Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1238/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca Borisa Mimice predsjednika vijeća, Marije Šimičić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sande Crljen Ivančić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UNIS –COMING d.o.o Bugojno, Vrbanja I, broj 48, Bugojno, OIB 7634330695, Bosna i Hercegovina, zastupan po direktor ŽR, a ovaj po punomoćniku Mateu Barbiru, odvjetniku u Vrgorca, protiv tužene OR iz [adresa], koju zastupa punomoćnik mr. sc. Željko Ravlić, odvjetnik u Makarskoj, radi brisanja zemljišnoknjižnog upisa i predaje, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj: P-1320/2023-15 od 5. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e:

I. Djelomično se odbija žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj: P-1320/2023-15 od 5. ožujka 2025. u pobijanom dijelu pod točkom I. 2. izreke, kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja.

II. Djelomično se uvažava žalba tužitelja, pa se preinačuje presuda Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj: P-1320/2023-15 od 5. ožujka 2025. u pobijanom dijelu pod točkom I. 1. izreke, tako da se prihvaća tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se upis brisanja zemljišnoknjižnog stanja upisanog rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Naslovnog suda poslovni broj Z 486/05 od 29.08.2006.g. u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na č. zem. [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica] i č. zgr. [katastarska čestica], koje je doneseno temeljem Ugovora o kupoprodaji sklopljenog u Makarskoj dana 17.05.2004.g. između pravnog prednika tužitelja Unis „Coming" d.d. Bugojno, Armije BiH br. 171, kao prodavatelja i tužene OR (JMBG [jedinstveni matični broj građana]) iz [adresa], kao kupca zastupane po punomoćniku Ž iz [adresa], na kojem je potpise ovjerio javni bilježnik Ante Pejković u Makarskoj, pod brojem OV 2057/04 i OV 2058/04 dana 18.05.2004.g., uz istovremeni upis prava vlasništva na istim nekretninama u korist tužitelja „UnisComing" d.o.o., Bugojno, Vrbanja I, br. 48, Bugojno, OIB: 76834330695 (država BiH)".

III. Preinačuju se točke 1.3. i III. izreke, presude Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj: P-1320/2023-15 od 5. ožujka 2025., koje sadrže odluke o troškovima postupka, tako da sada glasi:

"Svaka stranka snosi svoje troškove postupka".

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio da se naloži upis brisanja zemljišnoknjižnog stanja upisanog rješenjem zemljišnoknjižnog odjela naslovnog suda posl.br. Z-486/05 od 29. kolovoza 2006. u ZU-[broj ZK uloška] KO [katastarska općina]- na č. zem. [katastarska čestica] č. zgr. [katastarska čestica] i č. zgr. [katastarska čestica] koje je doneseno temeljem ugovora o kupoprodaji sklopljeno u Makarskoj dana 17.5.2004. između pravnog prednika tužitelja Unis Coming d.d. Bugojno, Armije BIH br. 171, kao prodavatelja i tužene OR (JMBG [jedinstveni matični broj građana]) iz [adresa], kao kupca, zastupane po pun. PR iz [adresa], na kojem je potpise ovjerio Javni bilježnik Ant Pejković iz Makarske pod br. Ov- 2057704 i Ov-2058/04 dana 18.svibnja 2004., uz istoimeni upis prava vlasništva na istim nekretninama u korist tužitelja Unis Coming d.o.o Bugojno, Vrbanja I, br. 48, Bugojno, OIB 76834330695 (Država BIH) (točka I. 1. izreke). Istom presudom odbijen je i zahtjev tužitelja da se naloži tuženoj da tužitelju odmah preda u posjed prethodno opisanu nekretninu slobodnu od trećih osoba i stvari, s time što je odbijen i zahtjev tužitelja da mu tuženica naknaditi parnični trošak u roku 15 dana (točka I. 2. izreke).

1.2. Nadalje je tom odlukom naloženo tužitelju da u roku od 15 dana naknadi tuženici parnični trošak u iznosu od 4.322,60 eura uvećano za zakonske zatezne kamate koji teku od presuđenja do isplate (točka II. izreke).

