Pn-8/25

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Kninu

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, Stalna služba u Kninu, po sutkinji ovog suda Ani Kević Brakus, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice: RT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Jakši Tomiću, odvjetniku u Kninu, Getaldićeva 6, protiv tuženika: Grad Knin, OIB:00981494061, Knin, Dr. Franje Tuđmana 2, zastupan po punomoćnici KT, službenici Gradske uprave Grada Knina, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 9. rujna 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnice tuženika, a objavljene dana 22. listopada 2025. godine, bez prisutnosti stranaka,

p r e s u d i o  j e

Dužan je tuženik Grad Knin u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici RT, iznos od 5.560,40EUR-a, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje na označeni iznos teku od dana 22. siječnja 2019. godine, pa do isplate, po stopi iz ostalih odnosa, sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO- a dok se preostali dio tužbenog zahtjeva, do traženih 5.693,81EUR-a, odbija kao noesnovan.

i

r i j e š i o  j e

1. Dopušta se preinaka tužba na način kako je određeno podneskom od dana 16. ožujka 2022.g.

2. Dužan je tuženik Grad Knin u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, nadoknaditi tužiteljici troškove prouzročene ovim postupkom u iznosu od 3.031,80EUR-a, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje teku od presuđenja pa do isplate, sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela ovom sudu dana 28. siječnja 2020.g. tužbu u kojoj navodi kako je dana 29. listopada 2018. godine u jutarnjim satima prolazila pločnikom [adresa] u [adresa] kod PBZ banke te hodajući zapela za metalni okvir postolja telefonske govornice koja je sa tog mjesta bila uklonjena, da spomenuti metalni okvir nije bio označen nikakvim znakom upozorenja, da se ustvari radilo o neobilježenom gradilištu, a kako je tužiteljica uslijed pada zadobila ozljede prijeloma gornjeg kraja palčane kosti da je bila jako potresena s osjećajem izgubljenosti i poniženja. Tužiteljica također navodi kako je istog dana Grad Knin naložio svojim zaposlenicima popraviti metalni okvir, ona da je pokušala na miran način postići dogovor sa službenim osobama Grada Knina ali da je naišla na odbijanje i nijekanje svega što se dogodilo zbog čega je u postupku radi osiguranja dokaza, koji je vođen pred istim sudom pod brojem R1-8/2019, utvrđen opseg pretrpljene imovinske i neimovinske štet, te provedeno medicinsko vještačenje po vještaku dr. Danči Tripalo, stalnom sudskom vještaku za ortopediju i dr. Ivani Ćevid, stalnom sudskom vještaku za područje psihijatrije. Ortoped da je utvrdio kako je tužiteljica pretrpjela bolove jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta u trajanju od jedan tjedan te slabog intenziteta u trajanju od jednog mjeseca, da joj je smanjenje životne aktivnosti 3% i utvrđeno joj je postojanje potrebe za tuđom pomoći i njegom jedan mjesec u trajanju od dva sata dnevno, jedan mjesec u trajanju od jednog sata dnevno. Vještak psihijatar utvrdio je kako je kod tužiteljice bio prisutan sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od sedam dana, srednjeg intenziteta u trajanju od cca jedan mjesec i blagog intenziteta u trajanju od cca pet do šest tjedana te smanjenje životne aktivnosti od 10% zbog čega je tužiteljica postavila tužbeni zahtjev zbog povreda prava osobnosti na fizičko i duševno zdravlje u iznos od 5.693,81eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, uvećano za trošak parničnog postupka te uvećano za pripadajuće zakonske zatezne kamate.

2. Tuženik je u svom odgovoru na tužbu naveo kako osporava i osnov i visinu tužbenog zahtjeva te je istaknuo kako uz tužbu nije priloženo službeno policijsko izvješće s mjesta nezgode, fotografije i drugi dokazi da se ozljeda tužiteljice dogodila upravo na javnoj površini, da ukoliko se ozljeda dogodila na predmetnoj površini, da telefonsku govornicu nije uklonio tuženik, već eventualno Hrvatska pošta koja da je bila obvezna javnu površinu dovesti u prvobitno stanje, a drugih i sličnih ozljeda na predmetnoj površini do ovog slučaja nije bilo, niti je bilo ikakvih prijava u odnosu na saniranu površinu. U odnosu na visinu postavljenog tužbenog zahtjeva tuženik je istaknuo kako je visina previsoko postavljena s obzirom na karakter i težinu zadobivenih ozljeda tužiteljice te je naveo kako je uvidom u medicinsko vještvo dr.med. Danči Tripalo utvrđeno da je tužiteljica zadobila lakši prijelom u predjelu lijevog lakta, da se radilo o prijelomu bez značajnog pomaka koštanih ulomaka koje je dovelo do umanjenja životne aktivnosti tužiteljice od 3%, a da vještakinja ne navodi koliko dugo bi trajalo umanjenje životne aktivnosti tužiteljice s obzirom da dosadašnja sudska praksa ocjenjuje da kratko trajanje smanjenja životne aktivnosti, te utvrđeni stupanj invaliditeta (10%) ne opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade, što da bi trebalo tretirati kao pravno nepriznatu štetu te kako je vještakinja trebala kod utvrđivanja iznosa naknade štete za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti uzeti u obzir životnu dob, zanimanje oštećene i slično.

