REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-94/2025-92

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja ZŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Kristina Starčević Pavelka, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Tisak plus d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 11A, OIB: 32497003047, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Stigleitner Gotovac, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 8. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 22. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Tuženik Tisak plus d.o.o. Zagreb, Slavonska avenija 11 a, OIB: 32497003047 dužan je tužitelju ZŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti na ime naknade neimovinske štete iznos od 10.020,57 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21.12.2013. pa do 31.7.2015. po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1.8.2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koja je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a na ime naknade imovinske štete iznos od 1.678,94 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13.12.2013. pa do 31.7.2015. po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1.8.2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koja je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

II. Tuženik Tisak plus d.o.o. Zagreb, Slavonska avenija 11 a, OIB: 32497003047 dužan je tužitelju ZŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti na ime naknade imovinske štete/dospjele rente:

- iznos od 40.395,83 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od:

458,89€ teku od 11.11.2013.g.,

566,38€ teku od 10.12.2013.g.,

612,69€ teku od 10.01.2014.g.,

629,40€ teku od 10.02.2014.g.,

565,97€ teku od 10.03.2014.g.,

601,89€ teku od 10.04.2014.g.,

587,44€ teku od 09.05.2014.g.,

656,34€ teku od 10.06.2014.g.,

763,51€ teku od 10.07.2014.g.,

674,16€ teku od 11.08.2014.g.,

624,00€ teku od 10.09.2014.g.,

597,68€ teku od 10.10.2014.g.,

631,83€ teku od 10.11.2014.g.,

557,60€ teku od 10.12.2014.g.,

603,25€ teku od 09.01.2015.g.,

591,75 €teku od 10.02.2015.g.,

522,67 €teku od 10.03.2015.g.,

588,97€ teku od 10.04.2015.g.,

593,70€ teku od 11.05.2015.g.,

596,18€ teku od 15.06.2015.g.,

607,17€ teku od 15.07.2015.g.,

679,40€ teku od 15.08.2015.g.,

566,31€ teku od 15.09.2015.g.,

591,14€ teku od 15.10.2015.g.,

573,50€ teku od 15.11.2015.g.,

520,11€ teku od 15.12.2015.g.,

630,78€ teku od 15.01.2016.g.,

569,66€ teku od 15.02.2016.g.,

577,87€ teku od 15.03.2016.g.,

657,59€ teku od 15.04.2016.g.,

544,60€ teku od 15.05.2016.g.,

614,83€ teku od 15.06.2016.g.,

589,83€ teku od 15.07.2016.g.,

597,09€ teku od 15.08.2016.g.,

634,63€ teku od 15.09.2016.g.,

632,95€ teku od 15.10.2016.g.,

607,15€ teku od 15.11.2016.g.,

576,60€ teku od 15.12.2016.g.,

620,08€ teku od 15.01.2017.g.,

634,47€ teku od 15.02.2017.g.,

508,65€ teku od 15.03.2017.g.,

631,93€ teku od 15.04.2017.g.,

570,45€ teku od 15.05.2017.g.,

652,77€ teku od 15.06.2017.g.,

632,09€ teku od 15.07.2017.g.,

619,53€ teku od 15.08.2017.g.,

627,78€ teku od 15.09.2017.g.,

594,84€ teku od 15.10.2017.g.,

522,65€ teku od 15.11.2017.g.,

635,50 € teku od 15.12.2017.g.,

570,92€ teku od 15.01.2018.g.,

632,31 € teku od 15.02.2018.g.,

533,75 € teku od 15.03.2018.g.,

624,51 € teku od 15.04.2018.g.,

543,17 € teku od 15.05.2018.g.,

628,85 € teku od 15.06.2018.g.,

631,47 € teku od 15.07.2018.g.,

597,15 € teku od 15.08.2018.g.,

660,14 € teku od 15.09.2018.g.,

540,75 € teku od 15.10.2018.g.,

670,37 € teku od 15.11.2018.g.,

588,96 € teku od 15.12.2018.g

541,33 € teku od 15.01.2019.g.,

634,17 € teku od 15.02.2019.g.,

487,04 € teku od 15.03.2019.g.,

576,91 € teku od 15.04.2019.g.,

614,25 € teku od 15.05.2019.g.,

226,27 € teku od 15.06.2019.g., pa do 31.7.2015. godine po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1.8.2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koja je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena;

-iznos od 3.392,71 € zajedno s zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od:

