1

Poslovni broj: 2 Us I-755/2023-8

Poslovni broj: 2 Us I-755/2023-8

  U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku po sucu Berislavu Babiću, uz sudjelovanje zapisničarke Adele Franc, u upravnom sporu tužitelja T. B. iz B., OIB:…., koga zastupa opunomoćenik S. M., odvjetnik iz V., protiv tuženika Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Z., OIB: …, koga zastupa službena osoba N. P., radi invalidske mirovine, 26. rujna 2023.

p r e s u d i o  j e

  I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništavanje rješenja tuženika Klasa: UP/II 141-02/22-01/03344133743, URBROJ: 341-99-05/3-22-7194, broj spisa: 554872 od 3. travnja 2023. te da se odluči o podnesenom zahtjevu tužitelja na mirovinu za razdoblje od 11. ožujka 2013. do 18. srpnja 2022. ili da se predmet vrati na ponovni postupak.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Tuženik je rješenjem Klasa: UP/II 141-02/22-01/03344133743, URBROJ: 341-99-05/3-22-7194, broj spisa: 554872 od 3. travnja 2023 . odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u O. Klasa: UP/I 141-02/22-02/03344133743, Urbroj: 341-12-05/3-22-20716, broj spisa: 34218 od 2. studenog 2022., a kojim rješenjem je tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i to počevši od 18. srpnja 2022., uzrokovane 20% bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, 20% ozljedom izvan rada i 60% bolešću izvan tih okolnosti u iznosu od 1.897,02 kn (251,78 EUR) mjesečno, s tim da se umjesto te mirovine određuje najniža mirovina u svoti od 3.296,38 kn (437,51 EUR) mjesečno. Kontrolni pregled obavit će se u srpnju 2022. Isplata mirovine pripada od 18. srpnja 2022. i isplačivat će se na teret Državnog proračuna. Obustavlja se s danom 17. srpnja 2022. isplata invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad dijelom uzrokovane 20% bolest prema članku 2. stavku 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, broj: 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10. i 55/11., nastavno: ZOPHBDR), a dijelom 80% bolest izvan tih okolnosti, određena rješenjem Područne službe tuženika u O. od 14. prosinca 2009.
2. Tužitelj u tužbi navodi kako je zahtjev za utvrđivanje prava na invalidsku mirovinu s potvrdom statusa HRVI podno 11. ožujka 2013., u prilog čega dostavlja potvrdu o zaprimljenim dokumentima od strane tuženika. Unatoč navedenom, tužitelj je, nakon godina čekanja, pravo na invalidsku mirovinu ostvario tek od dana 18. srpnja 2022., a za ranije razdoblje tuženik nije donio odluku. Stoga smatra da se tijekom upravnog spora treba izvršiti uvid u spis tuženika kako bi se utvrdile prethodno opisane okolnosti. Slijedom navedenog predlaže sudu poništavanje osporavane odluke tuženika te donošenje odluke o ranije podnesenom zahtjevu ili da se predmet vrati na ponovni postupak.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako su u provedenom postupku medicinske činjenice utvrđene na temelju suglasnih nalaza i mišljenja Vijeća vještaka u oba stupnja. Vezano uz tužbene navode ističe da je o zahtjevu tužitelja koji je podnio 11. ožujka 2013. odlučeno rješenjem Područne službe u O. broj: 34218 od 24. listopada 2013. i da je protiv istoga izjavljena žalba, koja je odbijena rješenjem tuženika broj: 554872 od 7. travnja 2014., a protiv kojeg rješenja tužitelj nije pokrenuo upravni spor pa je isti upravni postupak pravomoćno okončan. Napominje kako je tužitelj nakon tog upravnog postupka pokrenuo nekoliko novih postupaka i da su svi pravomoćno okončani. Stoga predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.
4. Dana 19. rujna 2023. kod ovoga suda održana je rasprava u ovom upravnom sporu, kako bi se strankama dala mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Na raspravu su pristupili tužitelj, opunomoćenik tužitelja i službena osoba tuženika.
5. Opunomoćenik tužitelja na raspravi je izjavio da ostaje kod tužbe i svih navoda iz iste. Presudom ovoga suda poslovni broj: 7UsI-1289/18-7 od 30. studenog 2018. su poništena rješenja tuženika te je predmet vraćen na ponovni postupak. Slijedom navedenog tužitelj i dalje smatra da o njegovom zahtjevu nije konačno odlučeno za utuženi period. Predlaže privitak navedenog spisa na ovaj spis.
6. Tužitelj osobno navodi kako je status HRVI ostvario još 2005. te da je postupak za ostvarivanje prava na mirovinu pokrenut još 2009., a kada mu je u pravnoj službi tuženika rečeno da će s 2013. ostvariti odgovarajuće pravo. U prilog svojih tvrdnji predaje na uvid rješenje broj: 24218 od 14. prosinca 2009. te ističe kako je prilikom dolaska kod pravnog savjetnika za branitelje imao na uvid rješenje kojim mu se pravo na mirovinu priznaje po osnovi 50% sudjelovanja u Domovinskom ratu, a 50% izvan tih okolnosti te da o njegovom zahtjevu iz 2013. nikada nije odlučeno, jer rješenje nikada nije dobio, a što je vidljivo i iz stanja spisa, zbog čega je i pokrenut predmetni upravni spor.