2.1. U odnosu na psihijatrijsko vještačenje tuženik navodi kako je vještak utvrdio da je i prije štetnog događaja psihičko stanje tužiteljice premorbidno već bilo narušeno i da je imala psihičke smetnje vezano uz ratove i životne stresove i da kod tužiteljice nakon štetnog događaja nije postojao primarni, već sekundarni strah, da se prema nalazu i mišljenju psihologa od 27. ožujka 2019. godine ističe kako je tužiteljica sklona davanju atipičnih odgovora što da može upućivati na generalizirano pretjerivanje, specifično preuveličavanje ili relativno točno izvještavanje o dezorganiziranom stanju pri čemu da je uočena moguća problematika u strukturi i dinamici ličnosti. Tako je tužiteljica, po vještakinji, navela da je predmetnog dana išla na bankomat, digla novce i otišla po hranu u dućan jer je htjela skuhati grah, nakon toga da od bankomata nije napravila ni deset koraka kad je na nogostupu ugledala šaht, a da nije vidjela da strši desetak centimetara te da nije prepoznala da bi to bilo opasno, da je nastavila hodati i odjednom pala, što da ukazuje na kontradiktornost navoda tužiteljice o samom događaju, a kako je vještakinja u svom nalazu navela da se zdravstvene smetnje tužiteljice mogu damo djelomično dovesti u direktnu uzročno-posljedičnu vezu sa samim štetnim događajem i njegovim posljedicama zbog čega je posljedice štetnog događaja ocijenila sa 10%, odnosno lakim stupnjem, slijedom čega je tuženik predložio u cijelosti odbiti ili odbaciti tužbeni zahtjev tužiteljice te u odnosu na tuženika naknaditi parnični trošak.

3. U nastavku postupka tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je nekretnina na kojoj se dogodila predmetna nezgoda položena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojoj odgovaraju dio čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], dio čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], u vlasništvu Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb i na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu Republike Hrvatske, HŽ infrastruktura, da je odredbom čl.22. Pravilnika o održavanju cesta propisano da redovito održavanje prometnih površina koje čine sastavni dio ceste, podrazumijeva čišćenje i popravljanje lokalnih oštećenja ceste, kao primjerice: krpanje udarnih rupa i mrežastih pukotina, odnosno presvlačenje asfaltom ako je to racionalnije, zalijevanje pojedinačnih pukotina, spojnica i reški, pohrapljavanje zaglađenih asfaltnih površina ili posipanje s pijeskom, te druge slične popravke, da je iz Dopisa Hrvatskih cesta d.o.o. od 3. travnja 2018. godine, sačinjenog prije štetnog događaja, a u svrhu postavljanja štekata na dijelovima koji spadaju u dio javne ceste, vidljivo da je u istom kao dio državne ceste navedena upravo predmetna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da se svi prateći sadržaji na njihovom zemljištu postavljaju sukladno Pravilniku o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih sadržaja na javnoj cesti, iz čega da proizlazi da isti upravljaju predmetnom nekretninom.

4. Tužiteljica je tijekom postupka uredila tužbeni zahtjev, sukladno Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-47/2020-5 od 15. ožujka i 15. lipnja 2020. godine, na način da je potraživala od tuženika iznos od 42.900,00 kuna (tužiteljica je i mogla preinačiti tužbu s obzirom na donošenje izmjena orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske), zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 22. siječnja 2019. godine a dana 4. ožujka 2025.g. uredila ga je na način da je iznos u kunama konvertirala u eure pa potražuje 5.693,81eur.

5. Sud je u tijeku postupka izveo dokaz pregledom Identifikacije čestica Državne geodetske uprave, PUK Šibenik, Odjel za katastar nekretnina Knin, Klasa:936-02/21- 04/103, Urbroj:541-26-03/2-21-2 od 5. srpnja 2021. godine, neslužbene kopije Izvatka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 2. srpnja 2021. godine, neslužbene kopije Izvatka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 2. srpnja 2021. godine, neslužbene kopije Izvatka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 2. srpnja 2021. godine, neslužbene kopije Izvatka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 2. srpnja 2021. godine, Posebnih uvjeta Hrvatskih cesta, Klasa:34-09/18-23/176, Urbroj:345-563/640-18-03 od 3. travnja 2018. godine, Dopisa Hrvatskog telekoma od 4. listopada 2021. godine, Dopisa Upravitelj- - 4- 37 Pn-6/2020 Knin d.o.o., Evid. broj:01-752/2021/10-01 od 1. listopada 2021. godine, Dopisa Hrvatskih cesta, Odjel za pravne i opće poslove Split, Grupa za zemljišnoknjižnu i katastarsku pripremnu i provedbu, Klasa:740-15/21-05/146, Urbroj:345950-952-952- 20/512-21-2 od 22. listopada 2021. godine, Spisa Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu broj R1-8/19, saslušanjem svjedoka ST, HT i ŽT te tužiteljice kao stranke.

6. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

7. Tužbeni zahtjev tužiteljice je djelomično osnovan.

8. Sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud prema svome uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane.

9. Temeljem članka 219. st.1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

10. Predmet potraživanja u ovom postupku je naknada neimovinske štete nastale tužitelju zbog ozljeda pretrpljenih u ---.

11. Tuženik je osporavao osnov i visinu tužbenog zahtjeva kao i pasivnu legitimaciju.

12. Dužnost je stranaka da u parnici iznesu tvrdnje o činjenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlože dokaze kojima će potkrijepiti te činjenične tvrdnje. Dužnost iznošenja činjeničnih tvrdnji i predlaganja dokaza nije obveza stranke prema parničnom protivniku, a ni prema sudu, već specifična obveza prema samoj sebi. Navođenjem relevantnih činjenica i prilaganjem efikasnih dokaza stranka ostvaruje povoljnije izglede za svoj uspjeh u parnici. Svaka stranka treba dokazati istinitost tvrdnje o postojanju činjenice koja je za nju povoljna. Teret dokazivanja osnovanost postavljenog tužbenog zahtjeva leži na tužitelju.

