Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice - specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I-okr. pravne osobe CORYLAND j.d.o.o. i II-okr. odgovorne osobe PG, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19), članka 172. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18), članka 150. stavaka 1. i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Bjelovaru, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Svetom Ivanu Zelini od 29. studenoga 2022., broj: 26. Pp-1563/2022, na sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.,

p r e s u d i o j e :

I. U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Bjelovaru, a po službenoj dužnosti, preinačuje se točka 3. izreke prvostupanjske presude, te se izriče:

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07,39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) I-okr. pravna osoba CORYLAND j.d.o.o. i II-okr. odgovorna osoba PG

OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE

3. da

kao poslodavac i odgovorna osoba ne bi dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje radnice MG koja je s radom na poslovima pomoćne radnice u kuhinji počela dana 26. svibnja 2022., nadležnom tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, što nisu učinili,

čime bi počinili prekršaj iz članka 150. stavaka 1. i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,

II. Uslijed odluke iz točke I., žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Bjelovaru, bespredmetna je u navedenom dijelu.

r i j e š i o j e :

III. Prihvaća se žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Bjelovaru, te se ukida pobijana presuda u točkama 1. i 2. izreke te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Svetom Ivanu Zelini, okrivljenici su proglašeni krivima i oslobođeni od kazne, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu, članka 172. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju, članka 150. stavaka 1. i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju činjenično opisanih u izreci pobijane presude.

2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 400,00 kn.

3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama, navodeći u bitnom da tužitelj smatra da nije pravilna zaključak suda prvog stupnja kako će se primjenom instituta oslobođenja od kazne postići svrha prekršajanopravne sankcije i odvratiti ih od prekršaja iz područja radnih odnosa i radnog prava, već da je okrivljenicima trebalo izreći barem minimalnu zakonom propisanu kaznu uz primjenu instituta ublažavanja sukladno Prekršajnom zakonu.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je djelomično osnovana, te djelomično bespredmetna.

6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da u ovom predmetu ima osnove za oslobođenje okrivljenika od optužbe za prekršaj iz točke 3. izreke pobijane presude.

7. Naime, prvostupanjski sud je u točki 3. izreke pobijane presude proglasio krivima okrivljenike da kao poslodavac i odgovorna osoba nisu dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje radnice MG koja je s radom na poslovima pomoćne radnice u kuhinji počela dana 26. svibnja 2022., nadležnom tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, što nisu učinili, čime su počinili prekršaj iz članka 150. stavaka 1. i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

8. Odredbom članka 150. stavaka 1. i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, važećeg u vrijeme počinjenja prekršaja, bio je propisan prekršaj pravne i odgovorne osobe koja Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. stavak 3.), te je materijalnom odredbom članka 120. stavka 3. Zakona bilo propisano da prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

9. Imajući u vidu činjenični opisa djela sadržan u izreci pobijane presude, ocjena je ovog suda kako isti ne sadrži vrijeme počinjenja prekršaja odnosno rok u kojem su okrivljenici bili dužni prijaviti radnicu nadležnom tijelu, a vrijeme počinjenja prekršaja, s obzirom da se radi o propisanom roku, zakonsko je obilježje djela u konkretnom slučaju.

10. Kako je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

11. Slijedom navedenoga, kako iz točke 3. izreke prvostupanjske presude ne proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 150. stavaka 1. i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, to je ovaj sud, u povodu žalbe tužitelja, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio prvostupanjsku presudu na način da su okrivljenici za navedeno djelo, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobođeni od optužbe.

12. Nadalje, odlučujući o žalbi, te ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu žalbenih navoda, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da nije bilo zakonske osnove za primjenu odredbe članka 38. stavka 2. točke 1. Prekršajnog zakona odnosno oslobođenje okrivljenika od kazne za djela pod točkama 1. i 2. izreke pobijane presude, kako to osnovano prigovara žalitelj.

13. Naime, prvostupanjski sud je oslobodio okrivljenike od kazne, uz primjenu članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, za prekršaje iz članka 229. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu, članka 172. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju (iako se radi o prekršaju iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona), s obrazloženjem da je sud prihvatio navode obrane da se radi o jednom danu rada imenovane radnice kao i da su postupili po nalogu inspektorata, koji je naknadnim nadzorom utvrdio da posluju sukladno zakonu te istekom roka koji je inspektorat dao tijekom pečaćenja poslovnih prostorija, otklonili sve nepravilnosti uočene u inspekcijskom nadzoru, da su mala obiteljska firma, roditelji i skrbnici troje maloljetne djece, te nisu u mogućnosti platiti visoke novčane kazne zapriječene za terećene prekršaje jer bi u tom slučaju bili onemogućeni u nastavku rada i time ugrozili svoju egzistenciju i obitelji.

14. Nadalje, odredbom članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona propisano je da će sud osloboditi od kazne počinitelja kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak, međutim, time što je radnica naknadno prestala raditi kod okrivljenika, nisu ispunili propisanu obvezu, budući radnica za izvršeni rad nije prijavljena nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja, niti joj je uručena pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, kao i u postupku nije utvrđeno da bi bile otklonjene niti umanjene bilo kakve štetne posljedice, već su okrivljenici time što je radnica prestala raditi samo spriječili daljnje protupravno postupanje, pa stoga u konkretnom slučaju nije bio ispunjen zakonski uvjet za primjenu članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona.

15. Slijedom navedenoga, valjalo je prihvaćanjem žalbe tužitelja, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, ukinuti pobijanu presudu u točkama 1. i 2. izreke i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, s time da će prvostupanjski sud otkloniti utvrđene nedostatke, a nakon toga donijeti novu zakonitu odluku.

U Zagrebu 22. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Diana Pavlečić v.r.

Mario Soljačić v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Sesvetama u 5 otpravka: za spis, okrivljenike i tužitelja.