Poslovni broj:O-1156/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Mariji Gugić, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza smrti: ŠV pok. Š (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], rođen **.**.1931., a umro **.**.2021. u [adresa], dana 22. listopada 2025.
r i j e š i o j e
I. Prekida se ostavinski postupak iza pok. ŠV pok. Š (OIB [osobni identifikacijski broj]).
II. JV (OIB [osobni identifikacijski broj]) upućuje se da pokrene parnicu protiv HV, pok. J, rođ. H (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], i ŠVŠ, pok. ŠV (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], radi vraćanja dara u ostavinu, radi namirenja nužnog dijela.
III. JV (OIB [osobni identifikacijski broj]) određuje se rok od 15 dana računajući od dana pravomoćnosti ovog rješenja u kojem treba pokrenuti parnicu, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud u daljnjem roku od 8 dana.
IV. Ako JV (OIB [osobni identifikacijski broj]) pokrene parnicu i o tome obavijesti sud prekid postupka trajat će dok parnica ne bude pravomoćno završena.
V. Ako JV (OIB [osobni identifikacijski broj]) ne pokrene parnicu u određenom roku ovaj ostavinski sud će nastaviti postupak, te će dovršiti ostavinski postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih su upućeni u parnicu.
Obrazloženje
1. Ostavitelj za života nije svojom imovinom oporučno raspolagao pa je nasljeđivanje zakonsko. Na nasljedstvo su pozvani nasljednici prvog nasljednog reda, i to supruga HV, kći ŠVŠ i unuka JV, kćerka od pok. IV (kćerke ostavitelja koja je umrla prije njega i to 2005. godine) po pravu predstavljanja propisanom u odredbi čl. 10 Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15, dalje ZN). Osim spomenutih, drugih zakonskih nasljednika prvog nasljednog reda nije bilo.
2. Svakako, potrebno je napomenuti kako je spis ovog ostavinskog postupka bio povjeren na rješavanje javnom bilježniku Ivni Kaliman u [adresa], kao povjereniku ovog suda. Tijekom ostavinskog postupka koji je proveden pred javnim bilježnikom utvrđeno je rodoslovlje ostavitelja, što prema priloženim ispravama spada u ostavinsku masu (konkretno nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; pravo na vođenje parnice P-60/2020, pravo sukorištenja grobnog mjesta, a od pokretnina ulozi na računima pri OTP banci d.d. i potraživanje prema HZZO s osnova preplaćenog dopunskog zdravstvenog osiguranja), a isto tako utvrđeno je da je ostavitelj dijelom svoje imovine raspolagao darovnim ugovorima. Međutim, tijekom postupka, a nakon što su nasljednici dali nasljedničke izjave kojima se prihvaćaju svog nasljednog dijela (nasljednice HV i ŠVŠ na zapisniku ročišta ostavinske rasprave održanom 29. studenog 2021. – list 22 spisa, a nasljednica JV u podnesku zaprimljenom 16. veljače 2022. - 2. str. lista 33 spisa) koji ih temeljem zakona pripada, nasljednica JV osporila je Ugovor o darovanju nekretnina od 23. rujna 2019, ugovor o darovanju nekretnina od 2. veljače 2021. i ugovor o darovanju nekretnina od 30. ožujka 2021. s tvrdnjom da joj je tako navedenim besplatnim raspolaganjima učinjenim od strane ostavitelja kao darovatelja u korist nasljednice ŠVŠ povrijeđen njen nužni dio. Za navesti je da spisu prileže navedeni ugovori o darovanju pri čemu je od strane suda utvrđeno kako je ugovor o darovanju od 23. rujna 2019. ovjeren u potpisu ostavitelja kao tamo darovatelja u uredu javnog bilježnika Ivne Kaliman pod br. OV-3684/2019 na dan 23. rujna 2019., ugovor o darovanju od 2. veljače 2021. ovjeren je u potpisu ostavitelja kao tamo darovatelja u uredu javnog bilježnika Ivne Kaliman u [adresa] pod br. OV-259/2021 na dan 2. veljače 2021., a u ugovoru o darovanju od 30. ožujka 2021. pod br. OV- 925/21 na strani darovatelja nije ovdje ostavitelj, već treća osoba po imenu I "Latić" Dračevac. U tijeku postupka nasljednice HV i ŠVŠ iznijele su prijedlog sporazuma o diobi ostavinske imovine koji prijedlog od strane nasljednice JV nije prihvaćen.
