Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Frana Kurelca 3

37-Posl.br.Ps-4/25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mati Radoviću, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužiteljice-protutužene MAJ iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) zastupana po punomoćnici Miroslavi Turnšek, odvjetnici iz Rijeke, protiv 1-tuženika-protutužitelja MA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Goranu Marjanoviću, odvjetniku iz Rijeke, 2-tužene-protutužiteljice HA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Vladanu Zečeviću, odvjetniku iz Rijeke, radi sklapanja ugovora o najmu i iseljenja, nakon glavne i javne rasprave održane dana 07. srpnja 2025., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice, punomoćnice 1-tuženika i punomoćnika 2-tuženika, zaključene temeljem odredbe članka 335 stavak 4. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP), dana 22. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženicima-protutužiteljima MA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i HA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (u daljnjem tekstu: najmodavci) da kao najmodavci, s jedne strane, s tužiteljicom HAJ (kao nasljednica pok. LA) iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) kao zaštićenim najmoprimcem (u daljnjem tekstu: najmoprimac) s druge strane sklope slijedeći

UGOVOR

o najmu stana s zaštićenom najamninom

Članak 1.

Najmodavci daju, a najmoprimac prima u najam DIO STANA koji se sastoji od dvije sobe ukupne površine 40 m[2] sa pravom korištenja zajedničkog ulaza, zajedničke kupaone, zajedničkog WC-a i zajedničkog hodnika, a koji pripada nekretnini u zemljišnim knjigama opisano kako slijedi:

- 8. Suvlasnički dio: 4/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-8), k. č. br. [katastarska čestica], opisana kao ĆA, površine 787 m[2] (dvorište površine 354 m zgrada mješovite uporabe k.k. 80, 1 površine 421 m[2] , nadstrešnica površine 12 m i podzemna zgrada), upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s kojim suvlasničkim omjerom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine i to: Stan 4 na II. katu zgrade, označen brojem 8, koji se sastoji od kuhinje, kupaonice i dvije spavaće sobe, ukupne površine 51,27 m[2] , kojem pripada kao sporedni dio balkon na II. katu, površine 9 m , sveukupne površine 60,27 m[2] , a koji stan je upisan kao vlasništvo MA u ½ dijela i HA u ½ dijela i nalazi se u Opatiji, na adresi [adresa] (prijašnja adresa [adresa])

Članak 2.

Ugovorne strane ugovaraju zaštićenu najamninu u iznosu od 153,12 eura.

Najamnina se plaća mjesečno i to najkasnije svakog 10-tog za tekući mjesec i to neposredno najmodavcu MA na njegov IBAN broj računa.

Ukoliko se iznos zaštićene najamnine promijeni, najmoprimac je dužan plaćati propisani iznos po obavijesti najmodavca o visini zaštićene najamnine.

Članak 3.

Najmoprimac je pored najamnine dužan plaćati najmodavcu i troškove u svezi sa stanovanjem i to: trošak električne energije, vode, komunalnu naknadu, odvoz smeća i ostale troškove koji terete stanovanje u stanu iz članka 1. ovog Ugovora i to na način da najmodavac uputi isporučitelje tih usluga da račune dostavljaju izravno najmoprimcu radi plaćanja.

Članak 4.

Najmodavac daje u najam stan koji je predmet ovog Ugovora u stanju u kojem se nalazi na dan sklapanja ugovora.

Članak 5.

Ugovorne strane su suglasne da će najmodavac snositi troškove održavanja stana u okviru raspoloživih sredstava i troškove za radove na redovitom održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrade.

Članak 6.

Najmoprimac se može koristiti stanom samo za stanovanje, a zajedničkim dijelovima i uređajima u zgradi i zemljištem koje služi za uporabu zgrade samo u skladu sa njihovom namjenom.

Ovaj Ugovor se zaključuje na neodređeno vrijeme.

Članak 7.

Na ostala prava i obveze ugovornih strana koja nisu posebno regulirana ovim Ugovorom primjenjivati će se odredbe Zakona o najmu stanova.

Članak 8.

Ovaj ugovor je zaključen u četiri jednaka primjerka (jedan izvornik i tri preslike) od kojih dva ostaju kod najmoprimca, a dva kod najmodavca.

Ugovorne strane primaju prava i obveze iz ovog Ugovora pa ga u znak prihvaćanja vlastoručno potpisuju.

Najmodavci:

Najmoprimac:

MA

MAJ (Smilja) AA

HA.

