Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-100/2025

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog FN, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22) i dr., rješavajući o žalbi okrivljenog FN, podnijetoj po braniteljima iz ZOU Darko Šuper, Iva Kovačev Radić, Ivan Jukić, Dino Vukušić i Ena Petrović, odvjetnicima iz Osijeka, protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 3. prosinca 2024., broj: Pp-3760/2024-7, na sjednici vijeća održanoj dana 22. listopada 2025.

r i j e š i o j e:

I. Prihvaća se žalba okrivljenog FN kao osnovana i ukida se prvostupanjska presuda u odnosu na prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te se u tom dijelu predmet dostavlja sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

p r e s u d i o j e:

II. Povodom žalbe okr. FN i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se izriče:

Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona ( „Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 ) okr. FN (osobni podatci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

što je dana 1. prosinca 2024. godine u 21,00 sati u dvorištu kuće u [adresa], počinio psihičko nasilje u obitelji na način da je ušao u dvorište obiteljske kuće, gdje živi njegova bivša supruga ŠN, te hodao po dvorištu i lupao vratima kuće, a nakon što su čuli hodanje po dvorištu i lupanje vratima ŠN i njen izvanbračni suprug ŽN su izašli van kuće, gdje ih je potom FN ugledao i počeo vrijeđati i vikati na njih nazivajući ŠN glupačom i psujući ŽN: „ Jebem ti majku, što radiš u mojoj kući“,

dakle, počinio psihičko nasilje u obitelji prema bivšoj supruzi ŠN, a što je kod iste prouzročilo uznemirenost i povredu dostojanstva

čime je počinio prekršaj iz čl. 10. st. 1 t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivo po čl. 22. st. 1. istog Zakona,

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Osijeku, okr. FN proglašen je krivim, da je, postupanjem činjenično opisanim u izreci počinio prekršaje iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koje je kažnjen, ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 600,00 (šesto) eura, u koju kaznu se uračunava vrijeme provedeno u zadržavanju kao dva dana zatvora, odnosno kao 79,64 eura novčane kazne, tako da je okrivljenik dužan platiti kaznu u iznosu od 520,36 eura (petstodvadeseteura i tridesetšest centi).

1.1. Istom presudom okrivljeniku je temeljem čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji primijenjena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja bivšoj supruzi ŠN, na udaljenosti u koncentričnom krugu od 100 m od istog na području RH u trajanju od 3 ( tri ) mjeseca.

2. Protiv te presude pravodobno je podnio žalbu okrivljeni FN po svojim braniteljima zbog bitne povrede postupka, povrede materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

3. Žalitelj predlaže da drugostupanjski sud iz navedenih razloga prihvati njegovu žalbu.

1. Žalba okrivljenika je dijelom osnovana, a djelom bespredmetna.

5. Razmotrivši predmet i ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ( „Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 ) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj Sud je utvrdio da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

6. Prvostupanjski sud je preuranjeno donio presudu kojom se okr. FN proglasio krivim za djelo prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ne utvrdivši u potpunosti i pravilno činjenično stanje.

7. Prvostupanjski sud je tijekom dokaznog postupka ispitao okrivljenika, te svjedoke ŠN i ŽN, nakon čega je donio pobijanu presudu, a iz svega provedenog nije jasno vidljivo je li kritične zgode došlo do remećenja javnog reda i mira. Naime, okrivljenik se branio da se nalazio u dvorištu kuće, jednako tako su iskazali i svjedoci. Prvostupanjski sud ne utvrđuje javnost mjesta, već okrivljenika proglašava krivim za djelo prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a za koji prekršaj je odlučna javnost i ista je zakonsko obilježje prekršaja. Naime, ostala je dvojbena javnost mjesta. Ukoliko se radi o dvorištu kuće, tj. onom mjestu koja po svojoj namjeni nisu javna, prvostupanjski sud je trebao utvrditi sve one okolnosti koje bi postojale u vrijeme izvršenja prekršaja i koje bi kao takve činile navedeno mjesto javnim, odnosno potrebno je utvrditi je li posljedica nastupila na javnom mjestu. Dvorište privatne kuće nije javno mjesto, no okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja prekršaja, a koje su činile dostupnim radnju javnosti, bilo da su izložene pogledu javnosti, bilo da je posljedica nastupila na javnom mjestu, mogle su dvorište kuće učiniti javnim mjestom.

8. Dakle, u provedenom dokaznom postupku nije jasno utvrđeno mjesto počinjenja prekršaja, odnosno radi li se o javnom mjestu, a što je odlučna činjenica koja čini biće prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

9. Slijedom naprijed navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu okrivljenika u odnosu na djelo prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u tom dijelu ukinuti pobijanu presudu i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, zakazati glavnu raspravu na kojoj će na sve okolnosti ispitati okrivljenika, svjedoke, te provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

10. Rješavajući nadalje predmet, te ispitujući prvostupanjsku presudu u preostalom dijelu, u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/14, 70/17, 118/18 i 114/ 22) ovaj Sud je utvrdio da u prvostupanjskom postupku je počinjena povreda prekršajnog materijalnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, odnosno djelo činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude nije prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

11. Naime, okrivljenik je proglašen krivim da je počinio nasilje u obitelji prema bivšoj supruzi ŠN, na način da ju je vrijeđao, pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Međutim, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji sankcionira se počinitelj nasilja iz čl. 10. istog Zakona, kojom zakonskom odredbom je definiran pojam nasilja u obitelji i kojom je u t. 3. propisano da je nasilje u obitelji, između ostalog i psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost.

12. Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nedvojbeno proizlazi da je psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, pa je prema tome, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koje čine biće prekršaja koje se okrivljeniku stavljaju na teret. Kako je vidljivo iz izreke pobijane presude, u činjeničnom opisu ne naznačuje se da bi ponašanje okrivljenika izazvalo povredu dostojanstva ili uznemirenost (navođenje istog izvan činjeničnog opisa prekršaja ne čini izreku zakonitom) slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji su okrivljeniku stavlja na teret. S obzirom je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

13. Slijedom navedenog, djelo prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a na način kako je to činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, povodom žalbe okrivljenika i po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okr. za predmetno djelo prekršaja oslobodio optužbe, kako je to navedeno u t. 2. izreke ove drugostupanjske odluke.

14. Iz navedenih razloga valjalo je presuditi kao u izreci.

U Zagrebu, 22. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković v.r.

Anđa Ćorluka v.r.

Presuda i rješenje se dostavljaju Općinskom sudu u Osijeku u 5 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i podnositelja optužnog prijedloga.