REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-11459/2022
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ŠS, zbog prekršaja iz čl. 70. st. 1. t. 1. i dr. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18. i 42/20.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Jastrebarskom od 1. srpnja 2022., broj: 69 Pp-929/2022-10, u sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. ŠS, a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Jastrebarskom od 1. srpnja 2022., broj: 69 Pp-929/2022-10, proglašen je krivim okr. ČS da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 70. st. 1. t. 1. i čl. 70. st. 1. t. 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, za koje su mu utvrđene novčane kazne uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne i, na temelju čl. 39. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), izrečena ukupna novčana kazna 4.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da se okrivljenik oslobađa obveze naknade istih.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika Vladimira Rađenovića, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda preinači, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
2.1. Okrivljenik je, putem branitelja odvjetnika Vladimira Rađenovića, podnio i dopunu žalbe, kojom je tražio izdvajanje određenih dokaza iz spisa smatrajući da su isti nezakoniti. Ovaj sud nije razmatrao navode dopune žalbe jer se zahtjev za izdvajanje nezakonitih dokaza može postaviti do donošenja nepravomoćne presude.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu je okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona, jer su glavne rasprave 26. svibnja 2022. i 28. lipnja 2022. bile održane bez da su okrivljenik i tužitelj na njih uopće pozvani.
5. Iz zapisnika o glavnoj raspravi održanoj 26. svibnja 2022. proizlazi da ni okrivljenik niti tužitelj nisu pozvani, kako je to prvostupanjski sud jasno konstatirao na predmetnom zapisniku, nakon čega je odlučio da će se glavna rasprava održati na temelju čl. 167. st. 3. i 5. Prekršajnog zakona i potom je u dokaznom postupku ispitao svjedoka LS. Identično proizlazi i iz zapisnika o glavnoj raspravi održanoj 28. lipnja 2022., na kojoj je ispitan svjedok IS, a na koju okrivljenik i tužitelj također nisu pozvani, što je prvostupanjski sud konstatirao na tom zapisniku. Nakon glavne rasprave održane 28. lipnja 2022., prvostupanjski sud je donio presudu koju je objavio 1. srpnja 2022.
5. Odredbom čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona propisano je: „Ako na glavnu raspravu nisu došle uredno pozvane stranke i drugi uredno pozvani sudionici u postupku, glavna se rasprava može održati i donijeti presuda. Glavna se rasprava može održati bez nazočnosti okrivljenika ako njegovo ispitivanje nije potrebno i ako to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude“.
6. Odredbom čl. 167. st. 5. Prekršajnog zakona propisano je: „Ako tužitelj nije uredno pozvan, glavna rasprava se može iznimno održati i bez njegove nazočnosti samo ako to nije na štetu njegova pravnog interesa i ne ugrožava pravilno utvrđivanje činjenica u postupku“.
7. Prema čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona, osnovni je preduvjet za održavanje glavne rasprave bez sudjelovanja okrivljenika da je okrivljenik uredno pozvan na glavnu raspravu, što u ovom predmetu nije slučaj jer okrivljenik nije uopće pozvan na glavne rasprave održane 26. svibnja 2022. i 28. lipnja 2022., a tek nakon toga se ocjenjuje je li ispitivanje okrivljenika potrebno i je li to od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude. Prema odredbi čl. 167. st. 5. Prekršajnog zakona jasno proizlazi da se tužitelj obavezno mora pozvati na glavnu raspravu,što u ovom predmetu nije učinjeno. a postoji mogućnost, ako su ispunjeni zakonski uvjeti iz te odredbe, da se glavna rasprava održi i ako poziv tužitelju nije uredno dostavljen.
8. Odredbom čl. 195. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona propisano je da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji: „ako je održana glavna rasprava ili postupak proveden bez sudjelovanja stranaka i sudionika u postupku protivno odredbama ovoga Zakona.“
9. Budući da u ovom predmetu ni okrivljenik niti tužitelj nisu uopće bili pozvani na glavne rasprave održane 26. svibnja 2022. i 28. lipnja 2022., to prvostupanjski sud iste nije mogao provesti pa time ni donijeti presudu. Takvim postupanjem prvostupanjskog suda, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona, na koju okrivljenik u žalbi osnovano ukazuje.
10. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitim dokazima.
11. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio, između ostalog, i na iskazu svjedokinje ZS, kćeri okrivljenika, koja je ispitana 4. svibnja 2022. te na iskazu svjedoka LS, brata okrivljenika, koji je ispitan 26. svibnja 2022. Uvidom u zapisnike o glavnim raspravama na kojima su ovi svjedoci ispitani, vidljivo je da su i kći okrivljenika i njegov brat, iako se radi o svjedocima koji sukladno čl. 285. st. 1. t. 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25.) uživaju blagodat nesvjedočenja, ispitani bez prethodnog upozorenja u smislu čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku. Navedena zakonska odredba propisuje da je tijelo koje vodi postupak dužno osobe koje su oslobođene obveze svjedočenja, a o tome se ovdje radi, prije njihova ispitivanja upozoriti da ne moraju svjedočiti te da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Također je propisano da se navedena upozorenja i odgovori unose u zapisnik.
12. Kako to proizlazi iz zapisnika od 4. svibnja 2022. i 26. svibnja 2022., prvostupanjski sud navedene svjedoke nije upozorio da ne moraju svjedočiti, niti ih je upozorio da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, a što je bio dužan učiniti. Ovo bez obzira što je na predmetnim zapisnicima naznačeno da svjedoci „otklanjaju blagodat“, jer je na zapisnicima jasno navedeno koja upozorenja su svjedocima dana i među njima nema upozorenja iz čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku.
13. Prema odredbi čl. 300. st. 1. t. 3. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i odricanje nisu ubilježena u zapisnik. Radi se o imperativnoj normi koja se odnosi na sva upozorenja sadržana u čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i koja ne trpi druge izuzetke osim onog propisanog u čl. 285. st. 6. tog Zakona, o čemu se u konkretnom slučaju ne radi.
14. Niti iskaz svjedoka policijskog službenika IS, na kojem prvostupanjski sud također temelji presudu, nije zakonit dokaz, jer je ovaj svjedok prepričavao što je doznao od svjedokinje ĐS kada je došla prijaviti inkriminirani događaj te što je saznao u razgovorima s okrivljenikom i svjedokom MS u izvidima ovog prekršaja.
15. Prema odredbi čl. 90. st. 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu. Odredbom čl. 158. st. 6., 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:
„(6) Prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika.
(7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovog Zakona i ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku.
(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz st. 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“
16. Slijedom citiranih zakonskih odredaba, saznanja ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti, dobivena od okrivljenika odnosno svjedoka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju okrivljenika odnosno svjedoka u prekršajnom postupku, a u ovom prekršajnom predmetu se ne radi o postupanju u skladu s tom zakonskom odredbom (što je vidljivo iz zapisnika sastavljenim u PP Jastrebarsko koji prileže spisu a koji nisu zakonito sačinjeni), nego je policijski službenik očito postupao na temelju ovlaštenja iz čl. 13. st. 1. t. 3. i dr. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave imaju značenje neformalnih obavijesti koje smiju biti temelj samo za utvrđivanje osnovane sumnje na počinjenje prekršaja i odluke hoće li ovlašteni tužitelj podnijeti optužni akt, ali ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se na temelju čl. 121. st. 1. Prekršajnog zakona moraju izdvojiti iz spisa predmeta.
17. Slijedom navedenog, sadržaj obavijesti koju su okrivljenik i svjedoci ĐS i OS dali policijskom službeniku prilikom prijave prekršaja i provođenja radnji izvida prekršaja ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u ovom postupku, jer se radi o neformalnom iskazivanju pred policijskim službenikom, zbog čega nije zakonit dokaz ni onaj dio svjedočkog iskaza policijskog službenika u kojem on prepričava ta saznanja, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude.
18. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada iskaze svjedoka ĐS, LS i IS ocjenjuje i analizira te na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona.
19. Iz navedenih razloga, trebalo ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
20. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknute bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
21. Pritom će prvostupanjski sud voditi računa te odlučiti i o zahtjevu okrivljenika postavljenim u dopuni žalbe o izdvajanju određenih dokaza za koje smatra da su nezakoniti.
22. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 15. studenog 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 4 otpravka za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
