Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Poreču - Parenzo
Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo
Posl. br. P-735/2020-54
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo, po sucu toga suda Sanji Oroz, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice CM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Marinu Folo, odvjetniku u Puli, protiv tuženice HM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Goranu Okmaci, odvjetniku u Pazinu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice i po protutužbi tuženice HM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Goranu Okmaci, odvjetniku u Pazinu, protiv tužiteljice CM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Marinu Folo, odvjetniku u Puli, radi utvrđenja, nakon javne glavne rasprave zaključene 18. rujna 2025. u prisutnosti stranaka i njihovih punomoćnika, 22. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"a) Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretninama k. č. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to uspostavom etažnog vlasništva na način da se na svakoj gore navedenoj nekretnini uspostave dva samostalna posebna dijela neodvojivo povezana s odgovarajućim suvlasničkim dijelovima svake nekretnine te da vlasništvo jednog posebnog dijela u prizemlju na svim gore navedenim nekretninama, povezano sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom svih gore navedenih nekretnina pripadne tuženici HM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a da vlasništvo drugog posebnog dijela na gornjoj etaži na svim gore navedenim nekretninama, povezano sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom svih gore navedenih nekretnina pripadne tužiteljici CM, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na način koji će biti određen nalazom i mišljenjem građevinskog vještaka, odnosno etažnim elaboratom. b) Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretninama k. č. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na način da nekretnina k. č. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pripadne u vlasništvo tužiteljici CM, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], a da nekretnina k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] pripadne u vlasništvo tuženici HM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]."
II. a) Odbija se i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi: "Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretninama k. č. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], civilnom diobom te će se iste nekretnine prodati na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a postignuta kupovnina podijeliti u suvlasničkim omjerima i uručiti svakome od suvlasnika i to tužiteljici CM, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u 1/2 dijela, i tuženici HM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/2 dijela."
b) Prihvaća se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi: "Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretninama k. č. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] civilnom diobom te će se iste nekretnine prodati na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a postignuta kupovnina podijeliti u suvlasničkim omjerima i uručiti svakome od suvlasnika i to tužiteljici CM, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u 1/2 dijela, i tuženici HM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/2 dijela."
III. Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:
"Utvrđuje se da dio vrijednosti k. č. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr. k. o. [katastarska općina], a koji je nastao ulaganjem od strane prednice tužene pok. ZM ne ulazi u diobenu masu predmeta razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina između tužiteljice i tužene a koju čine k. č. [katastarska čestica] zgr., 298 zgr., 299 zgr., 296 zgr. i 5381/2 sve k. o. [katastarska općina]."
IV. Dužna je tuženica naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu 1.211,27 eura, uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na taj iznos teče od dana presuđenja pa do isplate po stopi određenoj sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO) u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu iznad dosuđenog zahtjev tužiteljice za nadoknadu parničnog troška odbija.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi tvrdi da je prije podnošenja ove tužbe pokušala u izvanparničnom postupku pred Općinskim sudom u Puli-Pola koji se vodio pod posl. br. R1 97/17 provesti razvrgnuće suvlasništva, ali da je tuženica neosnovanim prigovorom na visinu suvlasničkog udjela tužiteljice izazvala obustavu tog postupka i upućivanje tužiteljice da razvrgnuće provedu u parnici. Tužiteljica i tuženica da su suvlasnice nekretnina k. č. [katastarska čestica] zgr., 297 zgr., 298 zgr., 299 zgr. i 5381/2, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], svaka u suvlasničkom udjelu od ½. Tužiteljica da želi razvrgnuti suvlasničku zajednicu s tuženicom na način da se nekretnine k. č. [katastarska čestica] zgr. 298 zgr., 299 zgr., sve k. o. [katastarska općina], a koje sve u naravi predstavljaju zemljište sa zgradom s jednom etažom, podjele uspostavom etažnog vlasništva na način da vlasništvo jednog posebnog dijela u prizemlju svih gore navedenih nekretnina pripadne tuženici HM, a da vlasništvo drugog posebnog dijela na gornjoj etaži svih gore navedenih nekretnina pripadne u vlasništvo tužiteljice CM. Takva podjela da bi bila u skladu s veličinom suvlasničkih udjela tužiteljice i tuženice, jer i tužiteljica i tuženica na gore navedenim nekretninama imaju suvlasnički udio od ½. U odnosu na nekretnine k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], tužiteljica da želi razvrgnuti suvlasničku zajednicu s tuženicom na način da nekretnina k. č. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], pripadne u vlasništvo tužiteljici CM, a da nekretnina k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], da pripadne u vlasništvo tuženici HM. Takva podjela da bi također bila u skladu sa veličinom suvlasničkih udjela tužiteljice i tuženice, jer su gore navedene nekretnine približno jednake vrijednosti, a tužiteljica i tuženica u njima imaju suvlasnički udio od ½. Tužiteljica smatra da je takav način razvrgnuća građevinski i pravno moguć i ekonomski najopravdaniji. U slučaju da sud ne prihvati zahtjev tužiteljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice kako ga je predložila, predlaže da se suvlasnička zajednica s tuženicom razvrgne civilnom diobom, na način da se predmetne nekretnine prodaju na javnoj dražbi, a postignuta kupovnina podijeli u odgovarajućim suvlasničkim omjerima tužiteljici i tuženici. Zbog navedenog tužiteljica predlaže da sud, nakon provedenog postupka, na temelju odgovarajućih odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, donese presudu sadržaja citiranog u točki I. izreke presude, a ukoliko sud ne prihvati taj tužbeni zahtjev postavlja i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kako je citiran u točki II. izreke presude.