II. Utvrđuje se da tužiteljica na stanu opisanom pod točkom I. izreke ima status zaštićenog najmoprimca.

III. Odbijaju se 1 i 2-tuženik u cijelosti s protutužbenim zahtjevom koji glasi:

„Nalaže se tužiteljici-protutuženici MAJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da iseli iz stana na II. katu zgrade u [adresa] na adresi [adresa] i [adresa] koji se sastoji od kuhinje, kupaonice i dvije spavaće sobe, ukupne površine 51,27 m2 kojem pripada kao sporedni dio balkon na II. katu, površine 9 m2, sveukupne površine 60,27 m2 koji stan u zemljišnoj knjizi dolazi upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao 8. suvlasnički dio: 4/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-8) u naznačeni z.k.ul. upisane nekretnine, k. č. br. [katastarska čestica], Maršala ĆA i IA, površine 787 m2, dvorište površine 354 m2, zgrada mješovite uporabe k.b. 80, 1 površine 421 m2, nadstrešnica površine 12 m2 i podzemna zgrada površine 0 m2, ukupno 787 m2, i to stan 4 na II. katu zgrade označen brojem 8, koji se sastoji od kuhinje, kupaonice i dvije spavaće sobe, ukupne površine 51,27 m2 kojem pripada kao sporedni dio balkon na II. katu, površine 9 m2, sveukupne površine 60,27 m2 neodvojivo povezan sa navedenim suvlasničkim dijelom cijele naznačene i opisane nekretnine, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da taj stan slobodan od osoba i stvari preda u posjed tuženicima-protutužiteljima ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], te da tuženicima-protutužiteljima naknadi parnični trošak, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom prisilne ovrhe.„

IV. Nalaže se 1 i 2-tuženiku da tužiteljici naknade prouzročeni parnični trošak u iznosu od 4.000,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koje na navedeni iznos teku od 22. listopada 2025. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem Županijskog suda u Šibeniku od dana 21. siječnja 2025., posl.br. Gž-881/22, ukinuta je ovosudna presuda posl.br. Ps-56/2016 od dana 27. lipnja 2022. te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

2. Tužiteljica u tužbi od 21. prosinca 2016. navodi da su tuženici suvlasnici nekretnine s opisom kako slijedi: STAN na II katu, koji se sastoji od kuhinje, kupaone i WC-a, dvije sobe i balkona, ukupne površine 59 m[2] , na nacrtu označeno zelenom bojom, u [adresa] (prijašnja adresa [adresa]), a koji stan je upisan kao vlasništvo MA u ½ dijela i HA u ½ dijela, u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], kao 5. suvlasnički udio ZK tijelo 5, za katastarsku općinu: 320005, [adresa] i nalazi se u zgradi izgrađenoj na grč. 164 iste K. O. [katastarska općina] je da u navedenoj nekretnini stanuje preko 30 godina i to prvo kao izvanbračna, a od 2001. kao bračna supruga zaštićenog najmoprimca, sada pok. VA iz [adresa]. Navela je da je njezin pok. suprug stekao status zaštićenog najmoprimca na temelju presude Općinskog suda u Opatiji posl.br. P-1/98 donesene 19. travnja 2000., a koja je postala pravomoćna 23. svibnja 2000. Navela je da joj navedenom presudom nije priznat status člana obiteljskog domaćinstva zaštićenog najmoprimca, sada pok. VA jer da je ista živjela s njim u trenutku izricanja presude kao izvanbračna supruga, a brak da su zaključili 22. rujna 2001. Njezin suprug da je preminuo **.**.2016. te da je u zadanom roku od 60 dana od smrti zaštićenog najmoprimca

– njezinog supruga, pozvala vlasnike nekretnine (MA osobno i za HA budući da je on i za života zaštićenog najmoprimca sve radnje vezane za najam stana obavljao sam te da se na njegov račun uplaćuje cijelo vrijeme i zaštićena najamnina), da s njom kao članom obiteljskog domaćinstva zaključe ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom. Navela je da nema u vlasništvu useljivu nekretninu na području Republike Hrvatske te da predmetni stan koristi za stanovanje, u njemu da živi sama i drugih članova zajedničkog obiteljskog domaćinstva nje i sada pok. supruga VA nema. Na kraju je navela da je ona i njegov jedini zakonski nasljednik budući da djece nije imao, a roditelji da su mu umrli prije njega.

2.1. Tužiteljica je podneskom od 27. lipnja 202. precizirala tužbeni zahtjev odnosno izvršila je preinaku tužbe na način da je dodala točku II. tužbenog zahtjeva sadržaja kao u izreci presude.

3. U odgovoru na tužbu i protutužbu tuženici su naveli da osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev te da navodi tužiteljice nisu osnovani niti istiniti te da joj ne pripada nikakvo pravo i da predmetni stan koristi bez valjane pravne osnove. Naveli su da je očigledno da tužiteljica uopće nije navedena u ugovoru o najmu stana iz presude Općinskog suda u Opatiji posl.br. P-1/98 od 19. travnja 2000., ali i to da je istom presudom odbijen takav zahtjev i to iz razloga što se na strani tužiteljice nije radilo o osobni sa pravnim položajem člana obiteljskog domaćinstva prema odredbama Zakona o stambenim odnosima. Naveli su da se radi o pravomoćnoj presudi pa da ističu prigovor res iudicate. Naveli su da u vrijeme stupanja na snagu Zakona o najmu stanova nije imala status člana obiteljskog domaćinstva što da je konačno i potvrđeno i navedeno pravomoćnom presudom te da se ističe i prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Naveli su da tužiteljici ne pripadaju nikakva prava po osnovi ugovora o najmu sa pok. LA iz navedene presude već da je razvidno da ista koristi predmetni stan bez ikakve pravne osnove s time da treba naglasiti da stan kako je naznačen u predmetnoj tužbi očigledno ne odgovara dijelu stana iz citirane presude, odnosno da nema identiteta, kao i da se radi o strogo osobnim neprenosivim pravima koja se ne prenose nasljeđivanjem. Naveli su da ističu i prigovor prekluzije za sklapanje ugovora, a na što da nisu i konačno niti ne mogu biti od utjecaja nekakvi drugačiji navodi tužiteljice. Naveli su da ex lege nije moguće i nije dopušteno sklapanje bilo kakvog ugovora o najmu sa samo jednim suvlasnikom nekretnine, stana te da bi se takav ugovor smatrao ništetnim.

