REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Pp-939/2025-11
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje Ivane Hrgović kao zapisničarke, u postupku protiv okrivljenih DŽ i KŽ zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine br. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24, dalje u tekstu: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji); povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko – dalmatinske, Policijske postaje Vis, klasa: 211-07/24-5/33020 od 2. prosinca 2024., nakon glavne rasprave provedene i zaključene 22. listopada 2025. u prisutnosti drugookrivljenika te u odsutnosti prvookrivljene i predstavnika ovlaštenog tužitelja, istoga dana objavio je i
I.
p r e s u d i o j e
Okrivljeni:
KŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin D i pok. GŽ, rođen **.**.1974. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], te boravištem u [adresa], SSS, djelatnik u turizmu, zaposlen sezonski, s prosječnim mjesečnim primanjima od oko 900,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, srednjeg imovnog stanja, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan
k r i v j e
što je 2. prosinca 2024. u 10:35 sati u [adresa], nakon što nije mogao s pripadajućim ključem otključati i otvoriti ulazna vrata kuće na navedenoj adresi koja je u zajedničkom vlasništvu s njegovom tetom – sestrom njegove majke DŽ koja je u tom trenutku imala 70 godina; udario nogom u vrata i ista nasilno otvorio te je potom ušao u dvorište i izvrijeđao svoju tetu riječima "Ajde u pičku materinu", nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu; što je sve kod DŽ izazvalo osjećaj uznemirenosti,
dakle, počinio psihičko nasilje u obitelji, koje je kod žrtve prouzročilo uznemirenost, a nasilje je počinjeno na štetu osobe starije životne dobi, čime je počinio prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 5. istog Zakona,
Na temelju istog propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon), okrivljeniku se
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 450,00 (četiristo pedeset) EURA
Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, prema uplatnici priloženoj uz presudu. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku koji je određen za plaćanje novčane kazne.
Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude.
II.
Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona
okrivljena:
DŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. K i pok. TŽ rođ. G, rođena **.**.1954. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
da bi 2. prosinca 2024. u 10:35 sati u [adresa], počinila ekonomsko nasilje u obitelji u cilju onemogućavanja korištenja zajedničke imovine prema nećaku KŽ (sestrin sin), na način da bi namjerno ostavila ključ u bravi ulaznih vrata unutar kuće, čime mu je onemogućila ulazak u kuću i korištenje zajedničke nekretnine za koju KŽ posjeduje ključ od ulaznih vrata jer je i on suvlasnik kuće
dakle, da bi počinila ekonomsko nasilje u obitelj onemogućavanjem korištenja zajedničke imovine,
pa da bi time počinila prekršaj opisan u članku 10. točki 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona.
Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prvookrivljene padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava splitsko - dalmatinska, Policijska postaja Vis, podnijela je optužni prijedlog pod gornjim poslovnim brojem od 2. prosinca 2024. protiv okrivljenih DŽ i KŽ zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.
2. Postupajući po optužnom prijedlogu, sud je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu u odsutnosti uredno pozvane prvookrivljene, koja je u spis dostavila pisanu obranu. Sud je ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da njezino neposredno ispitivanje nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.
3. Očitujući se o optužnom prijedlogu na glavnoj raspravi, drugookrivljeni KŽ je izjavio da se ne smatra krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret. U svojoj obrani je naveo kako je od svoje majke naslijedio kuću na adresi [adresa] u [adresa] te je sudskim putem od članova njene obitelji uspio dobiti ključeve kuće i drugih prostorija koje su oni neosnovano posjedovali. I prije ovog događaja da je znao imati problema s ulaskom u svoju kuću, jer je teta ili netko drugi znao ostaviti ključ s unutarnje strane pa bi morao zvati na telefon, zvoniti i slično. Kritične prigode da je bio u žurbi i svojim ključem je pokušao otključati dvorišna vrata, ali u tome nije uspio jer je netko ostavio ključ s unutarnje strane. Kako je već bio revoltiran ranijim ponašanjem majčine sestre, da je u afektu udario nogom u dvorišna vrata koja su se otvorila, ali nije nastala nikakva šteta, a riječ je o njegovoj imovini. Istaknuo je kako je istina da je po ulasku u dvorište izgovorio neke neprimjerene riječi, moguće i one koje se navode u optužnom aktu, ali zato što je bio revoltiran ponašanjem DŽ pa je izgubio strpljenje. Potom da je otišao s mjesta događaja i više joj ništa nije govorio. Dodao je kako je nakon toga bio nekoliko puta u svojoj kući i nije više imao ovakvih problema, ali teta mu je znala bacati stvari i na taj način me provocirati.