13. Temeljem odredbe članka 8. ZPP-a sud je utvrdio kako slijedi.

13.1. U Identifikaciji čestica Državne geodetske uprave, PUK Šibenik, Odjel za katastar nekretnina Knin, Klasa:936-02/21-04/103, Urbroj:541-26-03/2-21-2 od 5. srpnja 2021. godine navedena je čest. zem. [katastarska čestica], upisana u katastru u p.l.1838, a koja odgovara čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], površine 730 m2, dijelu čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], površine 116 m2, čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], bez iskazane površine, dijelu čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], površine 1524 m2 i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], površine 248176 m2, upisane u zemljišnim knjigama k. o. [katastarska općina].

13.2. Iz neslužbene kopije Izvatka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 2. srpnja 2021. godine razvidno je kako je u "A" listu upisana čest. zem. [katastarska čestica], cesta, površine 730 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], cesta državna-Šibenik, površine 116 m2, dok je u "B" listu kao vlasnik upisana Republika Hrvatska u dijelu 1/1, Javno dobro u općoj uporabi, neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske s pravom upravljanja u korist Hrvatske ceste d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta, OIB:55545787885, Zagreb, Vončinina br.3.

13.3. Iz neslužbene kopije Izvatka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 2. srpnja 2021. godine razvidno je kako je u "A" listu upisana čest. zem. [katastarska čestica], ulica, bez iskazane površine, dok je u "B" listu kao vlasnik upisana Republika Hrvatska u dijelu 1/1 i Javno dobro u općoj uporabi, s pravom upravljanja u korist Hrvatske ceste d.o.o., OIB:55545787885, Zagreb, Vončinina br.3. U "C" listu pod brojem Z-669/11 na temelju Ugovora o osnivanju prava služnosti na cestovnom zemljištu ovjerenom kod javnog bilježnika Renate Kutija Kušpilić iz Zagreba broj OV- 8798/11 od 7. lipnja 2011. godine, uknjižuje se pravo služnosti radi izgradnje i održavanja vodovodne i kanalizacijske mreže na području Grada Knina u korist Grada Knina, OIB:00981494061, [adresa].

13.4. Iz neslužbene kopije Izvatka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 2. srpnja 2021. godine razvidno je kako je u "A" listu upisana čest. zem. [katastarska čestica], put, površine 1524 m2, dok je u "B" listu kao vlasnik upisana Republika Hrvatska u dijelu 1/1 i Javno dobro u općoj uporabi, neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske s pravom upravljanja u korist Hrvatske ceste d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta, OIB:55545787885, Zagreb, Vončinina br.3.

13.5. Iz neslužbene kopije Izvatka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 2. srpnja 2021. godine razvidno je kako je u "A" listu upisana čest. zem. [katastarska čestica], pruga, površine 248176 m2, dok je u "B" listu kao vlasnik upisana Republika Hrvatska u dijelu 1/1, Javno dobro u općoj uporabi, Željeznička infrastruktura u vlasništvu Republike Hrvatske, HŽ Infrastruktura d.o.o., za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture, Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: [osobni identifikacijski broj]. U "C" listu pod brojem Z-168/11 na temelju Ugovora br. S 1/10 o osnivanju prava služnosti ovjerenom kod javnog bilježnika Josipu Čujecu iz [adresa] broj OV-643/2011 od 27. siječnja 2011. godine, uknjižuje se pravo služnosti radi izgradnje kanalizacijskog sustava i kolektora, otpadnih voda, u korist Grada Knina, OIB:00981494061, [adresa].

13.6. U Posebnim uvjetima Hrvatskih cesta, Klasa:34-09/18-23/176, Urbroj:345- 563/640-18-03 od 3. travnja 2018. godine navodi se kako za postavljanje štekata ispred ugostiteljskih objekata u gradu [adresa] na k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], uz državnu cestu D-1, dionica 016, D-33, dionica 001 i 002, trebaju biti ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. radi zauzeća zemljišta označeno kao javno dobro osnivanjem prava služnosti mora se sukladno odredbama Zakona o cestama i propisima zaključiti Ugovor o korištenju zemljišta sa Hrvatskim cestama d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, 2. da se u postupku ishođenja suglasnosti za postavljanje štekata ista ne može izdati ukoliko nije zaključen ugovor o korištenju cestovnog zemljišta sa pojedinim ugovarateljem, 3. da štekat mora biti postavljen na način da se osigura minimalna širina nogostupa od 1,6 m za siguran i nesmetan prolaz pješaka, 4. da Hrvatske ceste d.o.o. zadržavaju pravo da u slučaju izvođenja radova redovnog ili izvanrednog održavanja uklone ili izmjeste postavljene štekate ukoliko na bilo koji način budu ometali izvođenje radova, 5. da je uz zahtjev za ishođenje suglasnosti potrebno dostaviti tehničku dokumentaciju (skicu i dimenzije štekata), točan naziv podnositelja zahtjeva, ime i prezime osobe koja zastupa pravnu osobu i punomoć, točne podatke o lokaciji, rješenje pravne osobe upisane u sudski registar, popunjen obrazac BON-2, original katastarski preris lokacije na kojima se postavlja štekat i pripadajući ZK izvadak, a kako ovi posebni uvjeti vrijede do promjene postojećeg stanja na predmetnog lokaciji.

13.7. U Dopisu Hrvatskog telekoma od 4. listopada 2021. godine se navodi kako je telefonska govornica bila demontirana tijekom 2019. godine, o čemu da nemaju precizan podatak, te da za demontažu nisu bili potrebni nikakvi dodatni (građevinski) radovi, a u prilogu je dostavljena slika lokacije na kojoj je bila telefonska govornica.

