Broj : Ppž-6508/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene ČŽ i dr., zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-17575/2023 od 6. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaćanjem žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III Policijske postaje Zagreb, osnovanom, ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1.Presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-17575/2023 od 6. lipnja 2024., okrivljena ČŽ i okrivljena EŽ su na temelju odredbe članka 182. točka 3. (pogrešno prvostupanjski sud navodi članka 182. stavak 1. točka 3.) Prekršajnog zakona oslobođene od optužbe da bi počinile prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

2.Protiv te presude, pravodobnu žalbu podnio je tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, III Policijska postaja Zagreb, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

3.Žalba je osnovana.

4.Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5.Osnovano žalitelj pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Naime, prvostupanjski sud je okrivljenice oslobodio po zakonskom osnovu iz članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona, budući nije dokazano da bi počinile djelo za koje se optužuju. Takva odluka potom je obrazlože time da svaka negira krivnju i tereti onu drugu, dok ostalih svjedoka nije bilo.

6.Takve razloge postupanja prvostupanjskog suda nije moguće prihvatiti. Prvo što se uočava jest površno iznijeta obrana okrivljenica odnosno potpuni izostanak intervencije prvostupanjskog suda da kroz dodatna pitanja utvrdi dinamiku događaja i postojanje zakonskih obilježja terećenog prekršaja. Izostala je i svestrana analiza i ocjena izvedenih dokaza, neovisno o tome što ovaj sud provedeni dokazni postupak smatra manjkavim. Tek navesti da nije dokazano počinjenje prekršaja u situaciji kada svaka od okrivljenica potvrđuje da se inkriminirani događaj zbio i krivnju prebacuje na onu drugu, dok svoj doprinos negira, nije valjano postupanje.

7.Odredba članka 88. Prekršajnog zakona propisuje dužnosti prvostupanjskog suda u dokaznom postupku. Stoga, u situaciji kada nije u mogućnosti sa sigurnošću ocijeniti vjerodostojnost pojedinog dokaza, ne može se ponašati kao da ga nema, već provesti druge dokaze koji ne znače nužno i neposredna saznanja, već korisna saznanja kao podloga za ocjenu nekog drugog dokaza. Bez iznimke je u konkretnom slučaju trebalo provesti suočenje i isto ocijeniti. Mogao je biti ispitan netko od članova obitelji, npr. brat odnosno suprug okrivljenica, koji bi u svom svjedočkom iskazu kojega ne može otkloniti mogao ponuditi pregled obiteljske dinamike i eventualne prethodne situacije koje bi mogle dati okvir za cjelokupno sagledavanje obrana i njihovu ocjenu. Bez dvojbe su trebali biti ispitani i uređujući policijski službenici na okolnosti svih utvrđenja po dolasku na mjesto događaja kao i ponašanju okrivljenica u tome trenutku.

8.Tek tako proveden i ocijenjen dokazni postupak mogao bi opravdati primjenu načela „in dubio pro reo“. U suprotnom, okrivljenice su na temelju površno provedenog dokaznog postupka, bez analize i ocijene izvedenih dokaza oslobođene od optužbe za međusobno nasilje u obitelji kojemu je sukladno optužbi nazočilo dijete i povodom kojega su zatražile punu intervenciju državnog represivnog aparata.

9.Imajući u vidu navedeno, žalba tužitelja u kojoj se navodi gore opisano je osnovana, prvostupanjska presuda se ukida i predmet vraća na ponovno suđenje. Prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti novi postupak te donijeti novu valjano obrazloženu odluku o optužnom prijedlogu ovlaštenog tužitelja.

10.Na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 22. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 ovjerenih prijepisa.