku da u roku od 24 sata omogući slobodan prolaz pješice, osobnim automobilom preko čest. zemljišta [katastarska čestica] zu [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da ukloni osobni automobil marke Golf reg. oznake [registarska oznaka] sa ulaznih vrata predmetnog dvorišta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] zu [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

19.1. Navedenu privremenu mjeru je prvostupanjski sud usvojio svojim rješenjem pod poslovnim brojem 87 Psp-122/2019-3 od 25. listopada 2019. i naložio upravo tuženiku da u roku od 24 sata omogući slobodan prolaz preko sporne nekretnine, koju odluku je potvrdio rješenjem Županijski sud u Splitu pod poslovnim brojem Gž- 19/2020-2 od 12. veljače 2020., odnosno odbio žalbu tuženika ŠS kao neosnovanu.

20. Imajući dakle u vidu naprijed navedeno, za sad se ne može sa sigurnošću prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda kako tužitelji nisu dokazali da bi tuženik počinio opisani čin smetanja posjeda obzirom da navedene isprave u spisu ukazuju na suprotno.

21. S obzirom navedeno ostvaren je žalbeni razlog predviđen odredbom članka 369. stavak 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 381. istog zakona zbog čega je prvostupanjsko rješenje valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a.

22. U nastavku postupka sud prvog stupnja imat će u vidu upute iz ovog ukidnog rješenja te će nakon toga ponovno odlučiti o osnovanosti kroz neosnovanosti tužbenog zahtjeva a time i ukupnim troškovima postupka (članak 166. stavak 3. ZPP- a)

U Splitu, 22. listopada 2025

SUDAC

Boris Mimica