3.1. Tuženik je podneskom od dana 18. siječnja 2021. precizirao protutužbeni zahtjev.

4. U odgovoru na protutužbu tužiteljica je u cijelosti osporila sve navode i prigovore tuženika iz odgovora na tužbu i protutužbe.

5. Radi potpuno utvrđenog činjeničnog stanja sud je proveo dokaze uvidom u cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu i to izvadak iz zemljišne knjige (list 6 do 9 spisa), spis - presudu Općinskog suda u Opatiji posl.br. P-1/98 (list 10 do 12 spisa), vjenčani list (list 13 spisa), smrtovnicu (list 15 spisa), dopis tužiteljice 1-tuženiku (list 16 spisa), rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji posl.br. O-3158/16 (list 18 spisa), domovnicu (list 21 spisa), rješenje (list 42 spisa), ugovor o plaćanju stanarine (list 45 do 46 i 47 do 48 spisa), uvjerenje (list 49 spisa), radnu knjižicu (list 52 do 54 spisa), zapisnike (list 55 do 57 spisa), potvrdu (list 78 spisa), uvjerenje ( list 79 spisa), smrtne listove (list 111 i 112 spisa), izračun zaštićene najamnine (list 323 spisa) saslušao je tužiteljicu i 1 i 2-tuženike kao stranke (list 89 do 91 spisa), saslušao je svjedoke TA, FA, RA, ČA, EA, BA i CA (list 107 do 110 spisa) te je proveden dokaz po stalnom sudskom vještaku građevinske struke Goran Marušić (list 201 spisa) te uvidom u rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine od dana 22. svibnja 2025., Klasa: UP/I-371-01/24-13/1294 (list 388 spisa).

6. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da su 1 i 2-tuženici upisani kao suvlasnici svako u ½ dijela stana na II katu, koji se sastoji od kuhinje, kupaone i WC-a, dvije sobe i balkona, ukupne površine 59 m[2] na nacrtu označeno zelenom bojom, a koji je upisan na grč. 164 skladište i kuća stanovanja „ [adresa] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina].

7. Uvidom u presudu Općinskog suda u Opatiji posl.br. P-1/98 od dana 19. travnja 2000. utvrđeno je da je točkom I. izreke naloženo tuženiku ŽA da s tužiteljem LA u roku od 15 dana sklopi Ugovor o najmu stana i to za dio stana u [adresa] koji stan se sastoji od dvije sobe, ukupne površine 40 m[2] sa pravom korištenja zajedničkog ulaza, zajedničke kupaone, zajedničkog WC-a i zajedničkog hodnika te da je točkom III. izreke odbijen tužitelj s tužbenim zahtjevom u dijelu koji glasi: „osoba koja će s najmoprimcem koristiti stana je MAJ M vanbračna supruga najmoprimca.“

8. Uvidom u vjenčani list utvrđeno je da su tužiteljica i LA **.**.2001. u [adresa] sklopili brak.

9. Uvidom u smrtovnicu utvrđeno je da je LA preminuo dana **.**.2016. u Rijeci.

10. Uvidom u dopis tužiteljice upućen 1-tuženiku utvrđeno je da je tužiteljica dana 24. listopada 2016. uputila 1-tuženiku poziv na zaključenje Ugovora o najmu stana između nje i 1 i 2-tuženika.

11. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji posl.br. O-3158/16 utvrđeno je da je dana 20. listopada 2016. doneseno rješenje da se neće provoditi ostavinska rasprava iza pok. VA rođenog **.**.1949., a preminulog **.**.2016., radi nedostatka ostavinske imovine.

12. Uvidom u domovnicu utvrđeno je da je tužiteljica hrvatska državljanka.

13. Uvidom u potvrdu Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel [adresa] utvrđeno je da tužiteljica nije upisana kao vlasnik nekretnina na području nadležnosti tog zemljišnoknjižnog odjela.

14. Uvidom u uvjerenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Opatija, utvrđeno je da tužiteljica nije upisana u katastarskom operatu na području za koje evidenciju vodi odjel za katastara nekretnina Opatija.

15. Uvidom u izračun zaštićene najamnine za tužiteljicu Grada Opatije, Upravnog odjela za lokalni politički sustav i upravljanje imovinom utvrđeno je da iznos kojeg je najmoprimac dužan plaćati iznosi 122,40 kn.