1.2. U svom podnesku od 09. lipnja 2021. (str. 12-15) tužiteljica tvrdi da su neistiniti navodi tuženice da bi ona i njezina prednica, majka parničnih stranaka pok. ZM, izvršile znatna ulaganja u nekretnine k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č. [katastarska čestica] zgr., obje k. o. [katastarska općina], pa da je stoga neosnovan zahtjev tuženice da se ta ulaganja izuzmu iz procjene predmetnih nekretnina. Naime, niti tuženica niti njena prednica pok. ZM da nisu ni na koji način ulagale u navedene nekretnine, bilo novcem, bilo radom ili na bilo koji drugi način. Također, da nisu istiniti navodi tuženice da je pok. ZM ulaganja u nekretnine k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č. [katastarska čestica] zgr., obje k. o. [katastarska općina], vršila u suglasju s ondašnjim suvlasnicima NM i ŠM, kao što da nije istina niti da su ondašnji suvlasnici postigli dogovor da će nekretnine k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č. [katastarska čestica] zgr., obje k. o. [katastarska općina], pripasti pok. ZM, a da će nekretnina k. č. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], pripasti ŠM. Istina da je da je između ondašnjih suvlasnika predmetnih nekretnina SM, pok. ZM te pok. NM postojao dogovor oko podijele nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], no taj dogovor da je bio da prizemlje na nekretninama k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č. [katastarska čestica] zgr., pripadne pok. ZM, a da kat pripadne SM, prednici tužiteljice (takvo razvrgnuće tužiteljica i predlaže u točki I. a) tužbenog zahtjeva – op.a.). Istina da je također da su u nekretnine k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č. [katastarska čestica] zgr., obje k. o. [katastarska općina], izvršena znatna ulaganja u vrijeme kada su suvlasnici tih nekretnina bili NM, ŠM i pok. ZM, no jedini koji je financirao cjelokupnu adaptaciju tih nekretnina i jedini koji je vršio ulaganja u te nekretnine da je NM, ujak parničnih stranaka. Sva ulaganja na nekretninama k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č. [katastarska čestica] zgr. da je izvršio pok. NM i to tijekom 2000. i 2001. godine, u vrijeme kada je bio suvlasnik tih nekretnina u udjelu od 1/3, dok je pok. ZM tada koristila nekretnine k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. NM da je osiguravao sredstva za pokriće svih građevinskih radova na nekretninama k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č. [katastarska čestica] zgr., na način da je ili izravno plaćao izvođače radova ili bi davao novac pok. ZM koja bi tim novcem plaćala izvođače radova. Također, u svrhu financiranja tih radova NM da je u trgovačkom društvu Gratis d.o.o. iz Tinjana, koje se bavi prodajom građevinskog materijala, imao otvoren račun radi pokrivanja troškova nabave građevinskog materijala od tog društva te je na taj račun uplatio poveći iznos novca. Iako se ne osporava da je pok. ZM naručivala pojedine radove, to da ne znači da je pok. ZM vršila ta ulaganja, jer je cjelokupna ulaganja plaćao isključivo njezin brat NM te bi jedino NM i njegovi pravni slijednici mogli postavljati zahtjeve kakve postavlja tuženica. Sva ulaganja u navedene nekretnine da su plaćena novcem NM, dok se eventualni angažman pok. ZM ne može vrednovati na način da je ona „vršila ulaganja“, jer ona nije utrošila u ta ulaganja nikakav svoj novac, nego je samo pomagala NM oko organizacije radova, što da joj sada ne daje za pravo da potražuje vrijednost ulaganja koje je netko drugi izvršio, jer ona nije niti faktički izvodila te radove, već ih je samo naručivala od izvođača. NM da je 2009. godine otuđio svoj suvlasnički udio na predmetnim nekretninama u zamjenu za druge nekretnine te su nakon toga predmetne nekretnine ostale u suvlasništvu prednica parničnih stranaka ZM i ŠM, svake u suvlasničkom udjelu od ½. U ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju između tuženice kao davateljice uzdržavanja i pok. ZM kao primateljice uzdržavanja od 28. srpnja 2016. da se navodi pok. ZM kao suvlasnica nekretnina k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č. [katastarska čestica]. zgr. u suvlasničkom udjelu 3/6, što da odgovara sadašnjem suvlasničkom udjelu tuženice koja je tim ugovorom stekla te suvlasničke udjele. Kada bi bila istina da su tuženica i njena prednica ulagale u spomenute nekretnine, zasigurno da bi onda prednica tuženice zahtijevala veći suvlasnički udio na temelju tih ulaganja prije sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, čime bi osigurala tuženici odgovarajući suvlasnički udio na temelju tih ulaganja. Također, ukoliko je postojao dogovor ondašnjih suvlasnika o podjeli predmetnih nekretnina kako to tvrdi tuženica, zbog čega onda taj sporazum nije sklopljen u pisanoj formi i proveden u zemljišnim knjigama. Nadalje da se postavlja logičko pitanje, ako je postojao dogovor da će nekretnine k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č. [katastarska čestica]. zgr. pripasti u vlasništvo tuženici, zbog čega onda taj dogovor ondašnji suvlasnici nisu sklopili u pisanoj formi i proveli ga u zemljišnoj knjizi i zbog čega tuženica i pok. ZM nisu inzistirali na sklapanju i provedbi takvog sporazuma u zemljišnoj knjizi prije sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, čime bi na jednostavan način osigurali da se tuženica na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju upiše kao samostalna vlasnica tih nekretnina. Isto tako, da se postavlja pitanje zašto pok. ZM nikada za svoga života nije osporavala suvlasničke udjele upisane u zemljišnim knjigama, ako je znala da njoj i tuženici pripada veći suvlasnički udio na pojedinim nekretninama na osnovu ulaganja. No, tuženica da je svjesna da taj dogovor nije sklopljen u pisanoj formi i proveden u zemljišnoj knjizi jer zapravo takav dogovor između ondašnjih suvlasnika niti ne postoji a motiv tuženice u ovoj parnici da je da pokuša uvjeriti sud da je pok. ZM ulagala u te nekretnine kako bi na štetu tužiteljice stekla veće suvlasničke udjele na predmetnim nekretninama nego što joj to u stvarnosti pripada, a to stoga jer su tužiteljica i tuženica u lošim odnosima i međusobno ne razgovaraju. U odnosu na navode tuženice u kojima prigovara predloženom načinu diobe, odnosno prvenstveno u odnosu na etažnu diobu nadodaje da su ispunjene zakonske pretpostavke da sud udovolji takvom načinu diobe, a čemu u prilog i sudska praksa (ŽS u Zadru posl. br. Gž-647/17-4 od 26. ožujka 2019.) koju citira. Ukoliko sud ne prihvati prijedlog za diobu etažiranjem, tužiteljica ustraje da se suvlasništvo na svim predmetnim nekretninama razvrgne civilnom diobom, dok se protivi načinu diobe po ekvivalentu kako to predlaže tuženica.
