-1-             

                            Poslovni broj: 49 Gž-188/2023-3

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 49 Gž-188/2023-3

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću tog suda sastavljenom od sutkinje Milene Frankić, kao predsjednice vijeća, Gordane Bošković Majerović, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te sutkinje Vlaste Mrzljak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. M., OIB: …, iz S., zastupanog po punomoćnici M. P. F., odvjetnici u Z., protiv tuženika A. B. d.d., OIB: …, Z., zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Ć. i Š. d.o.o., Z., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj P-319/2020-33 od 29. studenog 2022., u sjednici vijeća održanoj 26. rujna 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

I Ukida se presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj P-319/2020-33 od 29. studenog 2022. u pobijanoj točki I i III izreke i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

II O troškovima postupka u povodu žalbe odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

1. Sud prvog stupnja donio je presudu kojom je naložio tuženiku da isplati tužitelju iznos od 4.641,26 EUR[1] / 34.969,59 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim prema specifikaciji sadržanoj u izreci (točka I izreke), dok je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj potražuje isplatu iznosa od 448,77 EUR / 3.381,22 kune zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim prema specifikaciji sadržanoj u izreci (točka II izreke). U točki III izreke naloženo je tuženiku da naknadi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.260,87 EUR / 9.500,00 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. studenog 2022. pa do isplate.

 

2. Protiv točke I i III izreke prvostupanjske presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) s prijedlogom da drugostupanjski sud u pobijanom dijelu preinači presudu na način da u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužitelja i naloži tužitelju da naknadi tuženiku troškove postupka, a podredno da ukine presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

3. Na žalbu nije odgovoreno.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Predmet ovog spora jest zahtjev tužitelja za isplatu više plaćenih iznosa s osnove tečajne razlike proizašle iz ugovora o kreditu sklopljenog između tužitelja i tuženika u valuti švicarski franak (dalje: CHF) u kunskoj protuvrijednosti s promjenjivom (varijabilnom) kamatnom stopom sukladno odluci o kamatnim stopama tuženika.

 

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj sud nije našao da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

7. Osnovano međutim tuženik ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a obzirom da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama (je li tužitelj kao potrošač pregovarao o spornim odredbama ugovora o kreditu s tuženikom te je li bio obaviješten o svim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke), a koja povreda je u neposrednoj vezi i s nepotpuno utvrđenim činjeničnim stanjem.

 

8. Naime, prvostupanjski sud je nepotpuno utvrdio činjenično stanje i time povrijedio pravo na jednakost oružja kada nije saslušao radnicu tuženika, A. M., navodeći kako se ona ne spominje u ugovoru o kreditu pa stoga niti nema neposredne veze s predmetom spora pri čemu nije jasno na temelju čega prvostupanjski sud izvodi predmetni zaključak obzirom da na ugovoru nije jasno koji je djelatnik banke sudjelovao u sklapanju predmetnog ugovora jer je potpis nečitak te se ispod njega ne nalazi računalnim strojem pisano ime i prezime, a niti je zatražio od tuženika da se očituje o tome je li A. M. sudjelovala ili ne u sklapanju tog ugovora.

 

9. Ustavni sud Republike Hrvatske (dalje: Ustavni sud) pravu na jednakost oružja pridaje posebnu pozornost pa tako, između ostaloga, navodi kako načelo jednakosti oružja zahtijeva pravičnu ravnotežu među strankama u postupku te da obje stranke moraju imati razumnu mogućnost izložiti svoje argumente pod jednakim uvjetima (v. odluka Ustavnog suda, broj: U-III-4150/2019 od 3. veljače 2021., točka 89.).