16. Saslušana u tijeku postupka tužiteljica je navela da na predmetnoj nekretnini živi od 1985. te da su tada još bili živi obitelj ŽA odnosno roditelji tuženika. Navela je da je u tom stanu počela živjeti sa svojim pok. suprugom LA te da je on predmetni stan dobio od svojih roditelja pok. H i pok. L te koliko joj je poznato prednici njezinog supruga da su plaćali najamninu obitelji ŽA, a nakon smrti roditelja njezinog supruga ona i njezin suprug da su plaćali najamninu prema ugovoru obitelji ŽA. Navela je da se radilo o dvije stambene cjeline na istom katu s time da su u jednom stanu bili oni, a u jednom stanu da je bio ujak njezinog pok. supruga. Nakon što je njegov ujak preminuo taj stan da je bio zapečaćen te je 1-tuženik taj dio odvojio i gdje je bio i WC taj dio hodnika te prodao tu nekretninu, a oni da su ostali na njihovom dijelu koji se sastoji od dvije sobe, kupatila i malog hodnika. Navela je da misli da su roditelji njezinog pok. supruga bilo nosioci stanarskog prava jer da su oni u tom stanu živjeli preko 60 godina, a njezin suprug da je bio član obiteljskog domaćinstva. Navela je da ona na području Republike Hrvatske nema nikakvu nekretninu te da mora iseliti iz predmetnog stana da bi bila na cesti. Navela je da bi se u tom slučaju teško imala gdje smjestiti jer da na području [adresa] ima dosta ljudi koji nemaju riješen nekakav nužni smještaj te da se navodno počinje graditi nekakva zgrada gdje bi takvi ljudi bili smješteni, ali da je to još daleko. Navela je da živi od socijalne pomoći jer da nije ostvarila pravo na mirovinu s obzirom da joj fali 15 godina u kontinuitetu kako je propisano zakonom. Njezina socijalna pomoć da iznosi 960,00 kn mjesečno te da je pretrpjela tri infarkta i da boluje od još dosta bolesti. Što se tiče samog stana isti da nije korišten niti za jednu drugu svrhu ili stanovanje jer da je taj stan premali, a oni da su ga koristili. Navela je da od 1985. nigdje drugdje nije živjela te da je sada s prednje strane te zgrade [adresa] M. Tita, a s gornje strane [adresa] E. [adresa] i da je tako od prije par godina, a prije toga da je Grad Opatija mijenjao brojeve te zgrade u kojoj ona živi pa da je zato došlo do promjena adrese prebivališta. Najam da je uredno plaćan, a što se tiče ulaganja u stan isti da je održavan na način kako se treba održavati stan da se u istome može živjeti, da je farban, da su mijenjane pločice, sve što je bilo potrebo od sanitarija u kupatilu i slično. Navodi da ne zna imovno stanje tuženika osim što je čula da imaju par stanova u [adresa] i [adresa]. navela je da se nije pismeno obratila Gradu Opatiji za zbrinjavanje te da je do pregrađivanja tih stanova došlo 1997. i da je tada još bio živ i ŽA. U [adresa] da je došla 1984. i da se zaposlila u hotelu Slavija, a njezin pok. suprug da je bio pomorac. Navela je da je od 1985. do 1989. radila na crno te da je radila i u razdoblju od 1993. do 2003., ali na crno, sezonski i da nikada nije bila prijavljena. Navela je da su u to doba 1989. svaka tri mjeseca morali ići prijavljivati na tadašnji SUP i da bi tamo morali popuniti nekakve formulare, ali da nikada fizički nije otišla s predmetne adrese. Između 1994. i 1996. njezin pokojni suprug da je već bio obolio i da je bio mornar, da nije imao zvanja te da je prema tadašnjim propisima iako je imao 50 godina i bio bez zvanja, morao ići u mirovinu. Ona da je dijete iz miješanog braka, otac da je s Raba, ona da je rođena u [adresa] i da je morala skupiti sve te papire, podatke i to predati, također pet godina imati boravište ili prebivalište na području [adresa] i u konačnici da je 2006. dobila državljanstvo odnosno domovnicu.

17. Saslušan tijekom postupka 1-tuženik je naveo da se prvi puta susreo s tužiteljicom kada je preminuo gospodin Ć koji je bio u tom drugom dijelu i koji je kasnije zapečaćen i da je to bilo negdje 1997., a do tada da je sve vodio njegov otac i da on nije imao saznanja. Naveo je da nije točno da je on legalizirao te stanove i da ga je on prodao jer da je sve radio njegov otac i da on nije bio vlasnik tog stana. Naveo je da mu je bilo poznato da tužiteljica njegovom ocu plaća nekakvu najamninu i da se sjeća da je bilo nekih problema vezano za upis u gruntovnicu kada je došlo do pregrađivanja tog stana te da se on ovime počeo baviti nakon smrti oca 2006. Najamnina da je iznosila 130,00 kn mjesečno, ali da se ista nije plaćala redovito, da je znalo biti kašnjenja koji mjesec te da se redovito plaćala nakon smrti VA. On da nje sklopio nikakav ugovor s tužiteljicom niti s njezinim pok. suprugom te da mu je otac 1997. pokazao presudu kojom je GA priznato stanarsko pravo odnosno daje zaštićeni najmoprimac. Naveo je da na području PGŽ ima 25% udjela odnosno da je suvlasnik u ¼ ali da niti jedna od tih nekretnina nije useljiva da bi bila pogodna za stanovanje i da su bez grijanja i eventualno se samo koristi za odmor. U nekim nekretninama da su zaštićeni najmoprimci pa da ni one nisu useljive, a u mjestu prebivališta da ima nekretninu u kojoj živi. On da je nakon smrti oca dostavio tužiteljici broj računa na koji će mu uplaćivati najamninu i da se na taj račun i dalje plaća, a ako ne bi bilo plaćeno da je slao dopise sa opomenom, ali bez sudskih postupaka. Ostali suvlasnici da su njegova sestra i dio obitelji koji se nalazi u R Italiji i da su to dva stana u kojima se nalaze zaštićeni najmoprimci, konoba u [adresa] preuređena u neki mali apartman, jedna konoba koja je i dalje konoba te jedan stan koji nije uređen i u kojem nije moguće normalno živjeti. Naveo je da je prije predmetne tužbe dobio nekakav dopis s prijedlogom da se sklopi ugovor sa zaštićenom najamninom i tu pošiljku da je preuzeo njegov maloljetni sin te da mu se čini da nije bilo pečata odvjetnika. Na kraju je naveo da je bio vrlo mali vremenski razmak između tog dopisa i predmetne tužbe pa da niti nije stigao reagirati.