13.8. Iz Dopisa Upravitelja- [adresa] d.o.o., Evid. broj:01-752/2021/10-01 od 1. listopada 2021. godine razvidno je kako se nisu izvodili radove nakon uklanjanja telefonske govornice na nekretninama označenim u zemljišnim knjigama kao 125/2, 146, 190/1 i 190/4 k. o. [katastarska općina], koje su nekretnine u katastarskom operatu označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok je iz Dopisu Hrvatskih cesta, Odjel za pravne i opće poslove Split, Grupa za zemljišnoknjižnu i katastarsku pripremnu i provedbu, Klasa:740-15/21-05/146, Urbroj:345950-952-952-20/512-21-2 od 22. listopada 2021. godine razvidno da Hrvatske ceste d.o.o. ne održavaju pločnike na nekretnini katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz čega proizlazi da oni nisu pasivno legitimirani u ovoj pravnoj stvari pa je prigovor tuženika o promašenoj pasivnoj legitimaciji u ovom postupku neosnovan.

13.9. Pregledom Spisa Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, broj R1-8/19 utvrđeno je kako je tužiteljica kao predlagateljica protiv tuženika Grada Knina kao predloženika pokrenula postupak radi osiguranja dokaza medicinskim vještačenjem po vještacima medicinske struke, kirurgu i psihijatru, na temelju medicinske dokumentacije te da je vještakinja dr.med. Ivana Ćevid, specijalist psihijatar. na temelju osobnog pregleda tužiteljice i medicinske dokumentacije zaključila kako kod tužiteljice nije postojao primarni strah, da je sekundarni strah jakog intenziteta bio prisutan sedam dana (od toga strah vrlo jakog intenziteta osam do deset sati), strah srednjeg intenziteta tri do četiri tjedna, te strah blagog intenziteta u trajanju od oko pet do šest tjedana, da je kao posljedica štetnog događaja kod predlagateljice u vrijeme provođenja vještačenja prisutan tjeskobno-depresivni sindrom uz elemente PTSP-a, čiji je intenzitet lakog stupnja te razmjerno tome umanjuje životnu aktivnost predlagateljice i zahtijeva psihijatrijsko praćenje i liječenje koje da se ne razlikuje značajnije od ranijeg psihijatrijskog liječenja predlagateljice u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, te da se umanjenje životne aktivnosti ne može smatrati trajnima. Navela je kako kod tužiteljice nije zaostala naruženost zbog koje bi ona trpjela duševne boli, a u odnosu na tuđu pomoć i njegu se priklonila mišljenju vještaka kirurške struke da joj je potreba za pratnjom druge osobe zbog straha bila potrebna nakon izlaska iz kuće nakon pada u trajanju od oko dva mjeseca te je težinu povrede duševnog integriteta ocijenila lakim stupnjem što da je kod tužiteljice ocijenila sa 10%, koju vrijednost je trebalo uklopiti s eventualnim umanjenjem životne aktivnosti predlagateljice utvrđenom po vještaku kirurške struke. Vještakinja dr.med. Danči Tripalo, specijalist ortoped, je u svom nalazu i mišljenju navela kako je tužiteljica zadobila lakši prijelom u predjelu lijevog lakta bez značajnog pomaka koštanih ulomaka, da je liječenje bilo s nošenjem sadrene imobilizacije 25 dana, te da je navedena ozljeda dovela do umanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 3%, da udarac u predjelu desnog ručnog globa nije ostavio umanjenje životnih aktivnosti, da joj je tuđa njega i pomoć bila potrebna jedan mjesec dva sata dnevno, jedan mjesec jedan sat dnevno, da je bol jakog intenziteta trajala jedan dan, srednjeg intenziteta jedan tjedan, slabog intenziteta jedan mjesec, a da naruženosti nema.

13.10 Svjedok ST je iskazao kako je trenutno pročelnik Upravnog odjela za komunalne poslove u Gradu Kninu, da je zaposlenik tuženika od 2006. godine, da mu je poznat štetni događaj iz listopada 2018. godine vezano za tužiteljicu, da je jedne prigode u njegov ured pristupila tužiteljica te kazala kako je na nogostupu ispred pošte ili banke pala te kako je došla tražiti isplatu štete koju je pretrpjela, da joj je rečeno da se obrati pismenim putem i dostavi uz zahtjev svu raspoloživu dokumentaciju, što ona nikada nije učinila. Iskazao je kako mu je poznata lokacija gdje je tužiteljica pala, da je to bilo na mjestu gdje je nekada bila telefonska govornica, a kako ima saznanja Hrvatske ceste svojataju taj dio kao svoje vlasništvo, a što je potvrđeno i dopisom koji je Grad Knin dobio od Hrvatskih cesta, u kojem se navodi da će naknadu za štekate postavljene na tom dijelu ubirati Hrvatske ceste, a ne Grad Knin. Pojasnio je kako su do tog dopisa iz 2018. godine Hrvatske ceste izdavale prethodno odobrenje za smještaj štekata, po kojem je Grad Knin odobravao postavljanje štekata i naplaćivao naknadu, a od tog dopisa Hrvatskih cesta bilo je određeno da se korisnici štekata trebaju obratiti neposredno njima, te u slučaju da se neki korisnik obratio Gradu Kninu za štekat, upućivali su ga na Hrvatske ceste. Naveo je kako mu je poznato da se uređenje ulice i kolnika uređivalo u više etapa, kako misli da je ugovor sa izvođačem radova sklopilo Komunalno poduzeće Knin čiji je osnivač Grad Knin, da su u radovima sudjelovale Hrvatske vode sufinanciranjem troškova izvođenja radova, da su Hrvatske ceste sasvim sigurno financijski sudjelovale u uređenju ceste, a misli i kolnika, da se ne sjeća kada je sporazum među njima sklopljen. Također je naveo kako misli da su se ugovori za štekat sklapali svaku godinu za period koji je ugovorom predviđen u toj godini, da oštećenja na pločniku kninskih gradskih ulica popravlja Grad Knin, a da se događa, da poslove održavanja čistoće na tom prostorima vrši poduzeće Čistoća i zelenilo Knin. Svjedok je iskazao kako mu nije poznato tko je uklonio metalni okvir, a da je moguće da su u to vrijeme bili organizirani javni radovi, pa da se kroz program javnih radova izvršilo uklanjanje, da misli da nitko iz gradske uprave nije dao nalog "Upravitelju" za uklanjanje, te kako on sigurno nije dao takav nalog, da mu nisu poznate osobe sa fotografije koje s uradile na uklanjanju metalnog okvira, da se program javnih radova provodi u suradnji s Gradom Kninom i Hrvatskim zavodom za zapošljavanjem, da nakon pada tužiteljice nije bilo drugih prijava u svezi nastanka štete na predmetnoj lokaciji, da je metalni okvir stršio iznad razine nogostupa možda nekih desetak centimetara i to je lako uočljivo za pješake i do tada nitko nije zapeo za metalni okvir, odnosno bar se tuženiku nitko nije obratio sa sličnim zahtjevima.

