Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Kapucinski trg 5

Poslovni broj: Pp-1877/2023-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sucu pojedincu Nadi Šumiga, po nacrtu odluke više sudske savjetnice Ide Labaš, uz sudjelovanje Mire Zagorec kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv 1. okrivljene pravne osobe RBI-gradnja d.o.o. sa sjedištem u [adresa]. okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi ŽN iz [adresa], zbog povrede odredbe iz članka 149. st. 1. t. 49. i st. 2. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine broj: 19/22), u postupku rješavanja povodom podnijetog optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, Klasa: 336-02/23-01/5114, Urbroj: 443-02-04-01-23-5 od 5. srpnja 2023., nakon održane glavne rasprave 21. listopada 2025. u prisutnosti 2. okrivljene, a u odsutnosti predstavnika tužitelja, na temelju članka 182. toč. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), 22. listopada 2025. javno objavio i

p r e s u d i o  j e

1. okrivljena pravna osoba: RBI-gradnja društvo s ograničenom odgovornošću za graditeljstvo, trgovinu i usluge, OIB: 31813681203, sa sjedištem u [adresa], broj zaposlenih: 13, dobit po godišnjem obračunu: oko 84.000,00 eura, prekršajno nekažnjavana

2. okrivljena odgovorna osoba ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1981. u [adresa], od oca ŽN i majke Ž, djev. S, s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, SSS, trgovac, zaposlena u 1. okrivljenoj pravnoj osobi, s mjesečnim primanjima od 1.500,00 eura, neudana, majka jednog punoljetnog djeteta, prekršajno nekažnjavana

oslobađaju se optužbe

I. da bi protivno odredbama čl. 33., čl. 34., čl. 35., čl. 38. i čl. 39. t. 3. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" br. 19/22, u daljnjem tekstu ZZP), od dana 1. siječnja 2023. godine, do dana 28.02.2023. godine u poslovnim prostorijama ugostiteljskog objekta caffe bar "METROPOLIS" u Sračincu, Varaždinska 199, koji posluje u sastavu trgovačkog društva RBI-gradnja d.o.o., adresa sjedišta: [adresa], OIB: 31813581203, prilikom pružanja ugostiteljskih usluga koristili nepoštenu, odnosno agresivnu poslovnu praksu, u odnosu prema potrošačima, na način da su u navedenom razdoblju ugostiteljske usluge naplaćivali po cijenama višim nego što su bile važeće 31.12.2022. g. i to:

• za usluženo piće "kava s mlijekom" dana 31.12.2022. g. naplaćivali cijenu 1,06 eura/8,00 kuna, dok su nakon tog dana istu uslugu naplaćivali 1,20 eura/9,04 kuna, dakle povećali cijenu usluženog pića za 0,14 eura/1,04 kuna štoje povećanje od 13,21%

• za usluženo piće "coca cola 0,25" dana 31.12.2022. g. naplaćivali cijenu 1,73 eura/13,00 kuna, dok su nakon tog dana istu uslugu naplaćivali 2,00 eura/15,07 kuna, dakle povećali cijenu usluženog pića za 0,27 eura/2,07 kuna što je povećanje od 15,61%,

• za usluženo piće "pelinkovac 0,03 l" dana 31.12.2022. g. naplaćivali cijenu 0,80 eura/6,00 kuna, dok su nakon tog dana istu uslugu naplaćivali 1,05 eura/7,91 kuna, dakle povećali cijenu usluženog pića za 0,25 eura/1,91 kuna što je povećanje od 31,25%,

• za usluženo piće "vino bijelo 1 l" dana 31.12.2022. g. naplaćivali cijenu6,64 eura/50,00 kuna, dok su nakon tog dana istu uslugu naplaćivali 8,00 eura/60,28 kuna, dakle povećali cijenu usluženog pića za 1,36 eura/10,28 kuna što je povećanje od 20,48%,

• za usluženo piće "kava" dana 31.12.2022. g. naplaćivali cijenu 0,93 eura/7,00 kuna, dok su nakon tog dana istu uslugu naplaćivali 1,10 eura/8,29 kuna, dakle povećali cijenu usluženog pića za 0,17 eura/1,29 kuna što je povećanje od 18,29%,