18. Saslušana u tijeku postupka 2-tužena je navela da je suglasna s iskazom 1- tuženika te da što se tiče nekretnine u [adresa], da se radi o jednoj jako staroj kući u koju treba uložiti dosta materijalnih sredstava da se dovede u nekakvo stanje za stanovanje i upravo zbog toga da njezin brat je i naglasio da iste nisu podobne za normalan život. Navela je da je s bratom u odličnim odnosim i da normalno komuniciraju vezano za predmetne nekretnine. Navela je da se njoj osobno niti tužiteljica niti pok. SA nisu obratili te da nije niti ona njih kontaktirala, a nit i da je primala novac za najamninu.

19. Svjedok TA je navela da poznaje tužiteljicu i da su godinama bile prve susjede te da je njezinog supruga GA poznavala od djetinjstva kada je imao 10 godina. Navela je da se tužiteljica 1985. udala za GA i da od tada živi u predmetnom stanu, a prije nje da su živjeli Raulovi roditelji za koje da ne zna kako se zovu. Navela je da se ne sjeća da je s tužiteljicom pričala čiji je stan međutim da se sjeća da su jedan dan pristupili ljudi iz Zagreba koji su od susjednog stana napravili dva apartmana te da su joj GA i tužiteljica rekli da su im ti ljudi obećali da mogu živjeti u predmetnom stanu do kraja života. Navela je da je odselila u naselje Kosovo iznad [adresa] prije šest godina te da kada se popne po stepenica, a da je ona živjela lijevo, a tužiteljica desno i da su bila jedna vrata i da je taj hodnik, u tom drugom stanu da su bili Borići te da je tužiteljica imala malu sobicu, sobe te da je od hodnika napravila malu kuhinjicu da može kuhati, a u drugom stanu da su napravljena ta dva apartmana na način da je svaki imao sobu, kupatilo te dnevni boravak i malu kuhinju i da su bila dva kata apartman. Navela je da je čistila predmetne apartmane jer da ju je angažirala jedna žena iz Zagreba za koju da misli da se zove HA.

20. Svjedok FA je naveo da je poznavao GA od djetinjstva koji je suprug tužiteljice te da je on do negdje 15 godina živio na Novoj cesti, a kasnije da su se preselili u predmetni stan kod tržnice u [adresa] i da je kasnije upoznao i tužiteljicu. Naveo je da nikada nisu pričali o tome kako su Raulovi roditelji stekli predmetni stan i da se radilo o velikom stani od možda 100 m[2] i da je bio tamo prije najviše pet godina i da je po njemu to i dalje bio velik stan. Naveo je da ne poznaje tuženike, da je samo čuo da je jedan drugi gospodin od njih kupio stan, valjda taj stan koji je bio od GA. Na kraju je naveo da su GA i tužiteljica oduvijek živjeli u tom stanu i da tužiteljica i dalje tamo živi te da GA nije neko duže vrijeme izbivao iz [adresa].

21. Svjedok RA je navela da nikada nije pričala s tužiteljicom o načinu stjecanja predmetnog stana te da je u predmetnom stanu bila i prije tri mjeseca, da je išla za pasiće, ali da ne zna koliki je stan, da je ona bila samo u kuhinji. Navela je da je tužiteljica tamo živjela u kontinuitetu, da nije nigdje odselila te da joj tuženici nisu poznati. Navela je da ne zna kada je tužiteljica došla u [adresa], ali da ju je viđala na kupanju kada je ona sa svojim malim sinom odlazila na kupanje i da je on rođen 1984. te da je imao godinu dana kada se s njim spustila na more.

22. Svjedok ČA je navela da poznaje tužiteljicu jer da je do 1992. bila u kući do nje, a od 1992. dvije kuće dalje kod tržnice u [adresa] te da se kupaju na istoj plaži. Navela je da je poznavala pok. supruga tužiteljice, da su skoro ista generacija te da se sjeća da je živio s tatom i mamom, a kasnije sam. Navela je da je u predmetnom stanu bila samo u maloj kuhinjici i da nije pričala s njima o načinu stjecanja stana. Tuženike da ne poznaje te da tužiteljicu poznaje od sredine 70-ih i da je ista oduvijek tamo bila sa svojim suprugom GA te da ne zna da li je tko drugi živio s njima i da je ona bila u jednoj minijaturnoj kuhinjici, možda dio nekadašnjeg većeg pansiona, stana.