4. Tijekom dokaznog postupka pročitana je pisana obrana prvookrivljene, izvješće o počinjenom prekršaju, službena zabilješka o dojavi i izvješće o pruženoj intervenciji PP Vis od 2. prosinca 2024. te zapisnici u ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu. Na kraju je izvršen uvidu prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, odakle je vidljivo da okrivljenici prethodno nisu prekršajno kažnjavani.
4.1. U pisanoj obrani prvookrivljena u bitnom navodi kako je kritične prigode KŽ nasilno ušao u prostor kuće u kojoj živi, tako što je nogama udarao u dvokrilna metalna vrata i nasilno ih otvorio, što je proizvelo veliku buku i vrata su se otvorila. Kada je on "razvalio" vrata da se ukočila od straha te je počela plakati, a on je vikao "Idi u pičku materinu", što je ponovio tri puta. Istaknula je da je takvo ponašanje nećaka kod nje prouzročilo strah i uznemirenost, zbog čega je zvala policiju. Nadalje navodi kako joj je ključ sasvim slučajno ostavo u bravi. KŽ da inače dolazi u ovu kuću i ima omogućen ulazak, kada je ona tu i kada nije kod kuće.
5. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud je procijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršajima.
6. Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određeno je kako je nasilje u obitelji:
1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda
2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci
3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
6.1. Članak 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da će, tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.
6.2. Članak 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da će se, tko nasilje iz stavka 1. počini na štetu osobe starije životne dobi, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.700,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.
U odnosu na točku I. izreke presude:
7. Iako drugookrivljeni KŽ deklaratorno negira izvršenje prekršaja, on u svojoj obrani priznaje sva njegova obilježja. Okrivljenik tako ne spori da je kritične prigode nogom udario u dvorišna vrata sporne kuće te ih tako nasilno otvorio, kao i da je izgovorio uvredljive riječi sestri svoje pokojne majke DŽ koje se navode u izreci presude. S druge strane, potonja je u svojoj pisanoj obrani izričito navela da ju je takvo ponašanje nećaka prestrašilo i uznemirilo, zbog čega se rasplakala te u konačnici zvala policiju; što je prema mišljenju suda logično i životno. S obzirom na to da je riječ o osobi u dobi od 70 godina, dakle osobi starije životne dobi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koja činjenica je navedena i u činjeničnom opisu optužnog akta; opisanim postupanjem drugookrivljenik je ostvario kvalificiranog oblika obilježja prekršaj koji mu se stavlja na teret.
8. Prilikom odabira vrste i mjere prekršajnopravne sankcije, Sud je kao olakotne okolnosti na strani drugookrivljenika uzeo činjenicu da se do sada nije pojavljivao kao počinitelj prekršaja, ali i određeni doprinos prvookrivljene, s kojom evidentno nema primjerenu komunikaciju i koja po svemu sudeći otežava uređenje međusobnih imovinskih odnosa. Kako kod drugookrivljenika nisu utvrđene nikakve otegotne okolnosti, sud smatra da citirane okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročite olakotne iz članka 37. stavka 3. Prekršajnog zakona koje služe kao temelj za primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu nižu od najmanje propisane kazne za predmetni prekršaj, držeći da će se na taj način će u cijelosti postići svrha kažnjavanja, kako s aspekta izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i u smislu ostvarivanja preventivnog efekta.
9. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, a koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka.
U odnosu na točku II. izreke presude:
10. Što se tiče prekršajne odgovornosti prvookrivljene DŽ, iz rezultata dokaznog postupka, a i obrane samog KŽ, proizlazi kako imenovani raspolaže ključevima sporne kuće te da je imao pristup istoj i boravio u njoj prije i poslije utuženog incidenta. Drugim riječima, iz izvedenih dokaza ne proizlazi da bi isti bio onemogućen u korištenju zajedničke imovine, dok čin ostavljanja ključa s unutarnje strane brave nema takav značaj ni učinak na ekonomsku neovisnost drugog člana obitelji (što je zapravo zaštićeno dobro ovom inkriminacijom), odnosno ne može predstavljati radnju kojom se ostvaruju obilježja predmetnog prekršaja.
10.1. Iz tog razloga sud je prvookrivljenu na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe te je odlučeno kao u točki II. izreke presude.
11. Budući da je u odnosu na prvookrivljenu donesena oslobađajuća presuda, sukladno članku 140. točki 2. Prekršajnog zakona, troškovi postupka u tom dijelu padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
Split, 22. listopada 2025.
Zapisničarka
Sudac:
Ivana Hrgović,v.r.
Mario Bakota,v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud RH.
Presuda se dostavlja:
- okrivljenicima
- ovlaštenom tužitelju
- u spis
