Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

Kž-566/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Elma Kaleb Mamić, predsjednice vijeća te Dubravke Rudelić i Ivana Klapšić, članova vijeća, uz sudjelovanje Anamarije Milovac kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ĐU, zbog kaznenog djela iz članka 117. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu (dalje državni odvjetnik) i okrivljenog podnesenim protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 5. listopada 2023., broj 24 K- 77/22-26, u sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe državnog odvjetnika i okrivljenog ĐU kao neosnovane te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 5. listopada 2023., broj 24 K-77/22-26, okrivljenik ĐU proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv života i tijela- tjelesnom ozljedom, opisano u članku 117. stavku 1. i 2. KZ/11 te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a na temelju članka 56. KZ/11 okrivljenom ĐU je izrečena uvjetna osuda na način da kazna zatvora na koju je osuđen neće biti izvršena ukoliko okrivljeni u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

1.1. Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 1. i 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09. – izmjene i dopune, 80/11. - izmjene i dopune, 91/12. - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12. - izmjene i dopune, 56/2013 – izmjene i dopune, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 i 80/22 - u nastavku: ZKP/08.), optuženi ĐU je dužan naknaditi sudu troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 106,18 eura1/800,00 kuna (stošesteura i osamnaestcenti/osamstokuna) te trošak provedenog sudsko-medicinskog vještačenja, u iznosu od 185,81 eura/1.400,00 kuna (slovima: stoosamdesetpeteura i osamdesetjedancent/tisućuče- tiristokuna) koje troškove je dužan platiti u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.

2. Protiv pobijane presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog odluke o kazni (članak 467. toka 4. u vezi sa člankom 471. stavkom 1. ZKP/08, s prijedlogom da županijski sud kao sud drugog stupnja žalbu prihvati te okrivljeniku izrekne bezuvjetnu kaznu zatvora ili da presudu suda prvog stupnja ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Protiv pobijane presude pravovremeno je žalbu podnio osobno okrivljenik ĐU ne navodeći žalbene razloge, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da ga se oslobodi od optužbe.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Karlovcu na razmatranje, te je isti vraćen uz podnesak broj KŽ-DO-299/2023-3 od 4. prosinca 2023.

5. Žalbe državnog odvjetnika i okrivljenog nisu osnovana.

6. Okrivljenik, žaleći se kako to iz sadržaja žalbe proizlazi zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, iznosi svoje viđenje samog događaja osporavajući svoju krivnju te tvrdi da je s oštećenom razgovarao samo dvije, tri minute, u vezi snimanja mldb. djece koje tom prigodom nije ni snimao, s tim da je upravo oštećena iscenirala sam događaj, a koji evidentno proizlazi iz neriješenih imovinsko pravnih odnosa koji postoje između obitelji okrivljenika i oštećene.

7. Protivno shvaćanju okrivljenog ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da u ovom slučaju iz utvrđenja i obrazloženja koje je pravilno naveo prvostupanjski sud na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, utvrđena je volja okrivljenika da oštećenu PU namjerno tjelesno ozlijedi. Stoga su utvrđenja i zaključci prvostupanjskog suda u odnosu na sve odlučne činjenice pa tako i na one koje se pobijaju žalbom, utemeljeni na rezultatima provedenog dokaznog postupka i ne ostavljaju nikakve dvojbe da je djelo tjelesne ozljede dokazano pa te zaključke kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud i na njih upućuje žalitelja ĐU kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje.

7.1. Prvostupanjski sud je pravilno i potpuno analizirao iskaz svjedoka oštećene PU te obrazložio razloge za ocjenu iskaza iste vjerodostojnim, istinitim i logičnim, posebno cijeneći njezinu dosljednost budući je kazivanje oštećene identično tijekom cijelog postupka. Osim toga iskaz oštećene je potpuno suglasan sa rezultatima provedenog sudsko-medicinskog vještačenja, a iz kojeg proizlazi da je oštećena zadobila više kontuzijskih biljega na obje strane vrata (do 5 mm), a svaki od navedenih biljega za sebe po kvalifikaciji predstavlja tjelesnu ozljedu te je za navedene ozljede utvrđeno da su nastale pritiscima prstima ruke od strane druge osobe kao posljedice djelovanja jagodica prstiju i noktiju, a u okolnostima hvatanja i pritiska na vrat, za nastanak kojih ozljeda je bio dostatan jedan akt hvatanja uz pritisak. Ujedno vještak pojašnjava da činjenica da je u vrijeme događaj oštećena bila u 34. tjednu trudnoće, navedene ozljede ne povećavaju mogućnost za nastanak teške tjelesne ozljede već da se u cjelini radi o ozljedama koje predstavljaju tjelesnu ozljedu. Stoga i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda iskaz oštećene u potpunosti potvrđuje tijek događaja, kako je opisano u optužnom aktu te je u skladu s drugim provedenim dokazima prvenstveno kako je naprijed rečeno, s nalazom i mišljenjem sudsko-medicinskog vještaka, kao i iskaza svjedoka ČU te je na temelju navedenih dokaza nedvojbeno utvrđen mehanizam nastanka ozljede koji se pokapa u činjeničnom opisu utuženog kaznenog djela.