• za usluženo piće "Ožujsko 0,50 l" dana 31.12.2022. g. naplaćivali cijenu 1,73 eura/13,00 kuna, dok su nakon tog dana istu uslugu naplaćivali 2,00 eura/15,61%, dakle povećali cijenu usluženog pića za 0,27 eura/2,07 što je povećanje od 15,61%,

• za usluženo piće "Heineken 0,33 l" dana 31.12.2022. g. naplaćivali cijenu 2,12 eura/16,00 kuna, dok su nakon tog dana istu uslugu naplaćivali 2,20 eura /16,58 kuna, dakle povećali cijenu usluženog pića za 0,08 eura/0,58 kuna što je povećanje od 3,77%,

• za usluženo piće "Bambus 0,20 l" dana 31.12.2022. g. naplaćivali cijenu 1,19 eura/9,00 kuna, dok su nakon tog dana istu uslugu naplaćivali 1,50 eura/11,30 kuna, dakle povećali cijenu usluženog pića za 0,31 eura/2,30 kuna što je povećanje od 26,05%,

• za usluženo piće "Karlovačko 0,33l" dana 31.12.2022. g. naplaćivali 1,90 eura/14,32 kuna, dakle povećali cijenu usluženog pića za 0,17 eura/1,32 kuna što je povećanje od 9,83%,

• za usluženo piće "Mineralna voda 1 l" dana 31.12.2022. g. naplaćivali cijenu 1,33 eura/10,00 kuna, dok su nakon tog dana istu uslugu naplaćivali 2,00 eura/15,07 kuna, dakle povećali cijenu usluženog pića za 0,67 eura/5,07 kuna što je povećanje od 50,38%,

pri čemu su doveli potrošače u nepovoljniji financijski položaj, koristeći uvođenje eura dana 1. siječnja 2023. kao službene valute, a te okolnosti u kojima se potrošači nalaze bitno utječu na odluku potrošača pri kupnju usluga,

dakle, da bi se okrivljeni koristili nepoštenom odnosno agresivnom poslovnom praksom,

II. pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 149. st. 1. t. 49. ZZP-a, za koji je propisana novčana kazna u čl. 149. st. 1. za pravnu osobu te u čl. 149. st. 2. ZZP-a za odgovornu osobu u pravnoj osobi,

jer djelo za koje se okrivljeni optužuju po propisu nije prekršaj.

III. Na temelju čl. . 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka . 2. točaka 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenih zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. U tijeku redovnog postupka, na glavnoj raspravi, ispitana je 2. okrivljena ŽN, zakonska zastupnica 1. okrivljene pravne osobe, koja je navela kako je točno da je došlo do povećanja cijena s uvođenjem eura, s tim da je do istoga došlo kako zbog zaokruživanja, tako i zbog činjenice da su im i dobavljači povisili cijenu robe. Uslijed tog povećanja cijena nije pao promet, odnosno gosti nisu prestali dolaziti te niti na to povećanje cijena nisu imali nikakvih primjedbi, čak štoviše jučer su joj rekli da imaju najjeftinija pića u Sračincu. Na toj trasi je inače 6 kafića pa su gosti mogli ići i drugim ugostiteljima ukoliko bi im kod nje bilo preskupo.

Kao odgovorna osoba u pravnoj osobi 2. okrivljena ŽN navela je da u cijelosti ostaje kod iskaza kojeg je dala kao zakonska zastupnica pravne osobe.

3. U tijeku dokaznog postupka pročitano je: obavijesti od 22. svibnja 2023., zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 22. svibnja 2023., podnesak Ministarstva financija od 27. veljače 2023., zapisnik o obavljenom nadzoru provođenja postupka fiskalizacije, izdavanja računa, evidentiranja prometa i ostalo, kod poreznog obveznika koji je obveznik fiskalizacije od 24. veljače 2023., izjava stranke s lista 18 spisa, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja od 25. travnja 2023. s prilozima, te izvod iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije na ime pravne osobe i odgovorne osobe od 5. veljače 2024., 30. kolovoza 2024. i 5. ožujka 2025.

4. Na temelju obrane 2. okrivljene i provedenog dokaznog postupka, prihvaćajući sve materijalne dokaze vjerodostojnim i relevantnim, sud je utvrdio kako nije dokazano da bi okrivljeni počinili djelo prekršaja koje im je stavljeno na teret.