60,89€ teku od 11.11.2013.g.,

60,89€ teku od 10.12.2013.g.,

51,62€ teku od 10.01.2014.g.,

56,92€ teku od 10.02.2014.g.,

59,49€ teku od 10.03.2014.g.,

56,92€ teku od 10.04.2014.g.,

46,33€ teku od 09.05.2014.g.,

48,98€ teku od 10.06.2014.g.,

42,36€ teku od 10.07.2014.g.,

63,54€ teku od 11.08.2014.g.,

42,36€ teku od 10.09.2014.g.,

46,33€ teku od 10.10.2014.g.,

45,00€ teku od 10.11.2014.g.,

47,65€ teku od 10.12.2014.g.,

43,68€ teku od 09.01.2015.g.,

43,68€ teku od 10.02.2015.g.,

52,95€ teku od 10.03.2015.g.,

51,56€ teku od 10.04.2015.g.,

46,95€ teku od 11.05.2015.g.,

50,51€ teku od 15.06.2015.g.,

50,51€ teku od 15.07.2015.g.,

50,51€ teku od 15.08.2015.g.,

50,51 € teku od 15.09.2015.g.,

50,51 € teku od 15.10.2015.g.,

50,51 € teku od 15.11.2015.g.,

50,51 € teku od 15.12.2015.g.,

50,51 € teku od 15.01.2016.g.,

50,51 € teku od 15.02.2016.g.,

50,51 € teku od 15.03.2016.g.,

50,51 € teku od 15.04.2016.g.,

50,51 € teku od 15.05.2016.g.,

50,51 € teku od 15.06.2016.g.,

50,51 € teku od 15.07.2016.g.,

50,51 € teku od 15.08.2016.g.,

50,51 € teku od 15.09.2016.g.,

50,51 € teku od 15.10.2016.g.,

50,51 € teku od 15.11.2016.g.,

50,51 € teku od 15.12.2016.g.,

50,51 € teku od 15.01.2017.g.,

50,51 € teku od 15.02.2017.g.,

50,51 € teku od 15.03.2017.g.,

50,51 € teku od 15.04.2017.g.,

50,51 € teku od 15.05.2017.g.,

50,51 € teku od 15.06.2017.g.,

50,51 € teku od 15.07.2017.g.,

50,51 € teku od 15.08.2017.g.,

50,51 € teku od 15.09.2017.g.,

50,51 € teku od 15.10.2017.g.,

50,51 € teku od 15.11.2017.g.,

50,51 € teku od 15.12.2017.g.,

50,51 € teku od 15.01.2018.g.,

50,51 € teku od 15.02.2018.g.,

50,51 € teku od 15.03.2018.g.,

50,51 € teku od 15.04.2018.g.,

50,51 € teku od 15.05.2018.g.,

50,51 € teku od 15.06.2018.g.,

50,51 € teku od 15.07.2018.g.,

50,51 € teku od 15.08.2018.g.,

50,51 € teku od 15.09.2018.g.,

50,51 € teku od 15.10.2018.g.,

50,51 € teku od 15.11.2018.g.,

50,51 € teku od 15.12.2018.g.,

50,51 € teku od 15.01.2019.g.,

50,51 € teku od 15.02.2019.g.,

50,51 € teku od 15.03.2019.g.,

50,51 € teku od 15.04.2019.g.,

50,51 € teku od 15.05.2019.g., pa do 31.7.2015. po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1.8.2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koja je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Tuženik Tisak plus d.o.o. Zagreb, Slavonska avenija 11 a, OIB: 32497003047 dužan je tužitelju ZŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi prouzročeni parnični trošak s pripadajućom zateznom kamatom, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koja je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena i to od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate."

