Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž Ob-41/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vesne Britvec predsjednice vijeća, sutkinje Vinke Vrančić izvjestiteljice i članice vijeća, te suca Josipa Štrucelja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] zastupane po punomoćnicima Nikoli Horvatu i Deanu Radišiću odvjetnicima u Karlovcu, protiv tuženika EŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Jukiću odvjetniku u Zagrebu, uz sudjelovanje AŽ OIB: [osobni identifikacijski broj], posebne skrbnice mlt. djeteta, djelatnice Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, radi spora o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima roditelja s mlt. djetetom, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P Ob-275/2024-23 od 17. srpnja 2026. u sjednici vijeća održanoj dana 22. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P Ob-275/2024-23 od 17. srpnja 2026.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja poslovni broj P Ob-275/2024-23 od 17. srpnja 2026. suđeno je:

"I./ Osobni odnosi između oca EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. ŽŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] odvijat će se:

- svaki drugi tjedan od nedjelju u 18,00 sati do sljedeće nedjelje u 18,00 sati, s tim da u tjednu u kojem je mlt. ŽŽZ kod jednog roditelja drugi roditelj će ostvarivati osobne odnose s mlt. ŽŽZ utorkom i četvrtkom u trajanju od četiri sata, a u terminu prema dogovoru roditelja,

- svaki drugi državni praznik, vjerski blagdan i neradni dan u Republici Hrvatskoj,

- polovinu proljetnih, ljetnih i zimskih praznika naizmjenice, na način da majka ŽŽ dovodi mlt. dijete na adresu stanovanja oca, u [adresa], a otac EŽ po završetku susreta mlt. dijete vraća majci na adresu u [adresa] ili prema drugačijem dogovoru roditelja.

II./ Roditelji ŽŽ i EŽ zajednički i sporazumno ostvaruju pravo na roditeljsku skrb nad mlt. ŽŽZ.

III./ Roditelji ŽŽ i EŽ snosit će troškove uzdržavanja mlt. ŽŽZ samostalno za vrijeme dok se mlt. ŽŽZ nalazi kod njih, dok će izvanredne troškove snositi na jednake dijelove.

IV./ Odbija se kao neosnovan tužiteljica ŽŽ da se osobni odnosi mlt. ŽŽZ i oca EŽ odvijaju u manjem obimu od određenog pod toč. I. izreke ove presude."

2. Protiv te presude žalbu je pravovremeno podnijela tužiteljica zbog svih žalbenih razloga, s prijedlogom da sud prvog stupnja provede postupak i naloži provođenje multidisciplinarnog vještačenja i donese presudu, podredno da pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje uz održavanjem rasprave pred drugim sucem.

2.1. Odgovor na žalbu nije podnijet.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga određenih u žalbi, te po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23

- dalje ZPP), utvrđeno je da nije počinjena niti jedna od bitnih povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti.

4.1. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice, pobijana presuda nema nedostataka i može se ispitati zbog čega nije počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

5. Sud prvog stupnja je na osnovu svih provedenih dokaza i njihovom analizom u smislu odredbe članka 8. ZPP-a pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje obrazloživši ga u obrazloženju pobijane presude, koje tužiteljica žalbenim navodima nije uspjela dovesti u sumnju.

5.1. Tako je sud prvog stupnja, cijeneći iskaze stranaka i prihvaćanjem u cijelosti obrazloženog mišljenja i dopune Hrvatskog zavoda za socijalni rad (dalje HZSR) Područni ured Novi Zagreb, pravilno utvrdio da je mlt. ŽŽZ rođena **.**.2022. od prestanka faktične bračne zajednice stranaka u ožujku 2023. nastavila stanovati s majkom na istoj adresi, da je s ocem provodila po 7 dana svaki drugi tjedan i unazad tri godine i četiri mjeseca i takav se način odvijanja osobnih odnosa ustalio, da mlt. ŽŽZ ima sigurnu privrženost prema oba roditelja, da oba roditelja imaju podršku šire obitelji u smislu svakodnevne skrbi o djetetu, da navedeni režim susreta s ocem mlt. ŽŽZ donosi sigurnost i predvidivost kao i priliku da kvalitetno provede vrijeme s oba roditelja koji, s obzirom na iskazane kapacitete i mogućnosti, na taj način osiguravaju mlt. djetetu optimalne uvjete za rast i razvoj.

6. Uzimajući u obzir tako utvrđeno činjenično stanje, a rukovodeći se pritom najboljim interesom djeteta, pravilno je sud prvog stupnja pozivom na odredbu članka 119. stavak 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – dalje: ObZ), članka 104. stavak 1. ObZ-a, članka 107. stavak 1. ObZ-a, članka 309. ObZ-a i članka 311. ObZ-a, primijenio materijalno pravo kada je u točki I./ izrijeke pobijane presude odlučio da će se osobni odnosi mlt. ŽŽZ s ocem odvijaju kao i do sada tako da dijete provodi jednako vremena sa svakim roditeljem i to svaki drugi tjedan od nedjelje u 18,00 sati do sljedeće nedjelje u 18,00 sati te dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom po četiri sata s roditeljem s kojim dijete ne provodi taj tjedan, kao i svaki drugi državni praznik, vjerski blagdan i neradni dan u Republici Hrvatskoj, polovinu proljetnih, ljetnih i zimskih praznika naizmjenice, na način da majka ŽŽ dovodi mlt. dijete na adresu stanovanja oca, u [adresa], a otac EŽ po završetku susreta mlt. dijete vraća majci.