23. Svjedok EA je navela da tužiteljicu poznaje iz viđenja jer da je blizu njih živjela te da poznaje njezinog supruga GA. Navela je da nije bila kod njih u stanu te da nikada nisu pričali o načinu stjecanja predmetnog stana i da ih je poznavala od kada je bila dijete. Navela je da od 2015. živi u [adresa] te da je i ranije tri godine živjela u [adresa], ali da je prije bila u [adresa] u kontinuitetu i da je stalno u [adresa] te da je viđala tužiteljicu i da su ti stanovi kod opatijske tržnice te da je pričala s tužiteljicom o uobičajenim stvarima.

24. Svjedok JA je naveo da je praktički susjed s tužiteljicom i da ju viđa svaki dan te da je bio kod nje mjesec dana prije davanja iskaza, a jednom da joj je popravio i neki osigurač. Naveo je da nema saznanja kako je tužiteljica stekla predmetni stan, ali da zna da negdje od 1983., 1984. živi u kontinuitetu u njemu, kao i da ne poznaje tuženike. GA da je živio jednim čudnim životom, ali da je tamo živio u kontinuitetu, da ga je viđao na opatijskoj tržnici, ali da se nisu družili. Na kraju je naveo da je tužiteljica sinonim sa svojim psom i da je stalno tamo tijekom tih 20 godina.

25. Svjedoka CA je navela da je tužiteljicu upoznala nedugo nakon što se doselila na svoju adresu negdje 1983., da je prije živjela na M. [adresa], a tužiteljica na 144 te da se 1989. preselila 50 metara dalje od te adrese. Navela je da nije bila u predmetnom stanu te da nije pričala s tužiteljicom o načinu stjecanja istog. Navela je da koliko ona zna da niti GA niti tužiteljica nisu bili dugo odsutni s ove adrese i da ju je viđala kada je išla u dućan, a u blizini i da je radila. Navela je da ona ne zna da li je netko drugi živio u predmetnom stanu te da tuženike ne pozna. Na kraju je navela da je tužiteljica i nakon suprugove smrti ostala živjet u predmetnom stanu jer da ju je viđala s balkona te da zna da je GA plovio, ali da ne zna u kom razdoblju.

26. U svom nalazu i mišljenju od 25. srpnja 2019. stalni sudski vještak Goran Marušić je naveo da iz svega napisanog u nalazu se može zaključiti da stan na II. katu zgrade na adresi [adresa] u [adresa], odnosno [adresa], u naravi se radi o predmetnom stanu koji se sastoji od kuhinje s blagovaonicom, kupaonice, sobe, dnevnog boravka i balkona, neto površine 53,04 m[2] , od čega površina dviju soba, u naravi spavaće sobe i dnevnog boravka iznosi 40,23 m[2] .

27. Tužiteljica je svoje primjedbe istaknula u podnesku od dana 23. rujna 2019., dok su tuženici svoje primjedbe istaknuli u podnesku od dana 23. rujna 2019.

28. Saslušan na ročištu dana 13. studenog 2019. vještak je naveo da što se tiče uvida u elaborat posebnih dijelova zgrade uvid da je napravljen i u arhivu u z.k. odjelu da ne postoje nacrti koji se odnose na stan u zgradi na 2. katu. Naveo je da je izmjerom i pregledom prostorija ustanovljeno da svojom veličinom i prostorijama navedenim u z.k.ul. stan na očevidu odgovara stanu iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Naveo je da bi se prema tom projektu po kojem je zgrada izgrađena moglo utvrditi stanje kakvo je bilo u trenutku kada je zgrada izgrađena, ali da takvo stanje ne mora značiti da će biti isto u odnosu na stanje koje je navedeno u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] u kojem je navedeno da postoji elaborat posebnih dijelova zgrade na kojima je zelenom bojom označena ta nekretnina. Vještak navodi da se mogu usporediti rasporedi i prostorije iz projektne dokumentacije zgrade po kojoj se zgrada gradila sa sadašnjim stanjem prostorija. Naveo je da dvije sobe navedene u presudama veličine od 40 m2 odgovaraju prostorijama dnevnog boravka i spavaće sobe u stanu dok pomoćne prostorije zajednički ulaz, zajednička kupaona, zajednički WC i zajednički hodnik, prema njegovom mišljenju su prostorije koje da su trenutno u naravi kupaonica te kuhinja s blagovaonicom, ali da ne odgovaraju opisno ovom opisu iz presude P-1/98 te pošto nisu navedene u presudi kvadrature tih prostorija da ne može točno definirati da li se radi o tim prostorima koji su na očevidu identificirani, ali da smatra da se to ne može odnositi niti na jedne druge prostore u zgradi jer da su ovi fizički vezani za stambenu jedinicu. Iz z.k. arhive da je izvučen tlocrt dijela stana na 1. katu u kojem da je vidljivo da je raspored prostorija, sobe i dnevnog boravka, identičan rasporedu prostorija u stanu koji je predmet ovog postupka te također da je kupaonica po vertikali na istoj poziciji, a na mjestu gdje se u stanu na 2. katu nalazi kuhinja i zajednički hodnik smješten je hol koji je u svojoj veličini odgovara zajedničkom hodniku na 2. katu i kuhinji s kupaonicom na 1. Isto tako da je iz nacrta vidljivo da prostorija kuhinje u stanu na 1. katu je neposredno vezana uz taj hol čime da se može zaključiti da su instalacije za potrebe kuhinje na 2. katu po vertikali postavljene na način da se u prostoru na 2. katu može izvesti kuhinja.Tlocrt prema kojem smo zaključili odnosi se na dio stana na 1. katu, južna strana koji da se po vertikali nalazi ispod predmetnog stana, a etažni elaborat da je izrađen 1983.g. i nalazi se u arhivi z.k. u knjizi 238/87. Vještak navodi da što se tiče predmetnog stana da se pozvao na z.k.ul. u kojem se spominje etažni elaborat na predmetni stan, ali da ga fizički nije vidio odnosno nije ga pronašao u arhivi.

