1              Poslovni broj: Kž-152/2023-5

Poslovni broj: Kž-152/2023-5

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Srebrenke Šantić predsjednika vijeća, Sandre Juranović suca izvjestitelja te Saše Cvijetića člana vijeća, uz sudjelovanje Asje Prizmić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okr. P. M. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okr. P. M., podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj 13 Kov-284/2021 od 6. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj 27. rujna 2023.

                           r i j e š i o   j e

Žalba okrivljenika P. M. odbija se neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj 13 Kov-284/2021 od 6. veljače 2023. prijedlog 1. okrivljenika P. M. za izdvajanjem iz spisa kao nezakonitih dokaza zapisnika o njegovom prvom ispitivanju u svojstvu osumnjičenika od 26. veljače 2021. i snimke njegovog prvog ispitivanja sa lista 28-33 spisa, odbijen je kao neosnovan.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio 1. okrivljeni P. M. putem svog branitelja odvjetnika M. K. iz R. koji rješenje pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. iako sadržajno prigovara pravilnosti zaključaka prvostupanjskog suda o činjenicama odlučnim za ocjenu zakonitosti dokaza te prijedlaže da se pobijano rješenje preinači na način da se iz spisa izdvoje navedeni dokazi kao nezakoniti ili podredno da se ukine pobijano rješenje.

3. Predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu na dužno razgledavanje temeljem odredbe članka 474. stavka 1. ZKP/08.

4. Tako branitelj prigovara zaključcima suda u odnosu na sadržaj iskaza ispitanih policijskih službenika G. P., D. S. i S. T. navodeći kako je pogrešno sud prvog stupnja zaključio da nema razloga sumnjati u njihovu vjerodostojnost. Naime, iz iskaza svjedoka G. P. da proizlazi kako je on s okrivljenikom prije početka ispitivanja boravio sam u drugoj prostoriji što je proturječno sa zaključkom prvostupanjskog suda da su bili svi zajedno u prostoriji za ispitivanje. U odnosu na okolnost nagovaranja na priznanje da nije niti za očekivati da bi svjedoci kao policijski službenici priznali da su na okrivljenika vršili pritisak za priznanje kaznenog djela jer da bi tada oni bili izloženi disiplinskom postupku.

5. Žalba okrivljenika P. M. nije osnovana.

6. Prije svega se navodi kako nije osnovan prigovor žalitelja da se obrana nije bila u mogućnosti očitovati na sadržaj iskaza svjedoka jer mu nisu dostavljeni na uvid zapisnici sjednice optužnog vijeća na kojoj su imenovani policijski službenici ispitivani kao svjedoci, a čiji navodi se citiraju u pobijanom rješenju. Naime, pravo uvida u spis sukladno članku 183. stavku 1. ZKP/08 obuhvaća pravo razgledavanja, prepisivanja, preslikavanja i snimanja spisa predmeta u skaldu s odredbama ZKP/08 pa stoga dostava zapisnika sa ročišta predstavlja samo jedan od oblika prava stranke  na uvid u spis i upoznavanje sa sadržajem spisa, a koje pravo obrani nakon održanog ročišta na kojem su bili prisutni okrivljenik i njegov branitelj, prema podacima koji proizlaze iz sadražja predmeta, nisu bili uskraćeni nakon održanog ročišta niti u žalbenom roku.

7. Razlog zbog kojih se osporava zakonitost načina ispitivanja okrivljenika je ili može biti primjena nekog od zakonom zabranjenih načina ispitivanja iz članka 276. stavak 5. i 277. stavak 1. ZKP/08 primjenom sile, prijetnje, obmane ili drugog sličnog sredstva da se dođe do izjave ili priznanja te postavljanje sugestivnih ili kapcioznih pitanja.

8. Na temelju sadržaja iskaza ispitanih svjedoka koji su ispitani radi odlučivanja o zakonitosti dokaza optužnice primjenom članka 351. stavka 2. ZKP/08, ne proizlazi da bi na okrivljenika prilikom ispitivanja, a i neposredno prije početka ispitivanja bila primijenjena bilo koja od radnji koja podrazumijeva neki od zabranjenih načina ispitivanja, a da bi takve radnje utjecale na davanje iskaza ili priznanje. Okrivljenik navodi da su mu i G. P. i S. T. suštinski, svaki na svoj način, stavili u izgled kraće trajanje lišenja slobode u slučaju priznanja kaznenog djela i to po G. P. prilikom dovođenja pred policijsku postaju, a po S. T. povišenim tonom prije početke ispitivanja no i korektno postupanje G. P. za trajanja ispitivanja. Kod takvih tvrdnji žalitelja irelevantno je da li je G. P. s okrivljenim prije ispitivanja boravio u posebnoj prostoriji, što ne proizlazi iz navoda niti jednog od ispitanih svjedoka. Isto tako, iz iskaza ispitanih svjedoka proizlazi da je policijski službenik S. T. u radnji ispitivanja sudjelovao kao stručna osoba za tehničko snimanje pa kao takav nije sudjelovao u kriminalističkom istraživanju i razgovoru s osumnjičenikom prije provođenja prvog ispitivanja kako to proizlazi iz suglasnih iskaza ispitanih svjedoka.,

9. Iskaze ispitanih policijskih službenika prvostupanjski je sud stoga pravilno ocijenio u bitnome suglasnim jer su isti sukladno iskazivali o okolnostima koje su prethodile ispitivanju, o samoj radnji ispitivanja i njihovoj ulozi u provođenju te službene radnje izričito odričući bilo kakav oblik primjene prisile ili sugestije u pogledu davanja i sadržaja iskaza okrivljenika. Na temelju takvih iskaza sud prvog stupnja pravilno je zaključio da radnja ispitivanja okrivljenika čija se zakonitost osporava nije provedena na nezakoniti način niti kršenjem odredbi iz članka 10. stavak 2. ZKP/08.

10. Potpuno je proizvoljna i ničim potkrijepljena pa stoga neosnovana tvrdnja žalitelja da su imenovani policijski službenici bili motivirani na neistinitio iskazivanje o svojim postupcima zbog pretpostavljene disciplinske odgovornosti u slučaju priznanja primjene prisile prema osumnjičeniku. Neosnovano se od strane želitelja osporava zakonitost ispitivanja kada se postupanje policijskih službenika dovodi u vezu sa zdravstvenim stanjem okrivljenika, koje se nije isticalo u ranijim fazama postupka,  jer naknadno dostavljena medicinska dokumnetacija ne potvrđuje tvrdnje obrane o stanju PTSP-a koje bi utjecalo na rasuđivanje okrivljenika prilikom davanja iskaza, a u svezi navodnih sugestivnih postupanja policijskih službenika uoči ispitivanja, kako to neutemeljeno tvrdi žalitelj.

11. Stoga je tvrdnja žalitelja kako se radi o pogrešnim zaključcima suda o odlučnim okolnostima neosnovana i proizvoljna te ničim potkrijepljena, a sam prvostupanjski sud je u svojoj odluci jasno, temeljito i bez proturječja iznio svoje zaključke o tome zbog čega smatra da zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika P. M. sa snimkom od 26. veljače 2021. nije nezakoniti dokaz .

12. Budući ispitujući pobijano rješenje po članku 494. stavku 4. ZKP/08 ovo vijeće nije našlo povreda na koje sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08 odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Rijeka, 27. rujna 2023.