II/ Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku s osnova parničnog troška 625,00 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 16. srpnja 2010. kao zaposlenik tuženika Tisak d.d. doživio nezgodu na radnom mjestu na način da je prilikom obavljanja redovitog posla utovara robe ozlijedio lijevi lakat, a što je posljedično dovelo i do karpalnog sindroma. Navodi da je viličar koji je utovarivao teret zbog nedozvoljene veličine tereta, 1000 kg umjesto maximalno dozvoljenih 850 kg, krenuo unazad i stisnuo ruku tužitelja. Tužitelj je nakon štetnog događaja duže vrijeme bolnički liječen te je nakon operativnog zahvata provodio fizikalnu terapiju. Navodi da je tuženik odgovoran kao poslodavac tužitelja te kao vlasnik opasne stvari. Zbog zadobivenih ozljeda i posljedica došlo je do povrede prava osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, tužitelj je zbog navedenih posljedica upućen u invalidsku mirovinu te neće biti u stanju ostvarivati prihode radom. Tužbenim zahtjevom konačno specificiranim u podnesku od 15. lipnja 2023. potražuje od tuženika naknadu neimovinske štete u iznosu od 10.020,57 eura, naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 1.678,94 eura, naknadu imovinske štete / dospjele rente u ukupnom iznosu od 40.395,83 eura, naknadu imovinske štete / izgubljene potencijalne dnevnice od ukupno 3.392,71 eura, sve sa pripadajućim zateznim kamatama uz naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Navodi da je tužitelju rješenjem HZMO-a od 17. rujna 2013. ispravljenim rješenjem od 4. listopada 2014. utvrđen nastanak profesionalne nesposobnosti za rad kao posljedica ozljede na radu uz isključenje poslova profesionalnog vozača te poslova koji uključuju rad lijevom rukom pa je tuženik bio primoran redovno otkazati ugovor o radu tužitelju zbog osobno uvjetovanih razloga jer mu nije mogao ponuditi druge poslova Odlukom o otkazu od 3. listopada 2013. Tužitelj je s tuženikom 4. listopada 2013. sklopio Utvrđenje kojim su stranke suglasno utvrdile datum prestanka radnog odnosa iz Odluke o otkazu ugovora o radu, obvezu tuženika na isplatu otpremnine, a pod točkom 4. Utvrđenja stranke su izrijekom utvrdile da nemaju više nikakvih daljnjih međusobnih novčanih, materijalnih, nematerijalnih ili drugih potraživanja s osnove radnog odnosa kod tuženika kao da i ne postoje druga prava ili obveze poslodavca-tuženika osim prava i obveza iz tog Utvrđenja. Stoga tuženik ističe da se tužitelj sklapanjem predmetnog Utvrđenja odrekao daljnjih prava iz radnog odnosa da pokreće postupak za naknadu štete. Opreza radi, tuženik podnosi prigovor zastare navodeći da je nastupila zastara potraživanja jer je tužitelj podnio tužbu izvan zastarnog roka od 3 godine imajući na umu da se štetni događaj dogodio 16. srpnja 2010. Tuženik stoga u cijelosti osporava tužbeni zahtjev kako u pogledu osnovanosti tako i u pogledu visine potraživanja te predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

Tijekom postupka tuženik ističe prigovor suodgovornosti tužitelja navodeći da je tužitelj bio dužan odbiti nalog tuženika za rad na utovaru gdje postoji opasnost po život i zdravlje.

3. Sud je donio presudu u ovoj pravnoj stvari posl. br. Pr-1496/2022 od 12. travnja 2024. kojom je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev zbog činjenice da se tužitelj odrekao potraživanja zaključenjem Utvrđenja od 4. listopada 2013.

4. Međutim, Županijski sud u Splitu ukida prvostupanjsku presudu i predmet vraća ovome sudu na ponovno suđenje zbog činjenice da je potrebno utvrditi da li je u vrijeme zaključenja Utvrđenja od 4. listopada 2013. potraživanje tužitelja dospjelo, a imajući na umu činjenicu da se oštećenik ne može odreći potraživanja koja nisu nastala odnosno dospjela, što je i stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

5. U tijeku ponovljenog postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis te je pročitao iskaze svjedoka DŽ, ŽŽ, PŽ, BŽ, iskaz tužitelja, nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka dr. Augusta Mijića i dr. OŽ, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Marije Milošević te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Petre Blašković. Druge dokaze stranke nisu predlagale.

6. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je ponovno utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao zaposlenika društva Tisak d.d. od tuženika Tisak plus d.o.o. kao pravnog sljednika tuženika za isplatom naknade neimovinske i imovinske štete kao posljedice ozljede na radu od 16. srpnja 2010. prilikom obavljanja redovitog posla utovara robe kojom prilikom je tužitelj zadobio ozljedu lijevog lakta, a što je posljedično dovelo i do nastanka karpalnog sindroma.

8. U ovoj pravnoj stvari postupak je prekinut rješenjem posl. br. Pr-3357/2014 od 24. studenog 2015. do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodio pred ovim sudom pod brojem Pr-2495/2015 radi utvrđenja ništetnosti čl. 4. Utvrđenja.

Postupak je nastavljen 30. kolovoza 2019.

9. Nadalje, u ovoj pravnoj stvari postupak je ponovno prekinut rješenjem posl. br. Pr-12416/2021 od 6. svibnja 2022. jer je tuženik Tisak d.d. brisan iz registra. Postupak je pravomoćno nastavljen u odnosu na pravnog sljednika tuženika Tisak plus d.o.o.