5. Naime, iz činjeničnog opisa u optužnom prijedlogu, u bitnom proizlazi da Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača smatra da su okrivljeni neopravdano povećali maloprodajne cijene nakon 31. prosinca 2022., pri čemu su doveli potrošače u nepovoljniji financijski položaj, koristeći uvođenje eura 1. siječnja 2023. kao službene valute te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti bi bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji usluga. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača okrivljenima stavlja na teret postupanje protivno odredbama Zakona o zaštiti potrošača, konkretno, nepoštenu odnosno agresivnu poslovnu praksu zabranjenu odredbama čl. 33., čl. 34., čl. 35, čl. 38. i čl. 39. toč. 3. Zakona o zaštiti potrošača.

6. Međutim, niti jednom od spomenutih zakonskih odredaba, povećanje maloprodajnih cijena, samo za sebe, nije propisano kao oblik nepoštene ili zavaravajuće ili agresivne poslovne prakse. Također, niti jedna od spomenutih zakonskih odredaba, ne uređuje “neopravdano povećanje maloprodajnih cijene nakon 31. prosinca 2022. uz dovođenje potrošača u nepovoljniji financijski položaj, korištenjem uvođenja eura 1. siječnja 2023. kao službene valute”, kao oblik nepoštene ili agresivne poslovne prakse. Terminologija “neopravdano povećanje cijene” te “nepovoljniji financijski položaj” proizlazi iz općih načela propisanih Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/2022 i 88/2022). Ovlašteni tužitelj stavlja okrivljenima na teret postupanje protivno odredbama Zakona o zaštiti potrošača, no sud smatra potrebnim, osvrnuti se na odredbe Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

7. Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj propisana su u članku 6. temeljna načela uvođenja eura. U postupku uvođenja eura primjenjuju se: načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti. Sukladno odredbi članka 7. stavka 2., preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti provodi se bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Zbog preračunavanja iz članka 7. stavka 1. potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden. Sukladno članku 8. zabranjeno je poslovnim subjektima, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet, instituciji za elektronički novac, drugom vjerovniku sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, pružatelju financijskih usluga i tijelu javne vlasti pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga. U devetom dijelu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, propisane su prekršajne odredbe, koje u vezi s neopravdanim povećanjem cijene ne uređuju prekršajnopravnu odgovornost poslovnih subjekata, odnosno kažnjavanje u vezi s neopravdanim povećanjem cijene.

8. Nadalje, nije svako povećanje maloprodajne cijene protivno načelima propisanim Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, već samo povećanje maloprodajne cijene bez opravdanog razloga. U provedenom postupku sud je utvrdio da je povećanje maloprodajne cijene od strane okrivljenih uslijedilo nakon odluke Vlade Republike Hrvatske o povećanju minimalne plaće kao i povećanja cijene usluga dobavljača (materijal za rad, održavanje sustava fiskalne blagajne), te energenata (struja, voda). U odnosu na opravdanost povećanja maloprodajnih cijena ugostiteljskih usluga sud nije provodio daljnje dokaze, s obzirom da Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ne sadrži kažnjivu odredbu u slučaju postupanja protivno načelima propisanim Zakonom, a ni ovlašteni tužitelj nije činjenični opis prekršaja doveo u izravnu vezu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, već isključivo sa Zakonom o zaštiti potrošača. Ovlašteni tužitelj pri tome ne konkretizira u optužnom prijedlogu pod koji oblik nepoštene odnosno agresivne poslovne prakse treba podvesti postupanje okrivljenih, odnosno podizanje maloprodajnih cijena ugostiteljskih usluga nakon 31. prosinca 2022.g.

9. Sud je prilikom utvrđivanja odgovornosti okrivljenih, iako to nije bio dužan učiniti, s obzirom da je ovlašteni tužitelj trebao točno i precizno kvalificirati djelo, a što nije učinio, razmotrio moguće oblike agresivne, zavaravajuće i nepoštene poslovne prakse propisane Zakonom o zaštiti potrošača u odredbama čl. 33., čl. 34., čl. 35, čl. 38. i čl. 39. toč. 3. za što se okrivljeni terete te potom cijenio može li se neopravdano povećanje maloprodajnih cijena nakon 31. prosinca 2022.g. koje se okrivljenima stavlja na teret, podvesti pod biće prekršaja iz članka čl. 149. st. 1. toč. 49. kažnjivo po čl. 149. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti potrošača.

