REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-6856/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. RU, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 20. svibnja 2025., broj: Pp-11112/2024, u sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III policijske postaje Zagreb, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o prekršajnopravnim sankcijama na način da se okr. RU, za prekršaj iz čl. čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji je tom presudom proglašena krivom, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 1.100,00 EUR (tisuću sto eura), koju je dužna platiti u roku 30 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 20. svibnja 2025., broj: Pp-11112/2024, proglašena je krivom okr. RU da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji joj je izrečena kazna zatvora 45 dana te, na temelju čl. 41. u vezi čl. 44. st. 1., 2. i 3. Prekršajnog zakona, primijenjena uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenica u roku šest mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koji joj je izrečena ista ili teža kazna zatvora od izrečene, s time da se vrijeme lišenja slobode 26. kolovoza 2024. uračunava u izrečenu kaznu zatvora, tako da, u slučaju opoziva uvjetne osude, okrivljenici preostaje kazna zatvora 44 dana.

1.1. Istom presudom, na temelju čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljenici je izrečena zaštitna mjera zabrane uznemiravanja žrtve nasilja u obitelji, unuke LU, rođene **.**.1996. s adresom stanovanja u [adresa] u trajanju šest mjeseci. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da se okrivljenica oslobađa obveze naknade istih.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama. Predlaže da se žalba prihvati, a pobijana presuda preinači na način da se okrivljenici izrekne novčana kazna, kako je to i predloženo u optužnom prijedlogu.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5. Osnovano tužitelj, pozivajući se na okolnost dosadašnje osuđivanosti okrivljenice, ističe da nije bilo mjesta ponovnoj primjeni mjere upozorenja uvjetne osude. Naime, spisu prileži pravomoćna presuda Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 18. svibnja 2024., broj 57. Pp-6091/2024, kojom je okrivljenica proglašena krivom za dva prekršaja i to prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje joj je izrečena ukupna kazna zatvora 40 dana i primijenjena uvjetna osuda s rokom provjeravanja 12 mjeseci.

6. Prvostupanjski sud, unatoč tome što je kao otegotnu okolnost cijenio raniju osuđivanost okrivljenice zbog istovrsnog prekršaja, smatra da se „okrivljenici treba, radi konkretnih okolnosti ovog događaja, pružiti još jedna prilika, pa da se i bez izvršenja izrečene kazne može ostvariti svrha kažnjavanja, posebno imajući u vidu kajanje koje je okrivljenica pokazala“. Nejasno je, jer o tome ne daje nikakve konkretne razloge, koje su to „konkretne okolnosti ovog događaja“ zbog kojih prvostupanjski sud smatra da je primjena uvjetne osude primjerena. U tom smislu, ovaj sud naglašava da je okrivljenica u ovom prekršajnom postupku počinila teže djelo od onog za koje je prethodno osuđivana, jer je ovo djelo počinjeno u nazočnosti čak troje malodobne djece, pa je nejasno koje su to konkretne okolnosti inkriminiranog prekršaja koje bi imale utjecaja na to da se okrivljenici ne izrekne kazna, nego mjera upozorenja. Osim toga, kako to proizlazi iz izreke pravomoćne presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 18. svibnja 2024., broj 57. Pp-6091/2024, okrivljenica je u događaju koji je predmet ovog postupka postupila na identičan način kao i u događaju za koji je pravomoćno osuđena (samo prema drugoj osobi), što ukazuje na njenu naročitu upornost u identičnom protupravnom ponašanju – počinjenje tjelesnog nasilja zadavanjem udaraca otvorenim dlanom u obraz. Pritom je od prethodne pravomoćne osuđivanosti proteklo tek nešto više od tri mjeseca pa je i više nego očigledno da prethodno primijenjenu uvjetnu osudu odnosno prijetnju kaznom zatvora okrivljenica nije ni najmanje ozbiljno shvatila i da ista nije polučila svrhu specijalne prevencije.

7. Prema tome, pogrešna je ocjena prvostupanjskog suda da će se svrha kažnjavanja postići mjerom upozorenja a ne kaznom, jer je precijenio značaj utvrđene olakotne okolnosti priznanja djela, a premalo cijenio značaj otegotne okolnosti dosadašnje osuđivanosti zbog istovrsnog djela prekršaja.

8. Stoga je ovaj sud izrekao novčanu kaznu 1.100,00 eura, kao što je to i navedeno u izreci ove presude. Radi se o minimalnoj novčanoj kazni propisanoj za ovaj prekršaj, a u spisu nema okolnosti koje bi se mogle cijeniti kao naročito olakotne i na temelju kojih bi bilo mjesta primjeni instituta ublažavanja kazne. Svakako treba naglasiti da je okrivljenica u obrani navela da je umirovljenica i da ima malu mirovinu, ali navode o svojim niskim mjesečnim primanjima po osnovi mirovine nije ničime dokumentirala.

9. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 22. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić,v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenicu, žrtvu nasilja, HZSR i tužitelja.