 

10. Ujedno je praksa Ustavnog suda dosljedna po pitanju jednakosti oružja kada se govori o saslušanju djelatnika banke u istovrsnim postupcima. Tako Ustavni sud, između ostaloga, navodi da „ako se odluka o nepoštenosti (ništetnosti) odredaba potrošačkog ugovora o kreditu u pojedinačnom potrošačkom sporu temelji na presumpciji da određenom potrošaču u predugovornoj fazi sklapanja konkretnog ugovora nisu dane odgovarajuće obavijesti o odredbama tog ugovora, a ta okolnost nije bila predmetom utvrđivanja i dokazivanja u kolektivnom sporu, onda su u pojedinačnim potrošačkim sporovima banke ovlaštene tvrditi i dokazivati da su u postupku sklapanja pojedinačnog ugovora o kreditu (unatoč tome što ih nisu utvrdile konkretnim formularnim ili standardnim ugovorom) ipak na drugi način dale odgovarajuće obavijesti potrošaču o naravima, rizicima i posljedicama osporenih ugovornih odredaba na određivanje njegove novčane obveze i da je potrošač, unatoč punoj obaviještenosti, svejedno pristao na sklapanje takvog ugovora. U slučaju postojanja takvog informiranog pristanka, na redovnim je sudovima zadaća da u pojedinačnom potrošačkim sporovima provjere na koji način ta okolnost utječe na primjenjivost (direktni učinak) pravomoćnih presuda donesenih u kolektivnom sporu i na ocjenu poštenosti (ništetnosti) odredaba kolektivnog ugovora (v. odluku Ustavnog suda, broj: U-III-5458/2021 od 30. lipnja 2022., točka 22.).

 

11. Slijedom navedenoga, a u slučajevima u kojima je na tuženiku teret dokaza u smislu odredba članka 221.a u vezi s člankom 8. ZPP-a na prvostupanjskom je sudu obveza da izvede predloženi dokaz saslušanja djelatnika banke na okolnost da je potrošač bio informiran jer bi svako drugačije shvaćanje banke dovelo u situaciju procesne neravnopravnosti.

 

12. Pritom ovaj sud ukazuje prvostupanjskom sudu kako je načelno moguće odbiti saslušanje radnika banke, a da se time ne povrijedi pravo na pravično suđenje, ako radnik banke nema saznanja o sklapanju konkretnog potrošačkog ugovora, već o općim procedurama banke prilikom sklapanja ugovora jer navedeno nije prikladno za utvrđivanje obavijesti koje su dane konkretnom potrošaču te takav dokazni prijedlog nema utjecaja na ishod postupka i njegovo odbijanje ne predstavlja povredu prava na pravično suđenje (v. odluka Ustavnog suda, broj: U-III-5458/2021 od 30. lipnja 2022., točka 24.2.). Međutim, kako je prvostupanjski sud propustio utvrditi je li predložena svjedokinja kao radnica banke sudjelovala u sklapanju ugovora ili je samo u mogućnosti svjedočiti o općim procedurama banke, to je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, a procesna ravnoteža stranaka narušena.

 

13. Pritom je pravilno prvostupanjski sud odbio prijedlog tuženika za saslušanjem  K. C., javnog bilježnika iz D. S. jer, sve i da je predmetni javni bilježnik sudjelovao u solemnizaciji ugovora o kreditu, postoji već stabilna praksa redovnih sudova i Ustavnog suda o tome da se saslušanjem javnog bilježnika ne može utvrđivati obaviještenost potrošača prije sklapanja konkretnog ugovora jer javni bilježnik pri solemnizaciji ugovora o kreditu nije mogao potrošaču objasniti parametre promjene kamatne stope ili rizike fluktuacije tečaja CHF-a koji nisu bili navedeni u kreditu kojeg je solemnizirao, niti je javni bilježnik imao takve zakonske ovlasti prema mjerodavnom pravu (v. odluka Ustavnog suda, broj: U-III-4223/2021 od 1. prosinca 2021., odluka Ustavnog suda, broj: U-III-5458/2021 od 30. lipnja 2022. i dr.).

 

14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ispitati radnicu banke A. M. koju je predložio tuženik te će nakon saslušanja donijeti novu presudu.

 

15. Ova odluka donesena je na temelju članaka 369. stavka 1. ZPP-a i članka 370. ZPP-a, dok je odluka o troškovima žalbenog postupka donesena na temelju odredbe članka 166. stavka 3. ZPP-a kojom je propisano kako će se u slučaju ukidanja odluke i vraćanja predmeta na ponovno suđenje ostaviti da se o troškovima postupka u povodu žalbe odluči u konačnoj odluci.

 

16. Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u izreci.

 

 

U Zagrebu 26. rujna 2023.

 

Predsjednica vijeća

          Milena Frankić, v.r.