10. Člankom 4. Zakona o zaštiti potrošača definirani su pojedini pojmovi u smislu tog Zakona pa je tako u stavku 1. točki 14. definirana „odluka o kupnji“, između ostalog, kao svaka odluka koju donosi potrošač, a koja se odnosi na to hoće li, kako i pod kojim uvjetima, kupovati. Točkom 19. definirana je „poslovna praksa trgovca prema potrošaču (poslovna praksa)“, kao svaka radnja, propuštanje, način ponašanja ili predstavljanja, poslovna komunikacija, uključujući oglašavanje i stavljanje proizvoda na tržište, koju je poduzeo trgovac, a izravno je povezana s promidžbom, prodajom ili isporukom proizvoda potrošaču.

11. Sukladno čl. 33. Zakona o zaštiti potrošača, nepoštena poslovna praksa je zabranjena. Članak 34. propisuje da je poslovna praksa nepoštena, ako je - suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena. Prema članku 34. stavku 4. istog Zakona, nepoštenom poslovnom praksom posebno se smatra zavaravajuća poslovna praksa i agresivna poslovna praksa.

12. Članak 35. Zakona o zaštiti potrošača propisuje da se poslovna praksa smatra zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. U članku 35. stavku 2. Zakona propisane su okolnosti na koje se zavaravajuća poslovna praksa može odnositi, uključujući, u točki 4. cijenu proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu. Povećanje maloprodajne cijene nije posebno navedeno kao okolnost na koju se zavaravajuća poslovna praksa može odnositi.

13. Ovlašteni tužitelj u optužnom prijedlogu nije činjenično opisao na koju konkretnu okolnost iz stavka članka 35. stavka 2. Zakona se odnosi zavaravajuća poslovna praksa niti je povećanje maloprodajnih cijena od 1. siječnja 2023.g. na način opisan u izreci ove presude podveo pod bilo koju od okolnosti pa tako ni pod okolnost iz članka 35. stavka 2. točke 4. Zakona niti je objasnio u čemu se sastoji zavaravajuće postupanje trgovca, odnosno iz kojeg bi razloga takvo postupanje trgovca moglo utjecati na ponašanje i odluke potrošača.

14. Uvidom u cjenik u ugostiteljskom objektu vrste caffe bar "METROPOLIS" u Sračincu, Varaždinska 199, ovaj sud je utvrdio da se 1. okrivljena pravna osoba kao trgovac koja je u okviru svoje poslovne djelatnosti pružala ugostiteljske usluge nije koristila u svom poslovanju praksom koja je nepoštena i zavaravajuća jer je konkretne usluge označila točnom informacijom o cijeni proizvoda odnosno cjenikom usluga koji je u primjeni od 31. prosinca 2022. Naime, iz cjenika za 10 proizvoda prema zapisniku Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Službe za ugostiteljstvo, pružanje usluga u turizmu i boravišnu/turističku pristojbu od 25. travnja 2023. je vidljivo da su cijene dvojno iskazane na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u eurima i kunama, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 1 EUR=7,53450 kn. Takvim predstavljanjem cijene svoje usluge 1. okrivljena pravna osoba nije dovela prosječnog potrošača u zabunu i nije ga poticala na donošenje odluke o kupnji iste usluge. Naime, trgovci u smislu citiranog Zakona su dužni potrošaču dati jasnu i točnu obavijest, a opisanim predstavljanjem ugostiteljskih usluga i navođenjem točne cijene predstavljene na jasan način u eurima i kunama nije po ocjeni suda kod potrošača-kupaca ugostiteljskih usluga stvoren važan utjecaj na njihovo ekonomsko ponašanje s ciljem znatnog umanjivanja njihove sposobnosti da donesu odluku utemeljenu na potpunoj obavijesti pa prema tome iz navedenog ne proizlazi takva poslovna praksa suokrivljenih u vezi cijene usluga, za koju je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača i navesti ga da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

15. Prema članku 38. Zakona o zaštiti potrošača poslovna praksa smatra se agresivnom, ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosječnog potrošača u vezi s proizvodom te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

16. Prema članku 39. točka 3. Zakona o zaštiti potrošača, prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući silu ili prijetnju ili nedopušten utjecaj, vodit će se računa o tome je li trgovac iskorištavao nesretne ili druge okolnosti u kojima se potrošač nalazio, a koje su bile tolikog značenja da su umanjile sposobnost potrošača da razumno rasuđuje, a trgovac je bio svjestan da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača u odnosu na proizvod.