7.2. Dakle, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, pravilno zaključuje prvostupanjski sud da je radnjama preciziranim u činjeničnom opisu izreke presude, okrivljeni ostvario sva subjektivna i objektivan obilježja kaznenog djela tjelesne ozljede, budući je bio svjestan svog postupanja, a ubrojivost mu niti u jednom trenutku provođenja ovog postupka nije dovedena u pitanje pa je na pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno primijenio kazneni zakon proglasivši okrivljenika krivim za počinjenje kaznenog djela tjelesne ozljede koje je izvršeno s izravnom namjerom. Upravo iz gore navedenih razloga proizlazi da ne stoji žalbeni navod žalitelja ĐU pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a koji bi opravdavali drugačiju odluku prvostupanjskog suda što nije moguće prihvatiti budući nema uporišta u rezultatima provedenog dokaznog postupka.

7.3. Stoga suprotno žalbenim navodima koji uopće nisu doveli u sumnju rezultate provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud je pravilno utvrdio odlučne činjenice te je na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja primijenio kazneni zakon kada je okrivljenika proglasio krivim zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 117. stavka 1. i 2. KZ/11, što upućuje da nije ostvarena žalbena osnova iz članka 467. stavka 1. točke 3. ZKP/08 u svezi s člankom 470. ZKP/08.

8. Kako se okrivljenik žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja navedena žalba sukladno članku 478. ZKP/08 sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o kazni, smatrajući da nije bilo osnove da mu se izreče kaznena sankcija već da je trebao biti oslobođen kazne.

9. Državni odvjetnik se žali zbog odluke o kazni smatrajući da je odmjerena kazna okrivljeniku preblaga pogotovo kada se ima u vidu činjenica da je kazneno djelo počinjeno prema oštećenoj koja je bila u 34. tjednu trudnoće i da se radi o okrivljeniku koji je već ranije osuđivan zbog kaznenog djela iz članka 331. stavka 1. KZ/11 predlažući da mu se izreče bezuvjetna kazna zatvora.

10. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je djelo počinjeno i jačinu ugrožavanja kao i okolnosti u kojima je počinitelj živio prije i nakon počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonom te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenu konkretnog kaznenog djela.

11. Prilikom odluke o okolnostima koje utječu na vrstu i mjeru kazne, prvostupanjski sud je ispravno okrivljeniku cijenio kao olakotnu okolnost da je otac troje djece od kojih je dvoje maloljetno i da je zaposlen, dok mu je kao otegotnu cijenio da je osuđivan zbog kaznenog djela nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabava oružja i eksplozivnih tvari, dok je uvidom u podatke iz kaznene evidencije za okrivljenog utvrđeno da se isti kasnije nije pojavljivao kao počinitelj kaznenih djela.

12. Imajući na umu sve ovako utvrđene okolnosti, a vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne iz članka 47. KZ/11 i o svrsi kažnjavanja, članak 41 KZ/11 te imajući na umu činjenicu da se okrivljenik kasnije nije pojavljivao kao počinitelj kaznenih djela, što upućuje da je svoje ponašanje uskladio s pozitivnim društvenim normama te stoga ovaj drugostupanjski sud smatra da je kazna zatvora u trajanju od jedne godine s rokom kušnje od dvije godine na koju je okrivljenik osuđen po prvostupanjskoj presudi, primjerena svim navedenim okolnostima i da će se upravo navedenom kaznom ostvariti zahtjevi specijalne i generalne prevencije, odnosno da će ta kazna u dovoljnoj mjeri utjecati kako na okrivljenika tako i na sve druge da shvate štetnost i pogibeljnost činjenja kaznenih djela te da se više ne pojavljuju kao počinitelji kaznenih djela.

13. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom iz osnova iz kojih se pobija (članak 470. i članak 471. stavak 1. ZKP/08, a sve u svezi s člankom 467. ZKP/08).

14. Imajući u vidu sve izloženo, a kako žalbe državnog odvjetnika i okrivljenika nisu osnovane, te kako nije utvrđeno postojanje bitnih povreda odredaba kaznenog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju članka 482. ZKP/08 žalbe državnog odvjetnika i okrivljenika odbiti kao neosnovane te potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Karlovcu 22. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Elma Kaleb Mamić