2. U svom odgovoru na tužbu tuženica osporava da je istakla neosnovani prigovor zbog kojeg da je izazvala obustavu vanparničnog postupka razvrgnuća suvlasništva. Prigovor da je bio logičan odgovor na zahtjev predlagateljice da se nekretnine dijele suprotno ranijem dogovoru, a nakon što su od strane tuženice i njezine pravne prednice izvršena znatna ulaganja u k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č. [katastarska čestica] zgr. , k. o. [katastarska općina]. Suvlasništvo stranaka da je nesporno kako je upisano u zemljišnim knjigama, ali je sporno u stvarnosti. Osporava u cijelosti zahtjev tužiteljice vezano za način razvrgnuća suvlasništva navodeći da tužiteljica uporno nameće razvrgnuće suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva na k. č. [katastarska čestica] zgr., 298 zgr. i 299 zgr., sve k. o. [katastarska općina], iako je u konkretnom slučaju moguće nekretnine dijeliti prema ekvivalentu. Naime, to što tužiteljica predlaže da nije jedno razvrgnuće uspostavom posebnih dijelova već tri razvrgnuća budući da se radi o tri k.č. koje su u jednom nizu. Međutim, dioba prema ekvivalentu da je već de facto i provedena, budući da protustranka koristi k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č. [katastarska čestica] zgr., obje k. o. [katastarska općina] kao svoj dom, a u čiji posjed je ušla nakon smrti pok. ZM, majke stranaka ovog postupka, koja je svoje nekretnine prenijela u vlasništvo tuženici. Tuženica ističe da je ona i po svojoj pravnoj prednici pok. majci ZM izvršila znatna ulaganja u k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č. [katastarska čestica] zgr., obje k. o. [katastarska općina], pa traži da se ta ulaganja izuzmu iz procjene. Naime, pok. ZM da je sva ulaganja izvršila u suglasju s ondašnjim suvlasnicima i to njezinim bratom NM i sestrom ŠM, budući da su stranke bile postigle dogovor da će upravo k. č. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr., obje k. o. [katastarska općina] pripasti ZM, a da će k. č. [katastarska čestica] zgr. pripasti ŠM. Upravo iz tog razloga da je pravna prednica tuženice odnosno majka parničnih stranaka i izvršila znatna ulaganja baš u k. č. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr. k. o. [katastarska općina], a ne i preostale nekretnine. Pravna prednica tuženice pok. ZM da je vodila brigu o svim poslovima koje je bilo potrebno provoditi prilikom rekonstrukcije i adaptacije tih dviju nekretnina, pa da je tako naručila radove na uvođenju potpuno novih instalacija struje i vode, novih sanitarnih čvorova, postavljenju nove keramike, za koju su prethodno pripremljene podloge, dogradnje "baladura", zamijene unutrašnje stolarije, te postavljenju centralnog grijanja u cijelu kuću. Prednica tuženice, osim što je osobno naručila i nadzirala izvođenje svih tih radova, za sve te majstore da je i spremala obroke, a u čemu joj je pomogla i tuženica. Tuženica ističe da je stanje predmetnih nekretnina prije početka ulaganja prednice tuženice, bilo doista skromno, a potpuno stanje da se može utvrditi i iz sadržaja spisa vanpraničnog predmeta koji je pred Općinskim sudom u Pazinu vođen pod posl. br. R1-30/90. Tuženica se posebno protivi civilnoj diobi, budući da je suvlasničku zajednicu moguće i razvrgnuti i bez da se poseže za takvim krajnjim načinom, imajući u vidu da tuženica zajedno sa sestrom koja joj je povjerena na skrb živi u stanu koji se nalazi k. č. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr., obje k. o. [katastarska općina]. Smatra da je njezin udio na nekretninama k. č. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr., obje k. o. [katastarska općina] veći zbog izvršenih ulaganja po njoj i njenoj pravnoj prednici. Uostalom, drži da za predloženi način horizontalne (etažne) diobe, nisu ispunjene zakonske pretpostavke, već da treba izvršiti diobu sukladno čl. 52. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nakon izuzimanja ulaganja na k. č. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr., obje k. o. [katastarska općina].
3. Na pripremnom ročištu koje je održano 30. rujna 2021. tužiteljica je istaknula, čak i kad bi bila istina, a što nije, da bi pokojna ZM vršila ulaganja u nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr., obje k. o. [katastarska općina], tada da bi ta ulaganja predstavljala naknadno pronađenu imovinu iza pok. ZM, te bi se vrijednost tih ulaganja tada raspodijelila među njezinim nasljednicama, a to su ovdje parnične stranke i BM. To tuženica osporava iz razloga jer da je upravo iz ugovora o dosmrtnom uzdržavanju razvidno da i sva ostala nenavedena imovina predstavlja predmet istog ugovora, a samo je tuženica slijednica pok. ZM u pogledu imovine koja je ostala iza njezine smrti. Obzirom na ove navode tuženica je na tom ročištu postavila i protutužbeni zahtjev sadržaja citiranog u točki III. izreke presude.
3.1. Tužiteljica se protivi protutužbi i protutužbenom zahtjevu i iz ranije navedenih tvrdnji tužiteljice da je razvidno da je isti neosnovan, pa predlaže odbijanje protutužbenog zahtjeva.
4. U dokaznom postupku pročitano je: izvadak iz zemljišne knjige (str.4), Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju (str. 16-21), povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige (str. 22-25, 49-56), Ugovor o diobi nekretnina (str. 41-46), izjava (str. 57), dopis (str. 64), raniji iskazi svjedoka ŽM, CMĆ, EM, JM i ČM na zapisniku od 26. siječnja 2022. (str. 68-75), izvod iz katastarskog plana (str. 76-77), prijepis posjedovnog lista (str. 78-80), proveden je uviđaj na licu mjesta na nekretninama koje su predmetom postupka u Tinjanu, Rudići 73, uz sudjelovanje mjerničnog vještaka Eduarda Klimana dipl. ing. geod. i građevinskog vještaka FM, dipl. ing. građ., provedeno je mjernično i građevinsko vještačenje po tim vještacima, saslušane su parnične stanke, te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka HMĆ.
