REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 137 P-7548/24-6
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Ines Gutzmirtl Špehar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 11. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja MĆ, Su-50/12 i punomoćnika tuženika BĆ, Su-50125, dana 24. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 iznos od 12.405,42 eur uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od 1.12.2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."
Obrazloženje
1. Tužitelj navodi da je njegov osiguranik NĆ stradao u prometnoj nezgodi dana 7. srpnja 2018. godine u Zagrebu, koju je nesreću prouzročio vozač osobnog automobila JĆ sa vozilom reg. oznake [registarska oznaka] osiguranim kod tuženika, te je za istu nezgodu oglašen krivim za izazivanjem prometne nezgode kod Kaznenog suda K-1473/19 koja je postala pravomoćna 29. rujna 2020. godine. Radi posljedica ove nesreće tužitelj je osiguraniku HZMO-a PĆ priznao pravo na invalidsku mirovinu rješenjem br. 707384 od 2. srpnja 2021. godine zbog ozljede izvan rada. Iz nalaza i mišljenja invalidske komisije je razvidno da su upravo ozljede koje je osiguranik HZMO-a zadobio u nezgodi utjecale na umirovljenje osiguranika 100%. Tužitelj je nastavno za razdoblje od 1. svibnja 2022. – 31. listopada 2024. godine isplatio iznos od 12.405,42 eur koji iznos potražuje sukladno čl. 161. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju.
2. Tuženi u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu. Protivi se pravnom shvaćanju tužitelja da se imaju primijeniti odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju. Tuženi osporava činjenicu da je odredbom čl. 161. st. 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano da tužitelj ostvaruje pravo na naknadu ukupne stvarne štete, ali naglašava i ističe da je čl. 27. Zakona o obveznom osiguranju u prometu tužiteljevo pravo reducirano na način da od tuženika kao osiguratelja motornog vozila štetnika ima pravo zahtijevati samo štetu u opsegu i visini koju propisuje čl. 27. st. 2. i 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, što će reći da se ovdje govori o razmjernom iznosu mirovine oštećene osobe. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u zahtjev za naknadu štete podnesen u mirnom postupku, obavijest o neosnovanom odštetnom zahtjevu, zapisnik o očevidu, skicu lica mjesta, pravomoćnu presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu pod brojem K-1473/19 od 4. prosinca 2019. godine, rješenje HZMO-a, nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika, uvid u sudsku praksu dostavljenu od strane tuženika.
4. Ocjenom ovako provedenog dokaznog postupka ovaj sud smatra da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan, kako je i odlučeno u izreci ove presude.
5. Prema čl. 7 st. 1. Zakona o parničnom postupku stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
6. Prema čl. 8. Zakona o parničnom postupku koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja s osnova naknade štete prouzročene isplatom invalidske mirovine osiguraniku tužitelja PĆ za razdoblje od 1. svibnja 2022.
– 31. listopada 2024. godine u ukupnom iznosu od 12.405,42 eur.
8. Između stranaka je nesporna pasivna legitimacija tuženika, nastanak štetnog događaja te odgovornost.
9. Između stranaka je sporna visina koja ovisi o primjeni pravnih propisa pri čemu se tužitelj poziva na Zakon o mirovinskom osiguranju, a ovaj sud smatra da treba primijeniti čl. 27. Zakona o obveznom osiguranju u prometu koji uređuje subrogacijske zahtjeve nositelja socijalnog osiguranja.
10. Tuženi kao osiguratelj se nalazi u istom pravnom statusu kao i štetnik. Obveza tuženika regulirana je Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu temeljem kojeg zakona je i zaključen ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti tako da tuženi može ugovarati samo u okviru odredbe predmetnog zakona i njime preuzetih ugovornih obveza, a koje su propisane tim zakonom. Osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključnog ugovora o osiguranju s vlasnikom opasne stvari/ motorno vozilo imaju obvezu naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe / štetnika i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti je uređen posebnim zakonom i to Zakonom o obveznom osiguranju u prometu.
11. Odredba čl. 27. st.1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisano je da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, dok je stavom 2. propisano da se stvarnom štetom smatraju troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe odnosno članova njezine obitelji, a stavkom 3. propisano je da se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja je bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
12. Dakle, tužitelj ima pravo na razmjeran iznos mirovine u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja je bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
13. Obzirom da nema te razlike jer tužitelj na tu okolnost nije predložio nikakve dokaz, nema niti obveze tuženika za isplatom tužitelju.
14. Zbog svega gore navedenog sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan kako je i odlučeno u izreci ove presude.
U Zagrebu, 24. listopada 2025. godine
Sutkinja
Ines Gutzmirtl Špehar
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave istog. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud pismeno u 3 istovjetna primjerka.
DNA:
- pun tužitelja
- tuženiku