10. Novi tuženik Tisak plus d.o.o. podneskom od 8. siječnja 2024. izjavljuje prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je nad društvom Tisak d.d. kao povezanim i ovisnim društvom dužnika Agrokor d.d. otvoren postupak izvanredne uprave te da Stečajna masa iza brisanog društva Agrokor d.d. ima stranačku i parničnu sposobnost te je ista pravni sljednik društva Tisak d.d., odnosno društva Agrokor d.d. Ističe da je Tisak plus d.o.o. novoosnovano društvo na koje se ne primjenjuju odredbe o pristupanju dugu neke imovinske cjeline niti je tužiteljev ugovor o radu prenesen na društvo Tisak plus d.o.o. zajedno s imovinskom cjelinom društva Tisak d.d. pa da bi društvo Tisak plus d.o.o. bilo solidarno odgovorno.

11. U ovom stadiju postupka nije sporno da je tužitelj bio radnik društva Tisak d.d. te da je 16. srpnja 2010. doživio ozljedu na radu. Sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva. Sporno je i postojanje pasivne legitimacije tuženika Tisak plus d.o.o. te postojanje zastare kao i pitanje da li se tužitelj odrekao potraživanja s osnova naknade štete sklapanjem Utvrđenja od 4. listopada 2013.

12. Nije osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, sud je rješenjem od 6. svibnja 2022. pozvao društvo Tisak plus d.o.o. da preuzme postupak u odnosu na tuženika te je utvrdio navedenim rješenjem da se postupak nastavlja u odnosu na društvo Tisak plus d.o.o. te je društvo Tisak plus d.o.o. imao pravo i rok u kojem je na navedeno rješenje mogao izjaviti žalbu, a što nije učinio. Štoviše, društvo Tisak plus d.o.o. se upustilo u postupak po donošenju navedenog rješenja, te je na zahtjev financijskog vještaka Petre Blašković da dostavi isprave za vještačenje odgovorio e-mailom od 2. svibnja 2022. (list 357) u kojem decidirano navodi kako je sva imovina društva Tisak d.d. prenesena na društvo Tisak plus d.o.o. kao i postojeći ugovori o radu. Imajući na umu navedene činjenice, tuženikovi prigovori kojima pokušava izbjeći pasivnu legitimaciju i odgovornost i to nakon skoro 2 godine od upuštanja u postupak su očito paušalni i usmjereni na izbjegavanje odgovornosti.

13. Uvidom u Utvrđenje (list 159) sud je utvrdio da su isto sklopili i potpisali tužitelj kao radnik i Tisak d.d. kao poslodavac dana 4. listopada 2013., a istim su stranke suglasno utvrdile:

- da je Odlukom od 03.10.2013. tužitelju otkazan ugovor o radu sklopljen sa tuženikom dana 01.08.2002. na neodređeno vrijeme zbog osobno uvjetovanih razloga uz pravo na otpremninu i otkazni rok (čl. 1.)

- da da su stranke suglasne da će tužitelju ugovor o radu i radni odnos temeljem Odluke o otkazu prestati zaključno s danom 07.10.2013., a tužitelj je do dana prestanka radnog odnosa u cijelosti iskoristio godišnji odmor za 2013. te se odriče prava na korištenje otkaznog roka (čl. 2.)

- da se tuženik obvezao tužitelju isplatiti otpremninu iz Odluke o otkazu u iznosu od 102.901,41 kn neto umanjenom za iznos od 6.411,43 kuna koji mu je greškom isplaćen kao ozljeda na radu, tako da će tužitelj primiti otpremninu u iznosu od 96.489,98 kn neto najkasnije u roku 20 dana od dana isplate plaće za listopad 2013.g. (čl. 3.)

- da potpisivanjem ovog Utvrđenja stranke suglasno potvrđuju da ne postoji nikakva daljnja međusobna novčana, materijalna, nematerijalna i druga potraživanja s osnova Ugovora o radu i njegovog radnog odnosa kod poslodavca, kao i da ne postoje druga prava ili obveze bilo koje strane, osim prava i obveza navedenih u ovom utvrđenju (čl. 4.)

- da su stranke ovo Utvrđenje sačinile savjesno i promišljeno te se odriču pobijati ga iz bilo kojeg razloga, a osobito iz razloga mana volje (čl. 5.)