4.1. Kako tuženica nije bila uplatila predujam po pozivu suda na raspravnom zapisniku od 10. listopada 2023. na ime troška saslušanja svjedoka TM, VM i UM u roku što ga je sud odredio, sud je odustao od prijedloga da se provede dokaz saslušanjem tih svjedoka, sve sukladno odredbi čl. 153. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP)
5. Tužbeni zahtjev je neosnovan, dok je eventualno kumulirani tužbeni zahtjev djelomično osnovan, a protutužbeni zahtjev je neosnovan u cijelosti.
6. Među strankama nije sporno:
- da je kod Općinskog suda u Puli – Pola pod posl. br. R1-97/2017 vođen postupak za razvrgnuće suvlasništva nekretnina koje su predmetom ovog postupka, pa da je taj postupak obustavljen i tužiteljica upućena da razvrgnuće provede u parnici,
- da su iste upisane u zemljišnim knjigama kao suvlasnice nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] zgr., 297 zgr., 298 zgr., 299 zgr. i 5381/2, sve k. o. [katastarska općina], svaka u ½ dijela, a tako proizlazi i iz izvatka iz zemljišne knjige (str.4),
- da je pok. ZM kao primateljica uzdržavanja, sklopila ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s tuženicom kao davateljicom uzdržavanja, predmet kojeg da je bio i suvlasništvo nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr., obje k. o. [katastarska općina] u 3/6 dijela, a tako proizlazi i iz Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju (str. 16-21).
6.1. Tužiteljica zapravo predlaže razvrgnuće suvlasništva k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 5381/2, k. o. [katastarska općina] po ekvivalentu, ali se protivi razvrgnuću suvlasništva svih nekretnina po ekvivalentu. Tuženica pak navodi da je razvrgnuće suvlasništva prema ekvivalentu defacto i provedeno, jer da protustranka koristi k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i k. č. br. [katastarska čestica] zgr., obje k. o. [katastarska općina] kao svoj dom, a u čiji posjed da je ušla nakon smrti pok. ZM, majke stranaka ovog postupka, a to zapravo tužiteljica ne osporava, iz čega proizlazi da su i ove činjenice među strankama nesporne.
7. Sporno među strankama je slijedeće:
1) je li moguće razvrgnuće suvlasništva k. č. br. [katastarska čestica] zgr., 298 zgr. i 299. zgr., sve, k. o. [katastarska općina], uspostavom etažnog vlasništva na način da se na svakoj od tih nekretnina uspostave dva samostalna posebna dijela neodvojivo povezana s odgovarajućim suvlasničkim dijelom svake nekretnine,
2) je li pravna prednica tuženice pok. ZM izvršila znatna ulaganja u k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i k. č. br. [katastarska čestica] zgr., obje k. o. [katastarska općina] u sporazumu s ondašnjim suvlasnicima i to njezinim bratom NM i sestrom ŠM, inače pravnom prednicom tužiteljice (koje ranije suvlasništvo i sukcesija među strankama nisu sporni, a proizlazi i iz povijesnog prikaza izvatka iz zemljišne knjige (str. 22-25)), budući da su njih troje bili postigli dogovor da će upravo k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr., pripasti ZM, a k. č. br. [katastarska čestica] zgr. ŠM. Naime, nastavno na ovo tužiteljica tvrdi da je doista postojao dogovor oko podjele nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i k. č. br. [katastarska čestica] zgr., između pravne prednice tuženice pok. ZM, njezinog brata pok. NM i pravne prednice tužiteljice pok. ŠM, ali taj dogovor da je bio da prizemlje nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i k. č. br. [katastarska čestica] zgr. pripadne ZM (tako sada predmetne nekretnine koristi tuženica, što nije sporno), a kat ŠM. Isto tako nastavno na ovo tužiteljica tvrdi da su doista u ove dvije nekretnine izvršena znatna ulaganja u vrijeme kada su suvlasnici bili pok. NM, ŠM i pok. ZM, međutim jedini koji je financirao cjelokupnu adaptaciju tih nekretnina i koji je vršio ulaganja u iste da je NM, ujak parničnih stranaka, i to u vrijeme dok je bio suvlasnik istih u 1/3 dijela, dok je ZM u to vrijeme istom pomagala oko organizacije radova. Godine 2009. NM da je svoj suvlasnički udio u predmetnim nekretninama prenio u suvlasništvo ZM i ŠM svake u ½ dijela, što također među strankama nije sporno, a proizlazi i iz Ugovora o diobi nekretnina (str. 41-46), te povijesnog prikaza izvatka iz zemljišne knjige (str. 49-53).
8. Dakle, tuženica se ne protivi prijedlogu za razvrgnuće suvlasništva, već se protivi načinu razvrgnuća, a njezin protutužbeni zahtjev je usmjeren isključivo na utvrđenje.
9. Uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničnog vještaka, odnosno i mjerničnim vještačenjem po vještaku Eduardu Klimanu, dipl. ing geod., a čiji nalaz i mišljenje sud cijeni potpunim, razumljivim i u svemu sukladnim pravilima struke, pa ga stoga prihvaća u cijelosti, te uvidom u izvod iz katastarskog plana (str. 76-77) i prijepis posjedovnog lista (str. 78-80) nedvojbeno je utvrđeno da je:
- k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina] u naravi kamena kuća u nizu koja se sastoji od prizemlja i prvog kata. Ta kuća da je neuvjetna za stanovanje, ista da je priključena na struju ali nije priključena na vodovodni sustav. Za ulaz u prizemlje da se koriste vrata s nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Prizemlje da čini jedna prostorija koja je u naravi konoba – podrum, a među strankama nije sporno da je u posjedu toga podruma tuženica HM. Prizemlje i prvi kat dijeli drvena međukatna konstrukcija i na prvi kat nije moguć pristup iz prizemlja, već se na prvi kat ulazi preko nekretnine k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina nije vlasništvo parničnih stranaka. Na prvom katu su dvije neuvjetne prostorije za stanovanje, iste su nekada predstavljale sobe i činile su jedinstvenu cjelinu s katom kuće k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], međutim trenutno u suposjedu tih dviju prostorija su parnične stranke na način da im je slobodan pristup ali ih nitko ne koristi jer su neuvjetne za korištenje (fotografije na str. 146);
- k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina] u naravi otvoreno dvorište ispred kuće netom opisane i kuće na k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a dijeli ih javni put k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], u posjedu toga dvorišta je tuženica HM. Među strankama nije sporno da je riječ o građevinskom zemljištu;
- k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u naravi otvoreno dvorište i za isto vrijedi sve isto kako je navedeno za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina];
- k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i k. č. br. [katastarska čestica] zgr., obje k. o. [katastarska općina] u naravi čine jedinstvenu uporabnu cjelinu i to obnovljenu kamenu kuću u nizu, na kraju niza, a koja se sastoji od prizemlja, prvog kata i tavana. U prizemlju se nalazi kompletno uređen stan koji se sastoji od natkrivenog predpristupnog vanjskog prostora ulaznim vratima kojeg od javnog puta dijeli nekoliko stepenica, a s južne strane tog predpristupnog prostora se nalazi pod vanjskim stepeništem prostor kotlovnice za centralno grijanje na drva. Kroz ulazna vrata ulazi se u hodnik, a iz hodnika u dnevnu sobu, iz dnevne sobe u kuhinju, također iz hodnika ulazi se u dvije spavaće sobe i kupatilo. Jedna od tih spavaćih soba i to ona koja se nalazi sjeverozapadno ima manji WC u sklopu sobe koji je također kompletno uređen. Na stan na katu dolazi se vanjskim djelomično nenatkrivenim, a djelomično natkrivenim uređenim stepeništem. Manja natkrivena terasa je predpristupni prostor u stan na katu. Kroz ulazna vrata za stan na katu dolazi se u manji hodnik iz kojeg se ulazi u dnevnu sobu sastavni dio koje je i kuhinja, također iz hodnika se ulazi u dvije spavaće sobe i kupatilo. I taj je stan uređen i namješten. Među strankama nije sporno da je u posjedu oba ova stana tuženica HM (fotografije na str. 172-173 spisa).
10. U svom iskazu svjedok ŽM, inače emotivni partner pok. ZM navodi da je radove na nekretninama koje su predmetom postupka izvodio ĆM a financirao ih NM na način da bi dio novca za radove i materijal slao ĐM a dio pok. ZM. Potvrđuje da su pok. NM i pok. ZM razgovarali o tome da će uređeni dio kuće (k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr., obje k. o. [katastarska općina] – op.a.) pripasti ZM, a drugi dio (na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. – op.a.) da će se urediti za ŠM međutim taj drugi dio koji je imao pripasti ŠM NM iako je planirao urediti da nije iz razloga jer da nije uspio doći u posjed jednog dijela u nastavku pa da je odustao i radi toga da su se dogovorili promijenivši prethodni dogovor da će uređena kuća u prizemlju (riječ je o k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr., k. o. [katastarska općina]) pripasti ZM a na katu ŠM. Tada, a to je bilo nakon što su radovi na predmetnoj kući bili dovršeni, ti razgovori između njih da su bili burni jer pok. ZM nije htjela da gornji kat kuće pripadne sestri ŠM ali pok. NM da u tome nije htio popustiti, a on da je financirao radove na toj kući. Također tvrdi da pok. ZM nije imala novaca za ulaganja koja su izvršena na ovim nekretninama. Prije izvođenja radova na predmetnoj kući pok. ZM da je živjela u kući koja je ostala neuređena na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. u stanu na katu. ZM da nije ulagala svoj novac i nije radila na uređenju predmetne kuće, osim "nekih sitnica", a svjedok izjavljuje da je to uz njegovu pomoć bilo – nabavljanje nekih sitnih stvari u vrijeme gradnje.
10.1. U svom iskazu svjedokinja CMĆ navodi da je od ŠM bila čula da će joj pripasti stan na katu kuće k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr. 10.2. Svjedok EM tvrdi da je postavljao pločice u prizemlju kuće na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr., a za te radove da su ga angažirali pok. ZM i pok. NM pa da mu je za te radove najprije platila pok. ZM a nakon toga pok. NM. Iskaz ovog svjedoka potvrđuje i svjedok RM, koja tvrdi da je NM osobno izvodio radove na krovu, a ŠM da je bila rekla kako je poslala novac pok. ZM za kupnju namještaja za stan na katu k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr. Također ŠM da joj je nakon smrti ZM rekla kako će ona svoj dio ostaviti CM (ovdje tužiteljici), jer joj majka nije ostavila ništa, pa da dvije sestre (parnične stranke) imaju svaka pola. Vođenje radova na rekonstrukciji i adaptaciji kuće na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr. NM da je bio prepustio ZM, a UM da je bio prepustio brigu oko troškova i financija gradnje.
10.3. Svjedokinja ČM u svom iskazu tvrdi da je radove na rekonstrukciji financirao NM koji je imao novaca i nije htio da kuća propadne, nego je htio obnoviti istu za svoje sestre (ZM i ŠM, op.a.). Radovi da su trajali godinama, a za vrijeme tih radova ZM da je stanovala u dijelu kuće na k. č. br. [katastarska čestica] zgr., pa da je plan bio kada se kuća na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr. obnovi da će preseliti u tu kuću. Kuća na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr. da je trebala biti za ZM, a drugi dio koji danas nije uređen (k. č. br. [katastarska čestica] zgr.) da je trebao biti za ŠM. ZM da je kupovala materijal za unutarnji dio: pločice, sanitarije i namještaj za stan u prizemlju i na katu. U konačnici da nije uređena kuća na k. č. br. [katastarska čestica] zgr.