17. Razmotrivši optužni prijedlog kao i obranu okrivljenih te u dokaznom postupku provedene dokaze sud nije utvrdio da bi ponašanje okrivljenih – konkretno povećanje maloprodajnih cijena - na način kako je opisano u optužnom prijedlogu, bilo podvedivo pod gore citiranu odredbu Zakona o zaštiti potrošača koja zabranjuje agresivnu poslovnu praksu.

18. Iz materijalnopravnih dokaza, i to iz cjenika ugostiteljskih usluga ugostiteljskog objekta vrste caffe bar "METROPOLIS" u Sračincu, Varaždinska 199 od 31. prosinca 2022. i to za 10 odabranih proizvoda, proizlazi da su potrošači imali mogućnost, prije odabira usluge, upoznati se s cijenom usluga, pri čemu su potrošači imali mogućnost neometano odabrati drugog pružatelja ugostiteljskih usluga koje pruža konkretna prvookrivljena pravna osoba. Samo na području njenog rada, postoji još nekoliko ugostiteljskih objekata, a okrivljeni ničime nisu utjecali na izbor potrošača pri odabiru ugostiteljskog objekta. Nadalje, ovlašteni tužitelj, u optužnom prijedlogu nije činjenično opisao na koji bi način od strane okrivljenih eventualno bili korišteni u odnosu s klijentima uznemiravanje, prisila, sila ili prijetnja ili nedopušten utjecaj, a što su nužne sastavnice agresivne poslovne prakse.

19. Nadalje, ovaj sud smatra da se uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ne može podvesti pod “nesretne ili druge okolnosti” iz članka 39. točke 3. Zakona o zaštiti potrošača, a na temelju kojih treba ocijeniti je li od strane okrivljenih u poslovnoj praksi korištena agresivna poslovna praksa uznemiravanjem, prisilom, silom ili prijetnjom ili nedopuštenim utjecajem. Naime, kao što je to prethodno ovaj sud već utvrdio, informacije o cijeni usluge, bile su iskazane na cjeniku na jasan, način u euru i kuni, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 1 EUR=7,53450 kn. Tim informacijama je svaki potrošač mogao pristupiti neometano uvidom u cjenik usluga okrivljenika u poslovnim prostorijama. Iz činjeničnog opisa u optužnom prijedlogu ne proizlazi da su okrivljeni prema potrošačima – kupcima ugostiteljskih usluga koristili bilo kakav oblik uznemiravanja, prisile, sile ili prijetnja ili nedopuštenog utjecaja, a koje bi mogle utjecati na neometan izbor i odluku pri kupnji ugostiteljskih usluga od okrivljenih.

20. Imajući u vidu sve navedeno, po ocjeni ovog suda, ne može se smatrati da je podizanje maloprodajnih cijena nakon 1. siječnja 2023. agresivna poslovna praksa, s obzirom da sastavnice agresivne poslovne prakse (nesretne ili druge okolnosti na strani potrošača te uznemiravanje, prisila, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj) nisu dokazane u ovom postupku.

21. Kako je činjenično stanje u potpunosti utvrđeno uvidom u materijalnopravnu dokumentaciju, sud je donio presudu bez ispitivanja svjedoka.

22. Imajući u vidu sve navedeno, sud je okrivljene oslobodio optužbe na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona jer djelo na način kako se okrivljenima stavlja na teret po propisu nije prekršaj.

23. Kako su okrivljeni oslobođeni od optužbe, trošak prekršajnog postupka je pao na teret proračunskih sredstava ovoga suda.

U Varaždinu 22. listopada 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Mira Zagorec, v.r.

Nada Šumiga, v.r.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica

Ida Labaš

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude okrivljeni i ovlašteni tužitelj mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana po primitku presude Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu u dva istovjetna primjerka pismeno putem ovog suda i ne podliježe pristojbi.

Presudu dostaviti:

1. 1. okrivljenoj pravnoj osobi, RBI-gradnja d.o.o., [adresa]

2. 2. okrivljenoj odgovornoj osobi, ŽN, [adresa]

3. tužitelju, Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor trgovine, usluge i zaštite potrošača, Varaždin, Stanka Vraza 4

4. za spis