13.11. Svjedok HT je iskazao kako je kritične prigode bio u Privrednoj banci, te je krenuo prema trgovini "Pivac" kada je vidio kako tužiteljica pada, da se ista kretala iz pravca ulaza u [adresa] prema centru, da je pomogao dignuti tužiteljicu zajedno sa još dvojicom muškaraca koji su bili u kavani koja se nalazi odmah uz nogostup na kojem je tužiteljica pala, da mu je osoba koju zovu " R" kasnije rekao da su osobe iz Grada zajedno sa K došli i poslije dvadeset minuta uklanjali metalni okvir, odnosno betonski temelj, koji je služio za nekadašnju telefonsku govornicu. Svjedok je iskazao kako mu je poznato da je na tom mjestu palo "masu" ljudi, što da on nije vidio ali da je čuo, da zna kako je ranije tu bila postavljena govornica, možda pet, deset a možda i više godina, da misli da je uklonjena kada su bile postavljane ploče na trotoaru, a da ne zna kad je to bilo, da je postolje u odnosu na boju pločnika bilo gotovo neprimjetno, da je metalno postolje stršilo od pločnika osam do dvanaest centimetara i da je bilo blizu bankomata.

13.12. Svjedok ŽT je iskazao kako je bio u kavani kritične prigode sa još nekim osobama i da nije bilo stakla na kavani, mogao je uhvatiti tužiteljicu da izbjegne pad, da je tužiteljica nakon obavljene transakcije na bankomatu zapela za postolje koje je bilo dimenzija cca 30x20 cm i visine 10 cm, da je odmah priskočio pomoći tužiteljici koja je inače njegova susjeda, da je unio u kavanu, da zna da je pala na lijevu stranu tijela i udarila glavom, odnosno da nije siguran da li je bila lijeva ili desna strana, da je zvao hitnu pomoć koja nije došla odmah, te su je on i PT odveli na hitni prijem, a kada joj je došao suprug, on da je otišao. Naveo je kako mu je poznato da se to dogodilo 20. rujna 2018. godine, da mu je poznato da je prije tužiteljice palo još nekoliko ljudi, da je kritične prigode stavio objavu na Facebook kako je sramota da ljudi na kolniku padaju te da je stavio fotografiju kolnika, nakon toga da su došli K i dva radnika, da je K pitao struju od vlasnika kavane kako bi mogli otpilati podest na kojem se spotakla tužiteljica. Svjedok je naveo kako razlika između pločnika i metalnog okvira nije bila uočljiva i da su bili slične boje.

13.14. Tužiteljica RT je iskazala kako je bila u nabavci kućnih potrepština, da se od autobusnog kolodvora kretala nogostupom i nije vidjela da na trotoaru postoji nekakvo izbočenje slično šahtu, visine 7-8 cm, preko kojeg je bila željezna ploča te je zapela za to izbočenje i pala. Pad da je bio takav da je ostala ležati par minuta, što joj se činilo čitava vječnost, da je pri padu slomila ruku, dok da joj je desna ruka bila natučena, da ju je sve boljelo, da je rastresla i kralježnicu s kojom je inače imala problema, da je osjećala nemoć i mučninu, da nije bila u stanju hodati, da je lom lijeve ruke bio lom podlaktice s pomakom, da je desna ruka bila natučena u desnom zglobu, da joj je lijeva ruka zbrinuta na način da joj je stavljen gips koji je nosila tri tjedna. Navela je kako je povišenje šahta bilo iste boje kao i pločnik, a jedino da je željezna ploča bila drugačije boje, kako često prolazi tim trotoarom ali da šaht nije primijetila, da je čula kako je još bilo slučajeva da su ljudi zapeli i pali.

14. Nesporno je među strankama da se dana 29. listopada 2018. godine tužiteljica kretala pločnikom [adresa] u [adresa], koja je položena na nekretnini katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisane u p.l.1838 k. o. [katastarska općina], a koja odgovara čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], površine 730 m2, dijelu čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], površine 116 m2, čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], bez iskazane površine, dijelu čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], površine 1524 m2 i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], površine 248176 m2, upisane u zemljišnim knjigama k. o. [katastarska općina]. Također je nesporno kako je tužiteljica hodajući po pločniku zapela za metalni okvir postolja telefonske govornice koja je bila uklonjena prije štetnog događaja te da je uslijed pada zadobila ozljede i pretrpjela strah utvrđen po vještacima medicinske struke, dr.med. Danči Tripalo, specijalistu ortopedu, i dr.med. Ivani Ćevid, specijalistu psihijatru, u predmetu Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj R1-8/19.