2. Protiv te presude žali se tužitelj pobijajući je zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14., 70/19, 80/22, 11/22 i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se predmetna presuda preinači na način da se prihvati tužbeni zahtjev, podredno, da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. U odgovoru na žalbu tuženica se usprotivila svim žalbenim navodima predlažući da se žalba odbije kao neosnovana i potvrdi pobijana presuda.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za brisanje postojećeg zemljišnoknjižnog upisa na č. zem. [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica] i č. zgr. [katastarska čestica] upisanih u ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- , uz istodoban upis prava vlasništva na ime tužitelja (brisovna tužba), kao što je predmet spora i tužbeni zahtjev (vindikacijska tužba) da se navedene nekretnine slobodne od soba i stvari predaju u posjed tužitelju.

6. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 4. srpnja 2023., pod poslovnim brojem: Rev 2448/2017-9 prihvaćena je revizija tužitelja i ukinute su presuda ovog suda poslovni broj Gž-3347/2015 od 2. ožujka 2017. i presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Makarskoj poslovni broj: P-2545/15 od 13. srpnja 2015. te je premet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

6.1. U pogledu predmeta spora Vrhovni sud Republike Hrvatske se u navedenoj odluci u bitnom izjasnio da su sudovi odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva bez daljnjega i prije svega bili dužni ocjenjivati pravilnost i zakonitost postupanja zemljišnoknjižnog suda, koji je rješenjem poslovni broj Z-486/05 od 29. kolovoza 2006. (list 188. spisa) proveo osporenu uknjižbu prava vlasništva u korist (na ime) tuženice stranke kao fizičke osobe i da je u tom postupku i rješenju o uknjižbi zapravo sadržana bit ove pravne stvari.

7. Prvostupanjski je sud nakon ponovno provedenog postupku utvrdio sljedeće:

- da iz spis poslovni broj Z-486/05 tog suda proizlazi kako je povodom prijedloga OR (tuženice u ovom sporu) iz Zagreba od 1. ožujka 2005. za provedbu uknjižbe prava vlasništva na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], sve ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-, na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnina br. OV-2057/04, OV-2058/04 od 17. svibnja 2004., kojim je ona kupila nekretnine od Unis "Coming" d.d. Bugojno, Armije BiH 171, kao pravnog sljednika SOUR Unis radna organizacija "Slavko Rodić", OOUR Društvena ishrana Bugojno, na koji ugovor je Ministarstvo pravosuđa RH pod klasom 940- 01/04-01/615, Ur.br. 514-03-03/10-04-4 od 14. prosinca 2004., dalo suglasnost, rješenjem ovog suda posl. br. Z-486/05 od 29. kolovoza 2006., na nekretnini društvenog vlasništva s nosiocem organa upravljanja i korištenja za korist SOUR UNIS radna organizacija "Slavko Rodić" OOUR Društvena ishrana Bugojno, upisanoj u ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-[-], temeljem članka 367. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dopušteno:

1. brisanje zgrade bez zemljišta sagrađena na č. zgr. [katastarska čestica], tijelo AII (dva) i spajanje s čest. zgr. [katastarska čestica], zemljište bez zgrade opisano kao zk tijelo jedan uz ispravak izgrađenosti tako da glasi: čest. zgr. [katastarska čestica], zgrada sa 150 čm.

2. brisanje zgrade bez zemljišta sagrađena na kčbr. [katastarska čestica], tijelo AIII (tri) i spajanje s kč. br. [katastarska čestica], zemljište bez zgrade opisano kao zk tijelo jedan uz ispravak izgrađenosti tako da glasi: kč. br. [katastarska čestica], zgrada sa 398čm.

3. brisanje zgrade bez zemljišta sagrađena na čest. zgr. [katastarska čestica], tijelo AIV (četvrto) i spajanje s čest. zgr. [katastarska čestica], zemljište bez zgrade opisano kao zk tijelo jedan uz ispravak izgrađenosti tako da glasi: čest. zgr. [katastarska čestica], zgrada sa 90čm.