10.4. Svjedok ZMĆ, inače sin pok. NM, tvrdi da je njegov otac kao brat pok. majke stranaka ZM, želio poboljšati uvjete u kojima je ona živjela sa svojom kćerkom C, pa da je nadogradio dio kuće gdje je nekada bila štala, kamenom ozidao kat i uredio dva stana u toj kući, kupatila i kuhinju i cijele unutrašnjosti, te financirao isto na način da je plaćao za te radove, ali ne na način da je neposredno plaćao izvođačima, nego preko svog opunomoćenika UM. U to vrijeme da nije davao novac neposredno pok. ZM za izgradnju, ali da joj je davao novac povremeno za život, jer joj je pomagao.Radove koje je financirao pok. NM da su vodili i NM i UM i ZM na način da su se međusobno dogovarali i dogovorno angažirali izvođače iz razloga što njegov otac NM nije bio stalno tu. ZM da je u tome sudjelovala na način da bi rekla što želi od opreme i namještaja i kako želi da nešto izgleda. U vrijeme tih ulaganja njegov otac, te ZM i ŠM da su bili suvlasnici tih nekretnina na jednake dijelove.
11. Građevinskim vještačenjem po vještaku FM, dipl. ing. građ., čiji nalaz i mišljenje sud cijeni potpunim, nepristranim i u skladu s pravilima struke, te ga stoga prihvaća u cijelosti, a na koji nalaz i mišljenje ni stranke postupka nisu imale primjedbe, utvrđeno je da vrijednost k. č. br. [katastarska čestica] zgr. iznosi 25.549,09 eura, vrijednost k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i k. č. br. [katastarska čestica] ukupno 14.854,02 eura, a vrijednost kuće sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr. da iznosi 144.114,80 eura. Također je utvrđeno da k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i k. č. br. [katastarska čestica] čine jednu cjelinu, budući da je k. č. br. [katastarska čestica] spoj na javnu prometnu površinu za k. č. br. [katastarska čestica] zgr. Pri tome površina k. č. br. [katastarska čestica] zgr. da je 140 m2, a površina k. č. br. [katastarska čestica] da je 82 m2, a jedinična cijena zemljišta da iznosi 66,91 eur/m2, iz čega sud zaključuje da je vrijednost k. č. br. [katastarska čestica] zgr. 9.367,40 eura, a k. č. br. [katastarska čestica] eura, odnosno ukupno 14.854,02 eura. Također je utvrđeno da objekt izveden na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr. nije legalan, jer je dijelom izveden na zemljištu u vlasništvu trećih osoba, a kao takav da nije ucrtan u katastarski plan i zemljišne knjige.
12. Iskaze svih saslušanih svjedoka sud cijeni istinitim i vjerodostojnim, jer je stajalište suda da su pred sudom iskazivali međusobno neproturječno i njihovi iskazi nisu drugim u postupku provedenim dokazima dovedeni u pitanje.
13. Iskazi saslušanih svjedoka u skladu su i s iskazom tužiteljice kada tvrdi da je netočno da bi majka stranaka ZM bilo što svojim sredstvima ulagala u nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr., obje k. o. [katastarska općina], već da je sva ulaganja u te nekretnine vršio ujak parničnih stranaka pok. NM, jer da je dogovor bio da će on srednji dio kuće (kuće su u nizu – op.a.) otkupiti i adaptirati za ŠM, a taj srednji dio da nosi oznaku k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 300/1, obje k. o. [katastarska općina], a zauzvrat da će dobiti i dobio je k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i svo urbanizirano zemljište oko kuće, a koji dogovor u konačnici da nije proveden, pa da pok. NM nije otkupio i adaptirao ovo za ŠM, jer jedna sestrična parničnih stranaka nije htjela prodati ovu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pa da je onda NM rekao da će ove k. č. br. [katastarska čestica] zgr., 298 zgr. i 299 zgr. pripasti ZM u ½ dijela, a ŠM u ½ dijela i on da ne potražuje ništa za svoja izvršena ulaganja. Prije tih ulaganja on da je također bio suvlasnik na tim nekretninama u 1/3 dijela, pa da je onda tu svoju 1/3 darovao ZM i ŠM svakoj u ½ dijela, a to da je učinio po izvršenim ulaganjima u kuću na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr., nakon što su stanovi u toj kući već bili napravljeni. Ta kuća da je adaptirana isključivo novčanim sredstvima pok. NM, a ZM da nije dala apsolutno nikakav novac za adaptaciju te kuće, a ni za namještaj i uređenje iste, već je samo koordinirala radovima, jer je u to vrijeme pok. NM stanovao u [adresa], ŠM je živjela u [adresa], a samo je ZM bila tu, te je u to vrijeme bila u mirovini i drugih primanja osim mirovine nije imala.
13.1. Suprotno iskazuje jedino tuženica HM koja tvrdi da je majka parničnih stranaka pok. ZM, novcem od svoje mirovine koja je iznosila tada 3.200,00 kn mjesečno plaćala određene radove. Ako joj je NM i slao novac za te radove, to da je onda bio njegov poklon ZM, a također prema njezinim saznanjima da je ta kuća od strane NM adaptirana upravo za njezinu majku ZM. Kako je iskaz HM protivan iskazima saslušanih svjedoka, te ispravama priloženim u spisu, a također je i životno neuvjerljivo da bi ZM vlastitim sredstvima financirala izgradnju predmetne kuće kada je do tada živjela u neuvjetnom prostoru zajedno sa kćerkom koja je bila pod njezinim skrbništvom, a o čemu iskazuje svjedok ZMĆ, koji također tvrdi da je njegov otac financijski pomagao istoj vezano za samu egzistenciju ZM, te kada se ima u vidu da iz ni jednog od provedenih dokaza ne proizlazi da je volja NM bila da se ta sredstva uzmu u obzir kao darovanje na ime povećanog suvlasničkog dijela koji ima pripasti ZM, a isto je posebno protivno pisanom ugovoru kojeg su ZM, ŠM i NM sklopili i na temelju kojeg su se ZM i ŠM uknjižile na nekretnine koje su predmetom ovog postupka, pa tako i na nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr., a riječ je o ugovoru o diobi nekretnina od 08. veljače 2010. (str. 41-43), iz kojeg proizlazi da je ugovoreno među njima se udio NM rasporedi njegovim sestrama ZM i ŠM na jednake dijelove. Obzirom na sve ovo, stajalište je suda da je protutužbeni zahtjev tuženice u cijelosti neosnovan, jer je u postupku utvrđeno da nije bilo ulaganja od strane pravne prednice tuženice pok. ZM, niti u odnosu na nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr., kako je navedeno, a niti u odnosu na nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr., 296 zgr. i 5381/2, (sve k. o. [katastarska općina]), jer se u ove potonje nije ništa ulagalo. Slijedom navedenog, odlučeno kao u točki III. izreke presude. Ovdje još valja istaknuti da smisao izjave na str. 57-58 spisa nije bilo stjecanje većeg udjela u pravu suvlasništva pok. ZM, već pomoć sestri da bi imala primjerenije uvjete za život. Da je doista tada bilo riječi o ugovoru o darovanju NM, ZM i ŠM bi to bili uredili pisanim sporazumom, kao što su sklopili i ranije navedeni ugovor o diobi pisano, iz kojeg takvo što ne proizlazi, a pri čemu valja posebno istaknuti da je predmetni ugovor o diobi nekretnina sklopljen nakon što su radovi na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr., obje k.o.