29. U svom dopunskom nalazu od dana 10. siječnja 2022. stalni sudski vještak Goran Marušić je naveo da iz svega gore navedenog i dalje stoj kod zaključka da je stan na drugom katu zgrade na adresi [adresa] u [adresa], odnosno [adresa], u naravi stan 4. na 2. katu zgrade naveden u ZK ulošku: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji je nastao od dviju soba navedenih u presudama u spisu od 31. ožujka 1999. godine i od 19. travnja 2000. godine, zajedničke kupaonice i dijela zajedničkog hodnika od kojeg je formirana kuhinja s blagovaonicom.

30. Tuženik je svoje primjedbe iznio u podnesku od dana 27. siječnja 2022.

31. Saslušan na ročištu dana 29. travnja 2022. stalni sudski vještak Goran Marušić je naveo da na stranici 292 da na skici dijela drugog kata zgrade punim linijama da su označene prostorije koje se ne odnose na predmetni stan, dok je iscrtkanim linijama označen dio hodnika u kojem je strelicom označen ulaz u sadašnji predprostor triju stanova na drugom katu iz kojega se ulazi i u predmetni stan, a taj hodnik u cijelosti da je prikazan na str. 266 prostorije kuhinje s blagovaonicom predmetnog stana da je nastala od dijela tog hodnika na drugom katu. Naveo je da na osnovu skice na str. 266 spisa da je vidljivo da je u skladu s izmjerom na licu mjesta na očevidu dio od dijela hodnika koji je prikazan na str. 266 formirana prostorija kuhinje s blagovaonicom i na taj način da su povezane dvije sobe stana s kupaonicom iz koje se nekada ulazilo direktno iz hodnika te da je kupaonica već kao takva postojala.

32. Tužiteljica nije imala primjedbi nakon dopunskih očitovanja vještaka, dok su tuženici i dalje imali primjedbi na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Gorana Marušića, međutim sud je nalaz i mišljenje građevinskog vještaka u cijelosti prihvatio kao stručan i potpun budući je isti prema stavu ovoga suda nakon dopunskih očitovanja u cijelosti otklonio primjedbe tuženika.

33. Ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog dokaznog postupka, ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan, dok protutužbeni zahtjev 1 i 2-tuženika smatra u cijelosti neosnovanim.

34. Odredbom članka 333 stavak 1 i 2 Zakona o parničnom postupku propisano je da presuda koja se više ne može pobijati žalbom postaje pravomoćna ako je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protutužbe te da prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.

35. Naime, kako tužiteljica predmetnom tužbom traži od 1 i 2-tuženika sklapanje ugovora o najmu sa zaštićenom najamninom, dok iz pravomoćne presude Općinskog suda u Opatiji posl.br. P-1/98 od dana 19. travnja 2000. proizlazi da je točkom I. izreke naloženo tuženiku ŽA da s tužiteljem LA u roku od 15 dana sklopi Ugovor o najmu stana i to za dio stana u [adresa], stav je ovoga suda da u konkretnom slučaju ne postoji ni subjektivni ni objektivni identitet spora odnosno da se ne radi o presuđenoj stvari (res judicati)

36. Nadalje, stav je ovoga suda da nije osnovan prigovor 1 i 2-tuženika o nedostatku aktivne legitimacije na strani tužiteljice i to iz razloga što iz gore citirane dokumentaciju u spisu proizlazi da je tužiteljica bila u braku s pok. LA koji je imao stanarsko pravo na predmetnom stanu te koji je temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Opatiji posl.br. P-1/98 kao najmoprimac sklopio s ŽA kao najmodavcem, pravnim prednikom ovdje 1 i 2- tuženika, Ugovor o najmu sa zaštićenom najamninom te iz razloga što iz iskaza svih saslušanih svjedoka proizlazi da tužiteljica kontinuirano, dugi niz godina živi u predmetnom stanu.