4. uknjižba prava vlasništva na nekretnini opisane u točci I/1 pod 1, 2 i 3 ovog rješenja, za korist SOUR UNIS radna organizacija "Slavko Rodić", OOUR Društvena ishrana Bugojno 5. uknjižba brisanja uknjiženog društvenog vlasništva pod st. 2B 6. uknjižba brisanja prava korištenja uknjiženog u korist vlasnika zgrade, dok na tom zemljištu postoji zgrada pod stavkom st. 1C (točka I. rješenja). Pod točkom II. rješenja, temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnina zaključenog 17. svibnja 2004., ovjerenog u Makarskoj pod brojem OV-2057, 2058/04 od 18. svibnja 2004., Suglasnosti na kupoprodajni ugovor RH Ministarstva pravosuđa, Klasa: 940-01/04- 01/615 od 14. prosinca 2004., rješenja Osnovnog suda udruženog rada u Zenici od 31. listopada 1989., rješenja Osnovnog suda udruženog rada u Zenici od 31. listopada 1989., rješenja Višeg suda u Zenici od 14. svibnja 1994., rješenja Kantonalnog suda u Zenici od 26. prosinca 1997., rješenja Kantonalnog suda u Zenici od 26. prosinca 1997., rješenja o upisu u sudski registar subjekta upisa od 8. srpnja 1999., od 29. lipnja 1999., od 12. kolovoza 1999. i 12. kolovoza 1999., rješenja o upisu promjena podataka o subjektu upisa u sudski registar od 14. studenog 2000., od 24. listopada 2001., od 10. srpnja 2002., od Općinskog suda u Travniku pod brojem OV-051-0v 1-06-000 2480 od 28. kolovoza 2006, te odluke Nadzornog odbora UNIS "Coming" d.d. Bugojno od 7. travnja 2004., ovjerenog od Općinskog suda u Travniku 28. kolovoza 2006., na nekretninama SOUR UNIS radna organizacija "Slavko Rodić" OOUR društvena ishrana Bugojno, čiji je pravni sljednik UNIS "Coming" d.d. Bugojno, koje se sastoje od čest. zgr. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], sve upisane u zk tijelo jedan prvo ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-, dopušta se uknjižba prava vlasništva za korist OR, [adresa].

- da je navedeno rješenje provedeno 29. kolovoza 2006.,

- da iz izvatka iz zemljišne knjige ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- proizlazi kako je na nekretninama označenim kao kat. čest. zgr. [katastarska čestica], zgrada površine 150 m2, kat. čest. zgr. [katastarska čestica], zgrada površine 90 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], zgrada površine 398 m2 (ukupno 638 m2), izvršen upis prava vlasništva na ime Terra Dalmatica d.o.o., OIB. 38107950634, Ulica Ivana Lučića 2A, Zagreb, za cijelo i da u listu C nema upisa tereta zabilježbe spora,

- da iz iskaza zakonsko zastupnika tužitelja BR u bitnom proizlazi kako je prema ugovoru od 17. svibnja 2024. ugovorena kupoprodajna cijena 100.000,00 EUR-a; da je bio direktor tužitelja od 2006., pa tako i u vrijeme kada je izvršena uknjižba na tuženu u kolovozu 2006.; da im tuženica nije isplatila cijelu kupoprodajnu cijenu zbog čega da nisu htjeli dozvoliti da se ona knjiži; da je Uprava tužitelja dala tuženici ovlaštenje da uđe u posjed kupljenih nekretnina (objekta) i da s njima raspolaže, ali ne i da se uknjiži na svoje ime dok ne plati i preostalu cijenu, odnosno dok ne bude plaćena kupoprodajna cijena u cijelosti,

- da iz iskaza tuženice u bitnom proizlazi kako su iznosi o plaćanju cijene u iznosima od 50.000,00 eura i 30.000,00 eura, koji su navedeni u potvrdama o plaćanju koje su predane na ročištu od 14. veljače 2017. (listovi 152-153 spisa), a kojima su izvršene uplate na račun tužitelja s računa firme Palesium koja je u to vrijeme bila u njenom 100%-om vlasništvu; da sada nije u posjedu kupljenih nekretnina; da ih je u posjedu firma Terra Dalmatica; da je nekretnine koje su predmet spora darovala svom sinu ŽRN 2010. - 2011. i on da je ušao u posjed istih i on nakon toga da je dalje raspolagao nekretninama na način da se iste sada nalaze u posjedu Terre Dalmatice; da je ona osnivač društva Palesijum, koje društvo od 2013. više nije aktivno; da je ostatak iznosa od 20.000,00 eura isplaćen firmi u ErharIlijasu u nazočnosti šefice računovodstva i da pri tom su dobiveni svi potrebni papiri koju su predani za uknjižbu; da joj je potom predan čitav set dokumenata potrebnih za uknjižbu koje je i predala za uknjižbu; da se ne može točno izjasniti, ali misli da njen sin ima nekakve udjele u firmi Terra Dalmatica; da osim predmetnog ugovora o kupoprodaji nije imala nijedan drugi zaključen ugovor s tužiteljem, niti je bila u nekakvom drugom poslovnom odnosu s tužiteljem.