Tinjan, u cijelosti bili završeni.
14. Vezano za tužbeni zahtjev tužiteljice za razvrgnuće suvlasništva k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 298 zgr., uspostavom etažnog vlasništva, ukazuje se na odredbu čl. 71. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZV), kojom je propisano da se vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine može uspostaviti na određenom suvlasničkom dijelu ako to zahtjeva suvlasnik te nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio, te ako su ispunjenje sve pretpostavke određene zakonom. Prije svega, među strankama nije sporno da objekt sagrađen na predmetnim nekretninama nije sagrađen sukladno propisima o gradnji (Zakon o gradnji (NN 52/99, 57/99, 75/99, 117/01, 47/03, 175/03) koji se primjenjivao u vrijeme rekonstrukcije i adaptacije), jer je u postupku nedvojbeno utvrđeno da objekt izgrađen na tim nekretninama dijelom prelazi i na zemljište u vlasništvu trećih osoba, a nije sporno da naknadno nije ishođeno rješenje o ozakonjenju predmetne nekretnine. Nastavno na to, ukazuje se i na odredbu čl. 73. st. 3. ZV-a, kojom je propisano da se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela. Potvrdu iz stavka 3. ovoga članka može zamijeniti uporabna dozvola iz koje je razvidno da je zgrada izgrađena sukladno planu posebnih dijelova nekretnine, potvrđenim građevinskom dozvolom da ti posebni dijelovi predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu (čl. 73. st. 4. ZV-a), a posebno valja istaknuti i odredbu čl. 73. st. 5. ZV-a kojom je propisano da se vlasništvo posebnoga dijela ne može uspostaviti dok ne postane pravomoćnom odluka suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti toga stana, odnosno druge prostorije te korisnih vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine, osim kad ovaj ZV određuje da pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava suvlasnika. Obzirom da objekt sagrađen na predmetnim nekretninama nije legalan, jer za isti ne postoje ranije navedene isprave, tužbeni zahtjev tužiteljice za razvrgnuće suvlasništva k. č. br. [katastarska čestica] zgr.i 298 zgr., sve k. o. [katastarska općina] uspostavom etažnog vlasništva nije osnovan, a iz istih razloga i za razvrgnuće suvlasništva na k. č. br. [katastarska čestica]. zgr., k. o. [katastarska općina], za koju nekretninu ne postoje isprave iz čl. 73. ZV-a, radi čega je valjalo odlučiti kao u točki I. a) izreke presude.
15. Vezano za tužbeni zahtjev tužiteljice kojim ista traži razvrgnuće suvlasništva na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 5381/2, obje k. o. [katastarska općina] diobom po ekvivalentu na način da tužiteljici pripadne u samovlasništvo k. č. br. [katastarska čestica] zgr., a tuženici da pripadne u samovlasništvo k. č. br. [katastarska čestica] , k. o. [katastarska općina], valja istaknuti da je u odredbi čl. 52. st. 1. ZV-a propisano da kada suvlasnici razvrgavaju suvlasništvo na nekoliko stvari istodobno, sud može na zahtjev svakoga od njih odlučiti da, umjesto da se dijeli svaka pojedina, svakom od njih pripadne određena stvar ili skupina stvari, razmjerno suvlasničkim dijelovima, uzimajući u obzir njihove potrebe. Također je propisano da će sud udovoljiti onom zahtjevu za razvrgnuće iz st. 1. čl. 52. ZV-a koji je s obzirom na okolnosti opravdan, a ako stvari koje ovakvim razvrgnućem pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegova suvlasničkoga dijela, taj suvlasnik dužan je nadoplatiti razliku ostalim suvlasnicima. Na nadoplatu će se na odgovarajući način primijeniti pravila o pravu na razvrgnuće isplatom (čl. 52. st. 3. ZV-a). Obzirom na ovo, te na ranije utvrđeno po vještaku građevinske struke FM, dipl. ing. građ., o vrijednosti predmetnih nekretnina, valja zaključiti da prihvaćanjem ovog tužbenog zahtjeva diobom po ekvivalentu kako to traži tužiteljica, parnične stranke ne bi dobile u samovlasništvo nekretnine koje po vrijednosti odgovaraju njihovom suvlasničkom dijelu, jer s obzirom na suvlasnički udio stranaka ½ dijela, svaka od predmetnih nekretnina bi trebala vrijediti jednako, a nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina] vrijedi, kako je ranije navedeno, 9.367,40 eura, a k. č. br. [katastarska čestica] eura, pa da bi se razvrgnuće ovih nekretnina moglo provesti po ekvivalentu, bilo bi potrebno naložiti tužiteljici da nadoplati razliku vrijednosti nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina] tuženici, te odrediti založno pravo na nekretnini koja bi pripala tužiteljici, sukladno odredbi čl. 51. st. 2. ZV-a, međutim tužiteljica takvo što ne traži tužbenim zahtjevom, a sud sudi u granicama tužbenog zahtjeva kako je isti postavljen. Slijedom toga i taj je dio tužbenog zahtjeva neosnovan, te je odlučeno kao u točki I. b) izreke presude.
16. Vezano za eventualno kumulirani tužbeni zahtjev valja ukazati na odredbu čl. 50. st. 1. ZV-a, kojom je propisano da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.