37. U odnosu na navode tuženika da je u konkretnom slučaju nastupila prekluzija za sklapanje predmetnog ugovora o najmu sa zaštićenom najamninom, valja navesti da prema stajalištu Vrhovnog suda RH rok za podnošenje zahtjeva za sklapanje ugovora o najmu sa zaštićenom najamninom nije prekluzivni rok, koje stajalište se temelji na praksi Ustavnog suda RH, s time da treba navesti da je pok. suprug tužiteljice koji je s prednicima 1 i 2-tuženika imao sklopljen Ugovor o najmu za zaštićenom najamninom preminuo dana **.**.2016. u Rijeci, a da je tužiteljica 1-tuženiku dana 24. listopada 2016. uputila poziv na zaključenje Ugovora o najmu stana između nje i 1 i 2-tuženika te da je predmetnu tužbu podnijela dana 21. prosinca 2016., dakle prema stavu ovog suda u propisanom roku.

38. Što se tiče same preinake tužbe kojoj se tuženik protivio tužiteljica je predmetnu preinaku napravila u podnesku od dana 27. lipnja 2025. dakle ista je učinjena nakon zaključenja prethodnog postupka, međutim valja navesti da je mišljenje ovoga suda da je ista dozvoljena u smislu odredbe članka 190 stavak 2 ZPP-a budući je rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine od dana Klasa: UP/I-371-01/24-13/1294 iz kojeg proizlazi da tužiteljica ima status zaštićenog najmoprimca doneseno 22. svibnja 2025., a pored navedenog ista je svrsishodna u smislu odredbe članka 190 stavak 3 ZPP-a za konačno rješenje odnosa među parničnim strankama, slijedom čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

39. Odredbe članaka 30. do 49. Zakona o najmu stanova (91/96, 48/98, 66/98 i 22/06, 68/18, 105/20), dalje ZNS, koje su po svom sadržaju prijelazne odredbe, razrješavaju pravni status ranijih nositelja stanarskog prava nakon stupanja na snagu ZNS.

40. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da danom stupanja na snagu ZNS tim osobama prestaje do tada stečeno stanarsko pravo, a one ex lege tim danom stječu prava i obveze najmoprimca. Po osnovi tog pravnog statusa pripada im pravo na zaključenje Ugovora o najmu stana s vlasnikom stana i to u pravilu sa zaštićenom najamninom sukladno odredbi članka 31. stavak 1. ZNS. Također, iz odredbe članka 33 stavak 3 ZNS-a proizlazi da ukoliko ne dođe do sklapanja ili dođe do odbijanja sklapanja Ugovora o najmu da su ovlašteni od suda tražiti donošenje presude koja će zamijeniti takav Ugovor, dok je odredbom članka 34 stavak 1 ZNS-a propisano da su dužni plaćati vlasniku naknadu u visini stanarine koju su za taj stan plaćali do stupanja na snagu ZNS.

41. Naime, stav je ovoga suda da kako iz rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Klasa: UP/I-371-01/24-13/1294, URBROJ:

531-14-3-25-16 od dana 22. svibnja 2025. (list 388 spisa) proizlazi da tužiteljica ima status zaštićenog najmoprimca, da tužiteljici u skladu s gore citiranim zakonskim odredbama ZNS-a pripada pravo na zaključenja Ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom pa kako tijekom postupka nije utvrđeno odnosno 1 i 2-tuženik nisu dokazali da tužiteljica u svome vlasništvu ima drugi useljivi stan ili kuću valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice te u smislu odredbe članka 161 i 162 Zakona o vlasništvu i drugima stvarnim pravima odbiti protutužbeni zahtjev 1 i 2-tuženika u odnosu na tužiteljicu.

42. Visinu zaštićene najamnine sud je utvrdio iz rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Klasa: UP/I-371-01/24-13/1294, URBROJ:

531-14-3-25-16 od dana 22. svibnja 2025., odnosno iz točke III. istoga, a kojim je utvrđeno da je tužiteljica dužna 1-tuženiku plaćati iznos od 76,56 eura mjesečno te da je dužna i 2-tuženoj plaćati iznos od 76,56 eura mjesečno na ime prosječne najamnine i to na bankovni račun vlasnika stana (najmodavaca) do posljednjeg dana tekućeg mjeseca za slijedeći mjesec, a kako je to određeno točkom VI. citiranog rješenja.

43. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I., II. i III. izreke presude.

44. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1., a u svezi s odredbom članka 155. ZPP-a. Visina parničnih troškova koji se sastoje od nagrade za rad odvjetnika utvrđena je glede svake parnične radnje koju je on poduzeo prema vrijednosti predmeta spora u trenutku njenog poduzimanja pa je tako tužiteljici dosuđen trošak zastupanja po odvjetniku u skladu s Tarifom na nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, dalje Tarife, za zastupanja na trinaest ročišta i to za jedanaest u iznosu od 200,00 eura za svako i dva u iznosu od 100,00 eura (T.br.9.t.1., t.2 i t.7 Tarife), sastavljanja šest podneska i to tri u iznosu od 200,00 eura za svaki, jedan u iznosu od 100,00 eura za svaki i dva u iznosu od 50,00 eura (T.br.8.t.1., t.2 i t.3 Tarife), PDV-a u iznosu od 800,00 eura, dakle u sveukupnom iznosu od 4.000,00 eura.

45. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki IV. izreke presude.

U Rijeci, 22. listopada 2025.

S U D A C

Mate Radović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA

- pun. tužiteljice

- pun. 1-tuženika

- pun. 2-tužene