8. Na temelju utvrđenog, prvostupanjski je sud smatrao, a imajući u vidu da tužitelj postavljenim tužbenim zahtjevom traži nalog za brisanje tuženice kao zk vlasnice na nekretninama na kojima se upisala na temelju ugovora o kupoprodaji od 17. svibnja 2004., koja je u međuvremenu vlasništvo tih nekretnina prenijela na treću osobu svog sina i koji ih je prenio na Terra Dalmatica d.o.o., na koje su društvo i sada uknjižene i koja ih više ne posjeduje, da je time prestala pravna osnova za tužbu protiv ovdje tuženice jer ona više nije titular prava koje tužitelj osporava, pri čemu je taj sud naveo da joj nije moguće naložiti ni predaju stvari koju ne drži u posjedu. Stoga je prvostupanjski sud smatrao osnovanim istaknute prigovore gubitka aktivne legitimacije tužitelja i promašene pasivne legitimacije tuženice, zbog čega je odbio tužbene zahtjeve tužitelja, smatrajući da je suvišna ocjena ostalih predloženih dokaza.

9. Osnovano tužitelj u žalbi ističe da nije prihvatljivo da tuženica koja je otuđila nekretnine svom sinu za vrijeme dugogodišnjeg trajanja ove parnice uspije u parnici zbog nedostatka pasivne legitimacije, a imajući na umu sva utvrđenja u ovom postupku.

10. Naime, prema odredbi članka 195. stavku 1. ZPP-a, ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši.

10.1. Ovom odredbom propisano je da otuđenje stvari i prava o kojem teče parnica nema one pravne učinke koje bi imalo da je do otuđenja došlo prije pokretanja parničnog postupka, a cilj te odredbe, jest, prije svega, sprječavanje zloupotreba, tj. spriječiti prestanak legitimacije za vođenje postupka stvarnim ili fiktivnim otuđenjem stvari ili prava o kojem teče parnica, odnosno o kojem ovisi rješenje u parnici (tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 2028/2016-3 od 18. prosinca 2019.).

10.2. Protom se ističe, a na koje se pravo shvaćanja pozvao i prvostupanjski sud u pobijanoj presudi, kako je na trećoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 14. rujna 2020., broj: Su-IV-47/2020-7 zauzeto sljedeće pravno shvaćanje: „Otuđenjem predmeta spora drugoj osobi tijekom parnice, s obzirom na to da je za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno stanje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, tužitelj gubi dotadašnju aktivnu materijalnopravnu legitimaciju jer se postupovno pravilo o dovršetku parnice između istih stranaka iz članka 195. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ne odnosi na stvarnopravne učinke pravnog posla na temelju kojeg je došlo do otuđenja (prijenosa prava vlasništva ili prava), osim ako iz pravnog posla između tužitelja i druge osobe ne proizlazi što drugo.“

10.3. Međutim, donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije imao na umu da je na petoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 21. listopada 2019., broj Su-IV-56/19-10, zauzeto pravno shvaćanje prema kojemu: "Kada tuženik otuđi stvar ili pravo tijekom parnice, na što suprotna stranka nije mogla utjecati, primjenjuju se odredbe iz članka 162. stavka 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a tek u slučaju kada te odredbe nije moguće primijeniti, tada odredba iz članka 195. stavka 1. Zakona o parničnom postupku isključuje primjenu pravila o pravno relevantnim činjenicama koje postoje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, dakle, mjerodavno je stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe."

11. Pravno shvaćanje s treće sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 14. rujna 2020., broj: Su-IV-47/2020-7, nije primjenjivo u ovom konkretnom slučaju jer se ono odnosi na drugačiju pravnu situaciju. Naime, to pravno shvaćanje se odnosi na slučaj kada je tužitelj tijekom parnice otuđio predmet spora, dok je u ovom konkretnom slučaju tuženica, a ne tužitelj otuđio predmet spora, zbog čega se pogrešno prvostupanjski sud pozvao na ovo pravno shvaćanje kod donošenja pobijane odluke.