- da potpisivanjem ovog Utvrđenja tužitelj izričito izjavljuje da se odriče prava na pokretanje i vođenje sudskog upravnog ili bio kojeg drugog postupka radi osporavanja dopuštenosti Odluke o otkazu kao i osporavanje ovog Utvrđenja (čl. 6.)

- da svoju suglasnost s odredbama ovog Utvrđenja stranke izražavaju vlastoručnim potpisom (čl. 7.)

- da je ovo Utvrđenje sačinjeno u dva primjerka od kojih svaka strana zadržava po jedan primjerak (čl. 8.).

14. Uvidom u spis ovoga suda posl. broj Pr-2495/2015 utvrđeno je da pravomoćnom presudom posl. br. Pr-2495/2015 od 26. siječnja 2017. u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da nije nastao, odnosno da je nepostojeće Utvrđenje u članku 4.

15. U odnosu na pitanje dospjelosti potraživanja tužitelja s osnova naknade neimovinske i imovinske štete, a kako to citira i drugostupanjski sud u ukidnoj odluci pod točkom 8.3., početak tijeka subjektivnog roka za potraživanja neimovinske štete u smislu odredbe članka 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u daljnjem tekstu ZOO) se vezuje za trenutak dovršenja liječenja odnosno trajnost i nepromjenjivost stanja jer su to trenuci kada oštećenik sagledava sve bitne elemente nastale štete koju trpi ili će nastaviti trpjeti.

16. Tužitelj u žalbi protiv prvostupanjske presude navodi kako je iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Mijića i dr. OŽ vidljivo da u vrijeme potpisivanja Utvrđenja od 4. listopada 2013. liječenje tužitelja još nije bilo završeno.

17. Međutim, ovakvi navodi tužitelja su kontradiktorni stanju spisa i njegovim vlastitim navodima tijekom postupka.

18. Naime, upravo iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Mijića i dr. OŽ od 9. veljače 2015. proizlazi da je liječenje tužitelja završeno 23. listopada 2012. kontrolom fizijatra te su sa tim datumom vještaci utvrditi da je stanje tužitelja definitivno (list 207). Na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale primjedbe. Štoviše, i sam tužitelj u svom podnesku predanim na ročištu 9. travnja 2015., u odnosu na prigovor zastare, ističe kako je isti neosnovan s obzirom da su vještaci odredili 23. listopada 2012. kao dan kojem je tužitelju zdravstveno stanje prouzrokovano predmetnim štetnim događajem postalo definitivno (list 216, točka IV. podneska).

19. Stoga su neuspješni pokušaji iz žalbe tužitelja gdje se poziva na rješenje HZMO kojim mu je priznata invalidska mirovina jer je notorno da prije provođenja postupka invalidske mirovine zdravstveno stanje mora biti konačno definirano. Sama okolnost što je tužitelj i nakon 23. listopada 2012. odlazio fizijatru ne utječe na trenutak stabilizacije zdravstvenog stanja koje je po vještacima određeno sa danom 23. listopad 2012., a koju je činjenicu akceptirao i sam tužitelj tijekom postupka.

20. Slijedom navedenog, imajući na umu činjenicu da je pravomoćnom presudom ovog suda posl. br. Pr-2495/2015 od 26. siječnja 2017. riješeno prethodno pitanje za ovaj spor, time je utvrđeno da tužitelj nema pravo potraživati naknadu štete od poslodavca tj. pravnog sljednika poslodavca za ozljedu na radu od 16. srpnja 2010. Ovo stoga jer je tužitelj saznao za posljedice svog zdravstvenog stanja 23. listopada 2012., a predmetno Utvrđenje od 4. listopada 2013. je potpisao nakon toga. Prema tome, tužitelj se sklapanjem navedenog Utvrđenja odrekao potraživanja s osnova naknade štete prema poslodavcu, pa je tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen kao neosnovan.

21. Imajući na umu da je tužbeni zahtjev odbijen zbog naprijed navedenih razloga, sud nije raspravljao o ostalim spornim pitanjima koji se tiču osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva kao irelevantnima.

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. stavka 1. ZPP, te su troškovi dosuđeni tuženiku koji je u cijelosti uspio u postupku sukladno Tbr. 52. st. 1. u vezi s Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023) prema vrijednosti predmeta spora od 53.808,57 eura. Tuženiku su priznati troškovi za pristup na ročište 8. rujna 2025. od 500,00 eura (Tbr. 9/1), uvećano za PDV od 25% pa isti ukupno iznosi 625,00 eura.

23. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužitelj je oslobođen obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

U Zagrebu 22. listopada 2025.

Sutkinja:

Petra Hertelendi Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku