REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene FĐ, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-12106/2023 od 24. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III Policijske postaje Zagreb, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod točkom I., žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III Policijske postaje Zagreb je bespredmetna.

Obrazloženje

1.Presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-12106/2023 od 24. travnja 2024., okrivljena FĐ je na temelju odredbe članka 182. točka 3. (pogrešno prvostupanjski sud navodi članka 182. stavak 1. točka 3.) Prekršajnog zakona oslobođena od optužbe za prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

2.Protiv te presude žalbu je podnio tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, III Policijska postaja Zagreb.

3.Žalba je bespredmetna.

4.Ovaj sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), utvrdio je postojanje bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 10. Prekršajnog zakona.

5.Naime, pobijana presuda temelji se na nezakonitim dokazima iz članka 90. stavak 2. točka 2. Prekršajnog zakona odnosno dokazima pribavljenim povredom odredaba prekršajnog postupka.

6.U dokaznom postupku ispitani su svjedoci ĐĐ (listovi30 do 33 spisa), HĐ (listovi 34 do 37 spisa) i KĐ (37 do 39 spisa), prilikom čijeg ispitivanja je prekršena odredba članka 173. Prekršajnog zakona, koja propisuje da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka. Stoga je svjedoke, a pri tome imajući u vidu njihovo srodstvo s okrivljenom (suprug i kćeri okrivljene), valjalo upozoriti po članku 288. stavak 3., članku 285. stavak 1. točka 2. i članku 285. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24. i 72/25.) i to na način da je u zapisnik nužno unijeti i članke zakonskih odredbi i sama upozorenja, kumulativno, kao i izričite odgovore svjedoka na dana upozorenja.

7.U konkretnom slučaju navedeno je u cijelosti izostalo, što znači da je pobijana presuda rezultat dokaza pribavljenih povredom odredaba prekršajnog postupka, a niti jedna sudska odluka ne može se temeljiti na takvim dokazima.

8.U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će iznova provesti dokazni postupak te na temelju izvedenih zakonitih dokaza donijeti novu na zakonu osnovanu odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

9.Iako ovaj sud nije ulazio u žalbene navode, ekonomičnosti radi mu se ukazuje na uočene nepravilnosti, prvenstveno u vidu presude sačinjene suprotno odredbi 185. stavak 7. Prekršajnog zakona. Obrazloženje prvostupanjske presude rezultat je prepisivanja svega što se događalo u prvostupanjskom odnosno dokaznom postupku dok analiza koja je tek točka 15. obrazloženja nije uopće jasna i razumljiva, dok zaključak prvostupanjskog suda ne bi bilo moguće ispitati jer je kontradiktoran izvedenim dokazima. Ukazuje mu se i na ovlast i obvezu da činjenični opis prekršaja uskladi s rezultatima dokaznog postupka, pa tako i eventualno ispusti sve što ne bi bilo dokazano, te da jasne razloge svakog svog postupanja. Na takav način održao bi objektivni identitet optužbe, ali i u cijelosti riješio optužni prijedlog. Ovo posljednje izneseno je teoretski, bez ikakvog ulaženja ovoga suda u odluku o krivnji.

10.Slijedom navedenog, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci.

Zagreb, 22. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 ovjerenih prijepisa.