12. U ovom konkretnom slučaju primjenjivo je pravno shvaćanje zauzeto na petoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 21. listopada 2019., broj Su-IV-56/19-10 prema kojem bi bilo mjerodavno stanje kakvo je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe. Ovakvo pravno shvaćanje zauzeto je kako bi se spriječile moguće zloupotrebe u parničnim postupcima ignoriranjem načela savjesnosti i poštenja.

12.1. Stoga, u situaciji kada je tuženica raspolagala svojim vlasništvom nekretnina oznake č. zem. [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica] i č. zgr. [katastarska čestica] upisanih u ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- , tijekom ovog parničnog postupka u pogledu kojih tužitelj traži brisanje postojećeg zemljišnoknjižnog upisa, uz istodoban upis prava vlasništva na ime tužitelja, u

cilju otežanja tužiteljeve procesne pozicije treba primijeniti pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto na petoj sjednici Građanskog odjela od 21. listopada 2019., broj Su-IV-56/19-10 prema kojem je mjerodavno stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe, osim ako je do otuđenja nekretnine došlo između tuženih strana (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi Rev- 453/2023-2 od 6. veljače 2024.), a o čemu nije riječ u ovom slučaju.

12.2. S obzirom na to da je u ovom slučaju mjerodavno stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe, a kako prema stanju spisa i utvrđenju prvostupanjskog suda tuženica nije dokazala da je u cijelosti isplatila kupoprodajnu cijenu koja je ugovorena kupoprodajnim ugovorom od 17. srpnja 2004. i kako iz priloženog zemljišnoknjižnog spisa prvostupanjsko suda broj Z-486/05, proizlazi da prijedlogu za uknjižbu spornih nekretnina nije bila priložena potvrda o isplati cijene u cijelosti, a što je bilo ugovoreno u članku II. točki 8. tog ugovora o kupoprodaji i što je bio jedan od uvjeta za uknjižbu, to se bez te potvrde nije mogla tražiti, odnosno nije se mogla dozvoliti tražena uknjižba. Stoga se ponovno ističe da je tim ugovorenom ugovoreno da stupa na pravnu snagu isplatom kupoprodajne cijene u cijelosti i da je navedenom točkom ugovora ugovoreno kako prodavatelj (ovdje tužitelj) ovlašćuje kupca (ovdje tuženicu) da na temelju tog ugovora i potvrde o isplati kupoprodajne cijene u cijelosti zatraži i ishodi uknjižbu prava vlasništva kupljenih nekretnina na svoje ime, pa kako prijedlogu za uknjižbu tuženica nije priložila potvrdu o isplati kupoprodajne cijene u cijelosti, to se nije mogla ni dopustiti tražena uknjižba.

13. U konkretnom slučaju tužitelj je legitimiran za podnošenje ove tužbe, imajući u vidu odredbu članka 129. stavku 1. Zakona o zemljišnim knjigama («Narodne novine» broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60 /13 – u daljnjem tekstu: ZKK), prema kojoj nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja bi ga vrijeđala i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

13.1. Budući da je tužitelj prema citiranoj odredbi članka 129. stavka 1. ZZK-a, dokazao da je osoba čije je pravo povrijeđeno pogrešnom zemljišnoknjižnom uknjižbom, to nije pravilno postupio prvostupanjski sud kada je odbio ovaj dio tužbenog zahtjeva tužitelja, zbog čega je pobijanu odluku u ovom dijelu trebalo preinačiti i prihvatiti ovaj tužbeni zahtjev tužitelja jer je tužitelj dokazao da se nisu bili ispunili uvjeti za uknjižbu predmetnih nekretnina na ime tuženice.

14. Međutim, pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je odbio zahtjev tužitelja da se navedene nekretnine slobodne od soba i stvari predaju u posjed tužitelju, iako iz drugim razloga od onih koje iznosi taj sud. Naime, tuženica je u posjed kupljenih nekretnina stupila nakon što joj je tužitelj predao taj posjed i nakon što je sklopila ugovor o kupoprodaji od 17. srpnja 2004. i platila dio kupoprodajne cijene, a što proizlazi iz iskaza zz tužitelja. Kako je taj ugovor pravno valjan, a što proizlazi iz odluke Vrhovnog suda poslovni broj Rev 608/12-2 od 18. studenog 2014., kojom je odbijena revizija tužitelja Vikocommerce d.o.o. Varaždin, protiv drugostupanjske odluke ovog Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gžo-366/09 od 22. travnja 2010., u parnici koju je vodio protiv prvotuženika UNIS „Coming“ d.d. Bugojno (ovdje tužitelja) i drugotuženice OR iz [adresa] (ovdje tuženice), radi utvrđenja ništavosti upravo tog ugovora sklopljenog 17. svibnja 2004. (između tuženika ad 1/ Unis-Coming d.d. Bugojno, Armije BiH, Republika Bosna i Hercegovina, kao prodavatelja i tuženika ad 2/ OR iz [adresa]), kojim je taj revizijski sud, u prilog prije istaknutog zaključka o aktivnoj legitimacije tužitelja kao prodavatelja, ustvrdio pravilnim utvrđenje suda drugog stupnja, koje glasi:

„Suprotno zaključivanju prvostupanjskog suda, drugostupanjski sud je zaključio da sporni kupoprodajni ugovor nije ništav pravni posao u smislu odredbe čl. 103. ZOO, jer da je riječ o imperfektnom ugovoru, kao što je to zaključio i prvostupanjski sud, i da je stoga tuženik kao vlasnik predmetnih nekretnina bio ovlašten sklopiti pravni posao kojim te nekretnine otuđuje trećoj osobi, pa tako i sporni kupoprodajni ugovor kojim je iste nekretnine tuženik (ovdje tužitelj UNIS „Coming“ d.d.) prodao tuženici (ovdje tuženici OR), a osim toga da i u slučaju da je tuženik sklopio valjani pravni posao kojim predmetne nekretnine otuđuje tužitelju ili nekoj trećoj osobi, ta okolnost ne bi bila zapreka da tuženik sukcesivno sklopi više različitih pravnih poslova kojima se obvezuje vlasništvo istih nekretnina prenijeti na različite osobe, niti bi postojanje ranijeg ugovora o otuđenju nekretnine činilo ništavim kasniji ugovor o otuđenju te nekretnine.“.

14.1. Dakle, ne samo da se iz navedene revizijske odluke jasno zaključuje o aktivnoj legitimaciji tužitelja u ovom postupku, što se ponovno navodi, već je tužitelj „naznačen“ i kao vlasnik nekretnina iz ugovora od 17. svibnja 2004., ovjerenog u potpisu pred Javnim bilježnikom u Makarskoj A. P. pod brojem OV-2057/04 i OV- 2058/04 od 18. svibnja 2004., za koji je rečeno da je valjan pravni posao, pa kako je tuženica na temelju tog ugovora i uz ovlaštenje tužitelja stupila u posjed kupljenih nekretnina, to ona u smislu odredbe članka 163. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - u daljnjem u tekstu: ZVDSP), ima pravo na posjed kupljenih nekretnina, zbog čega je pravilno odbijen zahtjev tužitelja za predaju u posjed istih, suprotno žalbenim navodima tužitelja.

15. U odnosu na daljnje žalbene navode kojima tužitelj tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno postupio kada je odbio njegov prijedlog za spajanje ove parnice s parnicom koja je u tijeku kod istog suda pod poslovnim brojem P-306/24., ističe se, da je sud u smislu odredbe članka 313. stavka 1. ZPP-a, ovlašten, ali nije dužan spojiti parnice radi zajedničkog raspravljanja. Stoga, neosnovano tužitelj prigovora procesnom rješenju prvostupanjskog suda kojim je odbio taj prijedlog tužitelja, pri čemu je dao jasno i valjano obrazloženje, kao što je pravilno naveo da je tužitelj tužbu u navedenom predmetu podnio protiv trećih osoba različitih od tuženice u ovom predmetu.

16. Budući da je preinačena odluka o glavnoj stvari, trebalo je na temelju odredbe članka 166. stavka 1. ZPP-a, preinačiti i odluke o troškovima postupka, te je primjenjujući odredbu članka 154. stavka 4. ZPP-a, odlučeno da svaka stranaka snosi svoje troškove ovoga postupka jer su djelomično uspjele u parnici i to u jednakim dijelovima (tužitelj u brisovnoj tužbi, a tuženica u (vindikacijskoj tužbi).

17. S obzirom na navedeno, trebalo na temelju odredbi iz članka 368. stavka 1. ZPP- a i članka 373. točke 3. ZPP-a te članka 380. točke 3. ZPP-a, odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Splitu 22. listopada 2025.

Predsjednik vijeća:

Boris Mimica