16.1. Odredba čl. 51. ZV propisuje da suvlasnik ima pravo zahtijevati razvrgnuće isplatom, ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji sud odredbi prema okolnostima.
17. Tuženica se tijekom postupka protivila tužbi i tužbenom zahtjevu, iz čega proizlazi da među strankama nema sporazuma iz čl. 50. st. 1. ZV-a, odnosno tijekom postupka protivila se i eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu da se razvrgnuće suvlasništva nekretnina koje su predmetom postupka provede civilnom diobom, odnosno tako što će se te nekretnine prodati na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima. Obzirom na odredbu čl. 50. st. 1. ZV-a koja je ranije navedena, prema st. 2. istog članka tek ukoliko glede načina razvrgnuća sud nije vezan u smislu st. 1. toga članka, sud će djeljive nekretnine dijeliti geometrijski. Tužiteljica ne predlaže svoju isplatu tuženice sukladno navedenoj odredbi zakona, a takvo što ne traži ni tuženica, iz čega proizlazi da ni jedna od parničnih stranaka tijekom postupka nije činila vjerojatnim, ni osobito ozbiljan razloga da bi koja od njih kao suvlasnica imala pravo na razvrgnuće isplatom sukladno navedenoj odredbi zakona. Budući da u konkretnom slučaju nema sporazuma stranaka o načinu razvrgnuća, ni prava na razvrgnuće isplatom, došla bi u obzir geometrijska dioba nekretnina koje su predmetom postupka i tek ukoliko ista nije moguća, primjenjiva bi bila odredba čl. 50. st. 4. ZV-a, kojom je propisano da će sud ako geometrijska dioba nije moguća - odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). Ovdje, a nastavno na navedeno, valja istaknuti da se geometrijski mogu podijeliti nekretnine unutar građevinskog područja, ukoliko je riječ o neizgrađenom građevinskom zemljištu (a nesporno je među strankama da se sve nekretnine koje su predmetom postupka nalaze unutar granica građevinskog područja, te da su k. č. br. [katastarska čestica] zgr., 298 zgr. i 299 zgr., nekretnine na kojima se nalaze izgrađeni objekti kako je ranije navedeno, a da su k. č. br. [katastarska čestica] zgr i 5381/2 neizgrađeno građevinsko zemljište) ukoliko za iste nije izdana građevinska ili lokacijska dozvola ili rješenje za formiranje okućnice, a sve sukladno odredbi čl. 25. st. 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/2018, 39/2022, 152/2024) kojom je odredbom propisano da se katastarska čestica u katastru nekretnina može odrediti i unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja. To se konkretno odnosi na nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 5381/2, obje k. o. [katastarska općina], za koje nekretnine tužiteljica u postupku niti ne tvrdi, pa sukladno tome isto nije ni dokazala, a sud sudi na temelju činjeničnog stanja kojeg je stranka izložila u tužbi – da bi za iste bila izdana takva isprava, pa da se na istima geometrijska dioba ne bi mogla provesti, slijedom čega bi se razvrgnuće suvlasništva na predmetnim nekretninama imalo provesti civilnom diobom. Kako takvo što tužiteljica u postupku nije dokazala, nije ispunjena pretpostavka za ove dvije nekretnine da bi se iste prodale na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijelio razmjerno suvlasničkim dijelovima. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II. a) izreke presude. S druge strane, preostale nekretnine i to k. č. br. [katastarska čestica] zgr., 298 zgr. i 299 zgr. predstavljaju kamene kuće u nizu kako je ranije opisano, i s obzirom što iste predstavljaju u naravi (kako je utvrđeno uviđajem i mjerničnim vještačenjem) na istima nije moguće provesti geometrijsku diobu na način da se svaka od tih nekretnina podijeli na dva jednaka dijela, te je slijedom svega navedenog, a i obzirom na to, odlučeno kao u točki II. b) izreke presude.
18. Odluka o parničnom trošku (točka IV. izreke ove presude) temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Sl. list SFRJ 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje ZPP) koja propisuje da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.
18.1. Vrijednost predmeta spora po tužbi iznosi 1.858,12 eura, a po protutužbi sukladno odredbi čl. 40. st. 5. ZPP-a 6.630,00 eura.
18.2. Iz svega navedenog (tužiteljica je uspjela s polovinom svog zahtjeva, a tuženica nije uspjela u cijelosti s protutužbenim zahtjevom) proizlazi da je uspjeh tužiteljice u odnosu na tuženicu 75%, odnosno da je uspjeh tuženice 25%, pa kad se od postotka tužiteljice oduzme postotak tuženice, valja utvrditi da tužiteljici pripada 50% priznatog parničnog troška.
18.3. Tužiteljici su priznati i dosuđeni troškovi sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023, dalje: Tarifa) i to za:
- zastupanje po punomoćniku odvjetniku za sastav tužbe u iznosu 200,00 eura (tbr. 7/1 Tarife), za zastupanje na ročištima 09. lipnja 2021., 30. rujna 2021., 26. siječnja 2022., 10. listopada 2023., 14. prosinca 2023., 27. studenog 2024., 17. veljače 2025. i 18. rujna 2025. u iznosu ukupno 1.600,00 eura (tbr. 9/1 Tarife), dakle sveukupno za zastupanje 1.800,00 eura, uvećano za PDV u iznosu 450,00 eura (tbr. 46Tarife), te za sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu 132,72 eura, kao i za predujam utrošen na saslušanje svjedoka – prevođenje po sudskom tumaču za engleski jezik u iznosu 39,82 eura, ili sveukupno 2.422,54 eura, od čega 50% iznosi 1.211,27 eura.
18.4. Tužiteljici nije priznat trošak zastupanja za sastav podneska od 09. lipnja 2021., jer je isti primljen na ročištu toga dana i priznat joj je trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na tom ročištu, a također joj nije priznat zatraženi trošak zastupanja na ročištu 06. svibnja 2024., jer za taj dan nije bilo zakazano, niti je održano ročište u predmetu.
U Poreču, 22. listopada 2025.
S u d a c:
Sanja Oroz
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu, a podnosi se putem ovog suda u roku 15 dana, od dana dostave.
Dna:
1. Tužiteljica p.p.,
2. Tuženica p.p.