3. Očitujući se na navode nasljednice JV kako joj je darovanjima u korist ŠVŠ povrijeđeno pravo na nužni dio, potonja nasljednica je zajedno s nasljednicom HV u podnesku zaprimljenom 20. rujna 2022. osporila takve navode, a to, kako tvrdi, kad se uzmu u obzir darovanja koja je ostavitelj za života učinio u korist danas pok. IV, majke JV, kao i darovanja koja je ostavitelj za života učinio u korist same JV. Prema tvrdnjama nasljednica HV i ŠVŠ riječ je o darovanjima pobrojanim u izreci ove odluke pod toč. II/ a) i b). Na okolnosti da je ostavitelj kupio određenu imovinu, odnosno za kupnju istih dao novčani iznos uz podnesak je priložen ugovor o prijenosu prava vlasništva stana 85m2 u Ekurhuleni zaključen 1996. između Group Five Construction (vlasnik) d.o.o., kao prodavatelja i danas pok. IV, kao kupca koji ugovor je priložen uz ovjereni prijevod s engleskog na hrvatski jezik od strane Marine Botica, stalnog sudskog tumača za engleski jezik na dan 14. rujna 2022., a s tim u vezi priložen je i zemljišnoknjižni izvadak za tako označenu nekretninu izdan od Zemljišnoknjižnog odjela u Johanesburgu također ovjeren u prijevodu od strane imenovanog sudskog tumača. Nadalje je uz navedeni podnesak priložen ugovor o darovanju zaključen između ostavitelja, kao darovatelja i JV, a ovjeren u potpisu darovatelja u uredu javnog bilježnika Ivne Kaliman u [adresa] pod br. OV-1878/09 na dan 10. lipnja 2009. i ugovor o darovanju nekretnina zaključen između ostavitelja kao darovatelja i JV, a ovjeren u potpisu darovatelja u uredu javnog bilježnika Ivne Kaliman u [adresa] pod br. OV-3439/20 na dan 28. listopada 2020. Dakle, nasljednice HV ŠVŠ i ŠVŠ upiru na tvrdnju kako je nasljednica JV namirena u nužnom dijelu darovanjima za života ostavitelja.
4. Podneskom od 4. studenog 2022. nasljednica JV, u odnosu na navode nasljednica ŠVŠ i HV kako raspolaganja kojima je ostavitelj za života obdario svoju kći, danas pok. IV, nemaju ama baš nikakvog utjecaja na nasljedna prava JV. Što više da se takva raspolaganja kao što je npr. dar automobila ne mogu smatrati darom nasljedniku koji se istom uračunava u nasljedni dio. Uspoređujući pak darovanja za koja se navodi da su učinjena u korist danas pok. IV i same nasljednice JV s darovanjima učinjenim u korist ŠVŠ, nasljednica JV navodi kako je na isti način, i puno više od onoga što je njoj darovano, ostavitelj darovao drugoj kćeri ŠVŠ koji darovi se onda istoj trebaju uračunati u njen nasljedni dio. Nasljednica JV potom čini nespornim činjenicu da joj je ostavitelj za života darovao imovinu po darovnim ugovorima od 10. lipnja 2009. i 28. listopada 2020., a glede tvrdnji da joj je ostavitelj za vrijem ljetnih praznika i za božićne blagdane davao određene novčane iznos kao poklon, dalje upućuje na odredbu čl. 98 ZN-a kojom je propisano da se vrijednost manjih uobičajenih darova ne uračunava u nasljedni dio.
5. Kako nije sporno da je nasljednica iza pok. TV i to JV zatražila nužni dio koji joj pripada na utvrđenoj ostavinskoj imovini, a to pravo su joj osporile zakonske nasljednice HV i ŠVŠ, tvrdeći da je namirena u svom nužnom dijelu kroz dar koji je pokojnik učinio kako njoj samoj tako i prednici joj-majci pok. IV, to je u postupku utvrđeno da među strankama postoji spor oko prava zakonskih nasljednika na nužni dio. Inače se zahtjev za vraćanje dara ostvaruje u ostavinskom postupku ako sunasljednici pristaju vratiti dar, i ako su nesporne činjenice o kojima ovisi osnovanost zahtjeva za vraćanje dara, a u protivnom, kao što je to u konkretnom slučaju riječ, zahtjev za vraćanje dara ostvaruje se u posebnoj parnici. U toj parnici utvrđuje se je li povrijeđeno pravo na nužni dio nužnog nasljednika, pa s tim u vezi treba utvrditi veličinu nužnog dijela, te jesu li ispunjene pretpostavke za vraćanje dara nasljedniku kojem je povrijeđen nužni dio (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-252/94 od 29. siječnja 1997. godine i Rev-2229/96 od 1. lipnja 2000. godine). Prema odredbi čl. 70. st. 1. ZN-a, pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio, s time da prema st. 5. istoga članka, nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnoga nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela). Odredbom čl. 71. st. 1. ZN-a propisan je način utvrđivanja vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela, s time da u vrijednost ostavine, između ostalog, ulazi vrijednost darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeđuje li ostavitelja. Sukladno odredbi čl. 77. st. 1. ZN-a, nužni je dio povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nužnoga dijela (čl. 70. st. 5.). Prema odredbi čl. 222. st. 1. ZN-a, sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo, s time da će prema stavku 2. istoga članka, postupiti na taj način osobito, između ostalog, ako su sporne činjenice o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio. Iz tako iznesenih razloga ovaj sud je, dakle, uz primjenu čl. 222. st. 2 toč. 2) ZN-a rješenjem Poslovni broj: O-1412/2021 od 18. svibnja 2023. odredio prekid ostavinskog postupka, te uputio HV i KV u parnicu radi utvrđenja da je ista namirena u nužnom dijelu za života ostavitelja te da na isti nema pravo jer onaj koji tvrdi da pravo na nužni dio ne pripada nasljedniku, mora to i dokazati temeljem čl. 225. st. 1. Zakona o nasljeđivanju. Zbog postojanja spora u tako navedenoj parnici bi se uz primjenu čl. 77 i 78 ZN-a, a kojim je propisano izračunavanje nužnog i raspoloživog dijela, i vraćanje darova, imalo utvrditi da li je nužna nasljednica JV namirena u svom nužnom dijelu. Onaj koji tvrdi da zakonskom nasljedniku ne pripada pravo na nužni dio ili da je u tom dijelu namiren, mora temeljem čl. 224. st. 1. Zakona o nasljeđivanju to i dokazati pa je ovaj sud pravo HV i ŠVŠ smatrao manje vjerojatnim iz kojeg razloga su imenovane nasljednice upućene na pokretanje parnice.
6. Na navedeno rješenje nasljednice HV i ŠVŠ uložile su žalbu koja je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu Poslovni broj: Gž-2952/2023 od 9. svibnja 2024. odbijena kao neosnovana.
7. Budući je sud utvrdio da HV i ŠVŠ u ostavljenom roku nisu pokrenule parnični postupak to je zakazao ročište ostavinske rasprave kako bi se utvrdilo da li su HV, odnosno ŠVŠ suglasne da se učinjena darovanja ŠVŠ vrate u ostavinu kao i radi utvrđenja da li je JV suglasna da se njoj učinjena darovanja vrate u ostavinu. Pri tome je sud od Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda u Korčuli pribavio zbirke isprava-ugovore o darovanju zaključene između ostavitelja, kao darovatelja s jedne strane i ŠVŠ kao daroprimateljice s druge strane.
8. Na ročištu ostavinske rasprave održanom 2. srpnja 2025. nasljednica JV izrazila je suglasnost da se svi darovi vrate u ostavinu, dok se HV odnosno ŠVŠ nisu suglasile s vraćanjem učinjenih darova u ostavinu. Za navesti je da nužni nasljednik može tražiti vraćanje dara u ostavinskom postupku samo ako je zahtjev usmjeren protiv sunasljednika i ako sunasljednici pristanu dobrovoljno vratiti dar. protivnom se takav zahtjev ostvaruje u parničnom postupku. Naime, nasljednica JV je tijekom postupka isticala da je njen sada pokojni djed darovanjem nekretnina u korist ŠVŠ povrijedio njihovo pravo na nužni dio, dok je potonja kao i HV izjavila da je nasljednica JV namirena u svom nužnom dijelu čime su osporile vraćanje dara u ostavinu. Nedvojbeno je onda da između nasljednica postoji spor o činjenicama o kojima ovisi pravo nasljednika odnosno postoji spor o visini nasljednog dijela, vrijednosti nužnog dijela te uračunavanju nužnog dijela time da u postupku nije utvrđeno kako je nasljednica T namirena u nužnom dijelu (op. jer HV i JVŠ na tu činjenicu nisu pokrenule odgovarajući parnični postupka u kojem bi se odlučilo suprotno).
9. Slijedom navedenog temeljem čl. 222. st. 2 toč. 2 i čl. 225 ZN-a valjalo je ovaj ostavinski postupak ponovno prekinuti i uputiti u parnicu nasljednicu JV jer je njeno pravo manje vjerojatno budući su ugovor o darovanju priloženi spisu i pribavljeni od Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda u Korčuli kojim je pok. ostavitelj raspolagao nekretninama u korist kćerke JVŠ i ishodio ovjeru svog potpisa formalno pravno valjani pravni poslovi.
10. Stoga je i odlučeno kao u izreci.
U Korčuli, 22. listopada 2025.
S u t k i n j a
Marija Gugić
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.