15. Sporno je među strankama je li tuženik odgovoran za naknadu štete koju tužiteljica potražuje u ovom postupku od tuženika zbog pretrpljene neimovinske štete proizišle iz štetnog događaja koji se dogodio dana 29. listopada 2018. godine i ukoliko jest koliki je iznos te neimovinske štete te je sporna pasivna legitimacija.

16. Iako je u ovom postupku utvrđeno je kako su čest. zem. [katastarska čestica], površine 730 m2 i dio čest. zem. [katastarska čestica], površine 116 m2, obje upisane u Z. U. [broj ZK uloška], vlasništvo Republike Hrvatske u vlasničkom dijelu 1/1, sa pravom upravljanja Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb, da je čest. zem. [katastarska čestica], ulica, bez iskazane površine upisana u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vlasništvo Republike Hrvatske u vlasničkom dijelu 1/1, sa pravom upravljanja Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb, da je dio čest. zem. [katastarska čestica], put, površine 1524 m2, upisana u Z. U. [broj ZK uloška], vlasništvo Republike Hrvatske u vlasničkom dijelu 1/1, sa pravom upravljanja Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb, te da je dio čest. zem. [katastarska čestica], pruga. 248176 m2, upisana u Z. U. [broj ZK uloška] k.o., vlasništvo Republike Hrvatske, sa pravom upravljanja u korist HŽ Infrastruktura d.o.o., za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture, Zagreb, ovaj sud je stava da je to sasvim irelevatno za presuđenje u ovoj pravnoj stvari jer odgovornost za naknadu štete u ovoj pravnoj stvari ne proizlazi iz činjenice tko je upisan kao vlasnik na predmetnoj nekretnini na kojoj se dogodio štetni događaj nego se odgovornost temelji na odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj: 68,18,110/18, 32/20,145/24, dalje: ZKG).

17. Odredom članka 22. ZKG-a propisano je: (1) Komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture su: 1. održavanje nerazvrstanih cesta 2. održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima 3. održavanje građevina javne odvodnje oborinskih voda 4. održavanje javnih zelenih površina 5. održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene 6. održavanje groblja i krematorija unutar groblja 7. održavanje čistoće javnih površina 8. održavanje javne rasvjete.

18. Članak 27. ZKG-a propisuje: "(1) Obavljanje komunalne djelatnosti organizira se i obavlja na području jedinice lokalne samouprave na način uređen ovim Zakonom i posebnim zakonom. (2) Više jedinica lokalne samouprave na području iste ili različitih županija može obavljanje komunalne djelatnosti organizirati zajednički. (3) Odluku o zajedničkom obavljanju komunalne djelatnosti donose predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave. (4) Jedinice lokalne samouprave međusobna prava i obveze u slučaju zajedničkog obavljanja komunalne djelatnosti uređuju pisanim ugovorom.

19. Članak 104. stavak 1. ZKG-a određuje da u svrhu uređenja naselja te uspostave i održavanja komunalnog reda u naselju predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom redu kojom se propisuje: 1. uređenje naselja, koje obuhvaća uređenje pročelja, okućnica i dvorišta zgrada u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u dijelu koji je vidljiv površini javne namjene, te određivanje uvjeta za postavljanje tendi, reklama, plakata, spomen ploča na građevinama i druge urbane opreme te klimatizacijskih uređaja, dimovodnih, zajedničkih antenskih sustava i drugih uređaja na tim zgradama koji se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta, 2. način uređenja i korištenja površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za gospodarske i druge svrhe, uključujući i njihovo davanje na privremeno korištenje, građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta te održavanje reda na tim površinama, 3. uvjete korištenja javnih parkirališta, javnih garaža, nerazvrstanih cesta i drugih površina javne namjene za parkiranje vozila, 4. održavanje čistoće i čuvanje površina javne namjene, uključujući uklanjanje snijega i leda s tih površina. Stavkom 2. istog članka propisano je da Odluku o komunalnom redu kojom se uređuje korištenje površina javne namjene koja je dio željezničke infrastrukture ili javne ceste predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi uz prethodnu suglasnost upravitelja te infrastrukture odnosno ceste. Stavkom 3. istoga članka određeno je da se Odlukom iz stavka 1. ovoga članka propisuju mjere za provođenje te odluke kao što je određivanje uvjeta i načina davanja u zakup površina javne namjene, mjere za održavanje komunalnog reda koje poduzima komunalni redar, obveze pravnih i fizičkih osoba i prekršajne odredbe dok je stavkom 4. istog članka propisano da se Odlukom iz stavka 1. ovoga članka mora osigurati mogućnost korištenja površina javne namjene na način koji omogućava kretanje osoba s posebnim potrebama.

20. Članak 107. ZKG-a propisuje stavkom 1. da poslove provedbe odluke o komunalnom redu obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave određeno općim aktom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o ustroju upravnih tijela (u daljnjem tekstu: upravno tijelo). Stavkom 2 određeno je da upravno tijelo u provedbi odluke o komunalnom redu obavlja poslove: 1. dopuštanja i određivanja uvjeta za postavljanje tendi, reklama, plakata, spomen-ploča na građevinama i druge urbane opreme na zgradama 2. dopuštanja i određivanja uvjeta za korištenje površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za gospodarske i druge svrhe, uključujući i njihovo davanje na privremeno korištenje, građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta 3. nadzora nad provedbom odluke o komunalnom redu i 4. druge poslove određene odlukom o komunalnom redu.

21. Iz navedenih materijalno-pravnih odredbi ZKG-a proizlazi da je tuženik kao jedinica lokalne samouprave ovlašten upravljati pločnikom kao javnom površinom te voditi računa o stanju pločnika iz čega proizlazi da je isti pasivno legitimiran u ovom postupku.