7. Naime, u interesu je djeteta da ima dobre i tijesne veze s oba roditelja i redovite kontakte s njima, odnosno da sačuva osjećaj povezanosti, prihvaćenosti i pripadnosti s roditeljima, s time da je odredbom članka 5. stavka 1. ObZ-a propisano da sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit.

7.1. Prema članku 3. točka 2. Konvencije o pravima djeteta koja je usvojena 20. studenog 1989. koja je u pravni poredak Republike Hrvatske preuzeta na temelju notifikacije o sukcesiji (Službeni list SFRJ 15/90, Narodne Novine Međunarodni ugovori 12/93, 20/97 – dalje Konvencija) države ugovornice obvezuju se da će kroz zakonodavne i upravne mjere osigurati zaštitu djeteta i skrb kakva je potrebna za njihovu dobrobit, uzimajući u obzir prava i dužnosti roditelja, zakonskih skrbnika i osoba koje su zakonski odgovorne za dijete.

7.2. Sukladno članku 18. stavak 1. Konvencije, oba roditelja su zajednički odgovorna za odgoj i razvoj djeteta te imaju najveću odgovornost za odgoj i razvoj djeteta. Dobrobit djeteta mora biti njihova temeljna skrb.

8. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice, nakon ukidnog rješenja ovog suda broj Gž Ob-50/2024-2 od 4. rujna 2024., podneskom od 26. veljače 2025. HZSR Područni ured Novi Zagreb očitovao se o prigovoru tužiteljice, navodeći da osobine ličnosti stranaka nisu navedene u mišljenju jer psihologijska obrada stranaka nije provedena budući za istu nisu postojale indicije, da je stručno mišljenje donijeto temeljem aktualnih životnih okolnosti djeteta, postojeće dinamike izmjenjivanja života djeteta s oba roditelja s tendencijom izbjegavanja promjena u životnom ritmu mlt. djeteta.

9. Netočno tužiteljica u žalbi tvrdi da navedenim očitovanjem HZSR Područni ured Novi Zagreb, nisu otklonjeni nedostaci u njihovom nalazu i mišljenju, a činjenica što je tužiteljica ustrajala kod izvođenja dokaza provođenjem multidisciplinarnog vještačenja ne dovodi u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane presude jer ne postoje okolnosti koje dovode u pitanje roditeljski kapacitet tuženog kao oca i stoga je sud prvog stupnja sukladno odredbi članka 220. stavak 2. ZPP-a pravilno odlučio da se taj dokaz neće provesti, a u odlomku 8. i 14. obrazloženja naveo valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja kao pravilne. Sudska praksa na koju se žaliteljica poziva nije činjenično identična, niti usporediva s konkretnim predmetom, pa stoga nije primjenjiva.

10. Žalbeni navodi tužiteljice o tome da stranke nikada nisu razgovarale sa psihologom o pitanjima roditeljske skrbi i roditeljskih kapaciteta, ne mogu se prihvatiti jer iz stručnog mišljenja HZSR proizlazi da je isti sastavljen po FŽ mag. polit. soc. i NŽ psihologu, da je prije donošenja nalaza i mišljenja obavljen razgovor sa tužiteljicom dana 23. siječnja 2024. i razgovor sa tuženim dana 29. siječnja 2024.

11. Tužiteljica u žalbi tvrdi da tuženi pored redovnog radnog vremena odlazi na seminare i vježbe te se bavi dresurom pasa, da radno vrijeme tuženog nije fleksibilno, no međutim iz provedenih dokaza proizlazi da je tuženi svoje radno vrijeme i navedene obveze prilagodio na način da neovisno o istima nesmetano održava osobne odnose sa mlt. kćerkom u zadanim terminima.

12. U odnosu na žalbene navode tužiteljice da je mlt. kćerka ŽŽZ rođena kao palčić i u prvoj fazi razvoja ona – tužiteljica njoj pružila kao majka svu potrebnu skrb i uglavnom vodila dijete na zdravstvene preglede i kontrole i da je dijete razvilo sigurnu privrženost sa njom koja je cijelo vrijeme djetetovog života primarni skrbnik i svoje aktivnosti može u cijelosti podrediti potrebama djeteta, valja navest da i tuženi kao otac mlt. djeteta kvalitetno vodi brigu o mlt. djetetu, da je mlt. dijete jednako privrženo i majci i ocu pa je u njegovom najboljem interesu u smislu odredbe članka 5. ObZ-a da roditelji imaju jednaka prava i obveze, tj. da zajednički i sporazumno vrše roditeljsku skrb kako je navedeno u odlomku 20. obrazloženja pobijane presude, pri čemu je sud vodio računa o ravnopravnosti u ostvarivanju roditeljske skrbi sukladno članku 104. ObZ-a.

13. Slijedom svega iznijetoga, kako ne postoje razlozi zbog kojih tužiteljica žalbom pobija prvostupanjsku presudu, a ni razlozi na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem odredbe članka 380. stavak 1. ZPP-a odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu, te odlučiti kao u izrijeci.

U Karlovcu 22. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Vesna Britvec