22. Tužiteljica nije osporavala matematički izračun vještaka ali je tuženik osporavo i osnov i visinu štete, kako je to već prethodno navedeno, a obzirom da niti jedna parnična stranka nije preložila vještačenja po drugim vještacima to je sud vještva dr. Tripalo i dr. Ćevid smatrao mjerodavnim za određivanje visine naknade neimovinske štete te je ista vještva cijenio stručno i objektivno sačinjenim po pravilima struke te je na istima temeljio ovu odluku.

23. Za napomenuti je da je Vrhovni sud Republike Hrvatske donio nove orijentacijske kriterije koji bi mogli bi biti i osnova za preinaku tužbe sukladno članku 192. st.2. ZPP-a. Naime, iako se tužba može preinačiti samo do zaključenja prethodnog postupka tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave odnosno nakon provedenih vještačenja ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

23.1. Dakle, zauzimanje novog pravnog shvaćanja od strane najvišeg suda našeg pravnog poretka, a kako je to učinjeno na sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod brojem Su-IV-47/2020-5, trebalo bi tumačiti kao okolnost koja tužitelju daje pravo da preinači tužbu i nakon zaključenja prethodnog postupka jer je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka radi čega je sud navedenu preinaku i dopustio.

24. Kako sud ne raspolaže potrebnim stručni znanjima zbog kojih je u konačnici i bilo neophodno relevantne medicinske činjenice utvrditi upravo vještačenjem po odgovarajućim medicinskim specijalistima, sud je prihvatio mišljenje

1 0

vještaka izrađeno u izvan parničnom postupku koji se pred ovim sudom vodio pod brojem R1-8/19.

25. Popravljanje neimovinske štete je moguće u dva oblika i to kao nenovčana naknada ili moralna satisfakcija (čl.1099. NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO) i pravična novčana naknada (čl.1100. do 1102. ZOO-a).

25.1. U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravični novčanu naknadu, nezavisno od imovinske štete, a i kad nje nema (čl.1100. st.1. ZOO-a).

25.2. S obzirom na navedene ozljede sud, temeljem vještva dr. Ćevid ocjenjuje da je tužiteljica pretrpjela neimovinsku (nematerijalnu) štetu u vidu povrede prava osobnosti (čl. 1100. ZOO-a) i to od 10% iz razloga koji su obrazloženi u prethodnim pasosima obrazloženja ove presude te će se obrazložiti i u nastavku presude.

25.3. Kod utvrđivanja visine pretrpljene štete sud je imao u vidu da je na sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20) održane 5. ožujka 2020.g. i 15. lipnja 2020.g. zauzeto pravno shvaćanje kojim se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2009., broj SU-1331-VI/02 i 1372-11/02 na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50%, s tim da se navedeni kriteriji i povećani iznosi primjenjuju u situaciji kada se sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO 2005. Izmijenjeni Orijentacijski kriteriji primjenjuje se na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja ubuduće, tj. od dana prihvaćanja na sjednici građanskog odjela 15. lipnja 2020.g. pa se tako primjenjuju i u ovom postupku radi čega je odlučeno kao pod točkom 1. izreke rješenja.

26. Odlučujući o visini pravične novčane naknade za neimovinsku štetu sud je uzeo u obzir jačinu i trajanje povreda izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom (čl.1100. st.1. ZOO-a). Dakle radi se o materijalnoj satisfakciji u funkciji popravljanja po prirodi "nepopravljive štete". Fizički bolovi i strah po ZOO-u koji se u konkretnom slučaju primjenjuje nisu više pravna osnova već su isti samo kriteriji, odnosno mjerila, koja zajedno sa ostalim okolnostima utječu na ocjenu je li pravo osobnosti povrijeđeno u mjeri da zbog toga oštećenik ima pravo na isplatu pravične novčane naknade, a pravni temelj je povreda prava osobnosti. Neznatne povrede prava osobnosti ne daju oštećeniku pravo na pravičnu novčanu naknadu, što u konkretnom nije bio slučaj.

23.9. Oba liječnička vještva ovaj sud ocijenio je nepristranim i stručnim pa ih je u cijelosti prihvatio i na njima temeljio iznos dosuđene neimovinske štete.

24. Sud nije tužiteljici dosudio cjelokupan traženi iznos na ime neimovinske štete nego:

- na ime naknade za fizičke bolove jakog intenziteta 1 dan (1 x 98,21EUR = 98,21EUR -a), srednjeg intenziteta 1 tjedan (7 x 58,40EUR-a = 408,80EUR-a) i lakog intenziteta 1 mjesec (30 x 18,58EUR-a = 557,40EUR-a), ukupno mu je dosuđeno 1.064,41EUR- a

- na ime naknade za tuđu njegu i pomoć mu je dosuđeno 900,00EUR-a i to za 1 mjesec tuđe pomoći i njega po 2 sata dnevno (30 dana x 2 sata/dan x 5.00EUR-a/dan = 600,00EUR-a) te za 1 mjesec tuđe pomoći i njega po 1 sat dnevno (30 dana x 1 sat/dan x 5.00EUR-a/dan = 300,00EUR-a)

- na ime naknade za sekundarni strah joj je dosuđeno ukupno 2.600,98EUR-a (7dana x 98,21EUR-a/dan = 687,47EUR-a) i to za strah vrlo jakog intenziteta prosjek 9 sati, obzirom da je vještak izračunao 8 do 10 sati, (9 sati x 4,09EUR-a/sat = 36,81EUR-a),

1 1

jer je za 24 sata iznos 98,21EUR a za 1 sat bi onda bio 4,09EUR-a, te za strah srednjeg intenziteta 1.266,40EUR-a (3 tjedna odnosno 21 dan x 58,40EUR-a = 1.226,40EUR-a) a za strah blagog intenziteta 650,30EUR-a (5 tjedana odnosno 35 dana x 18,58EUR-a = 650,30EUR-a)

- na ime smanjenja životne aktivnosti koja prema vještaku ortopedu iznosi 3% dosuđeno joj je 298,79EUR-a jer se za 10% dosuđuje 995,42EUR-a

- na ime duševne boli zbog naruženosti nije joj ništa dosuđeno jer iz vještava psihijatra i ortopeda proizlazi da tužiteljica nije imala za posljedicu naruženost

- na ime naknade štete za primarni strah nije joj dosuđeno ništa jer istu nije niti pretrpila prema nalazu vještaka psihijatra

25. Dakle, sveukupno je tužiteljici dosuđen na ime neimovinske štete iznos od 5.560,40EUR-a radi čega je odlučeno kao pod točkom 1. izreke presude dok je do traženih 5.693,81EUR tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

26. U odnosu na tuđu pomoć i njegu napominje se da oštećenik (tužitelj) ima pravo i na troškove liječenja prouzročene štetnim događajem (čl.1093. st.2. ZOO-a) kao i na naknadu drugih potrebnih troškova s tim u vezi (čl.1095. st.1. ZOO-a).

26.1. Uzimajući u obzir vještvo, a u odnosu na tuđu pomoć i njegu tužitelju koja je tužiteljici pružena od strane nestručne osobe (obzirom da ista nije priložila račune odnosno dokaze da joj je stručnu pomoć pružala stručna osoba), sukladno diskrecijskoj ocjeni suda, zbog opće poznatih inflatornih kretanja u Republici Hrvatskoj, ista joj je priznata u iznosu od 5,00EUR-a po satu.

26.2. Naime, sud je visinu naknade štete za tuđu njegu i pomoć procjenjivao temeljem čl. 223. ZPP-a prema slobodnoj ocjeni jer za isto nije priložio bilo kakav dokaz ili račun pa se pretpostavlja da su to radili članovi njezine obitelji (tzv. nereparirana imovinska šteta). Visina naknade za tuđu pomoć i njegu određuje se sukladno neto zaradi osobe koja se na području gdje tužitelj živi profesionalno bavi pružanjem pomoći takve vrste (VSRH, Rev-2742/2012 od 15. lipnja 2016.g.) ali obzirom da takva osoba prema saznanjima ovog suda na području Grada Knina, gdje je tužiteljica prebivala, ne postoji, to je sud smatrao primjerenim kao iznos naknade za jedan sat tuđe njege i pomoći tužitelju dosuditi iznos od 5,00EUR-a, sve sukladno čl.1095. ZOO-a.

27.4. Sud je ovlašten provedene dokaze ocijeniti po svom slobodnom uvjerenju, ali je dužan stečeno uvjerenje opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima.

28. Dakle, na temelju rezultata ovako utvrđenog činjeničnog stanja, analizom i ocjenom svih prethodno iznesenih dokaza, prihvaćajući kao vjerodostojao vještva vještaka Tripalo i Ćevid te prihvaćajući kao istinite životne, vjerodostojne i logične iskaze saslušanih svjedoka i iskaz same tužiteljice, koji su bili u suglasju, sud je odlučio kao u izreci.

29. Sud je tijekom cijelog postupka, radi ekonomičnosti postupka sadržanog u odredbi čl.10. ZPP-a, nastojao provesti ovaj provesti postupak bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku te poštujući načelo koncentracije glavne rasprave (čl.298. i čl.311. st.2. ZPP-a) koje zahtijeva da se predmet spora svestrano raspravi ali da se zbog toga postupak ne odugovlači, tako da se rasprava po mogućnosti dovrši što prije.

30. Temeljem članka 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, dok je člankom 1086. ZOO propisano da se obveza naknade imovinske štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, slijedom čega tužitelj osnovano postavlja zahtjev za isplatom zateznih kamata od dana 22. siječnja 2019.g.

32. Konačno, napominje se da je visina stope zatezne kamate određena sukladno odredbi čl. 29. st.2. ZOO-a.

1 2

33. Odluku o troškovima postupka sud je donio temeljem čl.154. ZPP-a, uzimajući u obzir da je vrijednost predmeta spora bila 5.693,81EUR te sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, dalje: Tarife).

33.1. Tužitelj koji je u ovom postupku uspio gotovo u cijelosti (izgubio je u neznatno malom dijelu tužbenog zahtjeva) je potraživao trošak za sastav tužbe po Tbr.7 toč.1. Tarife u visini 100 bodova, za zastupanje na ročištima održanim dana 13.7.2021., 22.9.2921., 16.12.2021., 2.2.2022., 16.3.2022., 30.3.2022., 8.9.2025, svako po 100 bodova, sastav 2 obrazložena podneska od 15.3.2022., 4.3.2025. po 100 bodova za svaki, trošak sastava žalbe 100 bodova uvećano za 25%, trošak pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 168,82EUR-a, sveukupno 2.416,82EUR-a. U izvanparničnom postupku R1-8/2019 tužiteljici je obistinjen trošak za sastav prijedloga za osiguranje u visini 50% od T.br.7., odnosno 100,00EUR-a, trošak vještačenja u iznosu od 473,16EUR-a (od predujma u iznosu od 435,00kuna/57,73EUR-a će posebnim rješenjem biti vraćeni tužiteljici kao predlagateljici osiguranja) te trošak pristojbe u iznosu od 39,82EUR-a.

33.2. Dakle, tužiteljici je priznat trošak postupka u sveukupnom iznosu od 3.031,80EUR-a radi čega je odlučeno je kao pod točkom 2. izreke rješenje.

U Kninu, dana 22. listopada 2025.g.

SUTKINJA

Ana Kević Brakus

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude je dopuštena žalba, u roku od 15 dana, zbog povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. ZPP-a. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje Županijski sud.

DN-a: sukladno zapisniku o objavi odluke