7. Službena osoba je na raspravi izjavila da ostaje kod odgovora na tužbu i svih navoda iz istoga. U pogledu navoda tužbe i navoda s rasprave ističe kako je tužitelj prvenstveno ostvario pravno na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad s omjerom 20% sudjelovanja u Domovinskom ratu, a 80% izvan tih okolnosti, da bi naknadno, a nakon podnošenja novih zahtjeva i ostvarenog statusa HRVI isti bio vještačen tijekom rujna 2022., a kada mu je utvrđen novi uzrok omjera invalidnosti i to počevši od 18. srpnja 2022., u omjeru kako je to navedeno u pobijanim rješenjima. Pri tome navodim da je iz stanja spisa i pobijanih rješenja vidljivo kako su tužitelju uzeti svi dani provedeni u borbenom sektoru te da se izračun mirovine vrši na temelju podataka osobno od tužitelja, a da se isti izračun ne može vršiti usporedbom s nekim drugim osiguranicima. Također na kraju naglašava kako smisleno zakonskim propisima je novi iznos mirovine na temelju promijenjenog uzroka invalidnosti utvrđen s datumom kada su to utvrdili i ovlašteni vještaci.
8. Tužitelj je dodao kako je pravo na invalidsku braniteljsku mirovinu ostvario na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja koji je izašao u Narodnim novinama 174/04. od 10. prosinca 2004. Predao je u spis kopiju tog Zakona te je istaknuo da tuženik od 2009. nije postupao po tom Zakonu. Na to se nadovezuje i citirana presuda iz 2018., a po kojoj tuženik nikada nije postupio. Stoga moli sud da po prethodno iznesenim navodima i zakonskim propisima donese odluku. U prilog svojih tvrdnji prilaže i preslike braniteljskih iskaznica.
9. Opunomoćenik tužitelja dodao je kako je obzirom na to da je postupak pokrenut u veljači 2022., a da je utvrđeno kako je invalidnost nastupila u srpnju 2022. na način da je kod istoga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, kako smatra da bi bilo potrebno izvještačiti to razdoblje između veljače i srpnja.
10. Nakon toga tužitelj osobno izjavljuje da ne želi provođenje medicinskog vještačenja na način kako je to predložio njegov opunomoćenik, već inzistira na utvrđenju činjenica  u svezi nepostupanja po zahtjevu iz 2013., a kako je to ranije pojašnjeno.
11. Opunomoćenik tužitelja je nakon svih navoda ostao kod uložene tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva te je predložio njegovo usvajanje, uz naknadu troškova upravnog spora, dok je službena osoba ostala kod navoda iz odgovora na tužbu i predložila odbijanje tužbenog zahtjeva.
12. Sud je na raspravi utvrdio kako neće provoditi dokazni prijedlog za provođenje medicinskog vještačenja, budući je tužitelj osobno na raspravi iskazao da ne želi provođenje tog dokaznog prijedloga. Dakle, s obzirom da sud sam prema odredbi članka 33. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12.,152/14., 94/16. i 29/17., nastavno: ZUS) ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice prema načelu slobodne ocjene dokaza, vodeći pri tome i računa o načelu učinkovitosti iz članka 8. ZUS, prema kojem će sud upravni spor provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova za stranku, to je i sud zaključio raspravu bez daljnjeg izvođenja dokaza.
13. U upravnom sporu sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika te sve isprave koje prileže u istome.
14. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a sukladno odredbi članka 55. stavak 3. ZUS  sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
15. Uvidom u predmetni spis utvrđeno je kako je predmetni upravni postupak pokrenut poradi prijedloga tužitelja za utvrđenje promjene uzroka invalidnosti u svezi  potpunog gubitka radne sposobnosti kod tužitelja, a da je pobijana odluka donijeta u izvršenju rješenja tuženika Klasa: UP/II 141-02/22-01/03344133743, URBROJ: 341-99-05/3-22-1666, broj spisa: 554872 od 8. lipnja 2022., a kojim rješenjem je predmet vraćen na ponovni postupak kako bi se u istome izvršio neposredni pregled tužitelja. 
16. Među strankama je nesporno kako kod tužitelja postoji invalidnost. Nesporno je i da je tužitelju rješenjem Ureda državne uprave u O., Službe za društvene djelatnosti, Ispostave V. Klasa: UP/I-562-02/11-21/89, Urbroj: 2158-15-02/4-11-4 od 27. prosinca 2012. priznat status HRVI sa 20% oštećenja organizma za stalno, kao i da iz potvrde Ministarstva unutarnjih poslova Osječko – baranjske županije od 28. prosinca 2005. proizlazi da je tužitelj u Domovinskom ratu sudjelovao u razdoblju od 4. svibnja do 12. lipnja 1991. i od 28. lipnja do 12. listopada 1991. te da je stekao status dragovoljca iz Domovinskog rata.
17. Sporan je utvrđeni omjer invalidnosti u svezi sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu te je sporan datum od kada tužitelju treba priznati pravo na invalidsku mirovinu, kao što je sporno da li je tuženik donio odluku u svezi ranijeg zahtjeva tužitelja koji je podnio 11. ožujka 2013.
18. Iz podataka spisa proizlazi da je pravomoćnim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u O. KLASA: 141-02/09-01/OB 03344133743, URBROJ: 341-12-05/3-09-034225 od 14. prosinca 2009. tužitelju, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad dijelom uzrokovane 20% bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom uzrokovane 80% bolešću izvan tih okolnosti u skladu odredbama ZOPHBDR.
19. Nakon podnošenja predmetnog zahtjeva tuženik je proveo odgovarajuća vještačenja u prvom i drugom stupnju.
20. Uvidom u spis tuženika utvrđeno je kako su ovlašteni vještaci u prvom stupnju svojim nalazom i mišljenjem broj evidencije: 810406 od 29. rujna 2022., utvrdili da je tužitelj dugogodišnji psihijatrijski bolesnik koji se liječi zbog PTSP i depresivnog poremećaja i da je kod istoga ranije utvrđena invalidnost, uz uzrok invalidnosti 20% bolest u svezi ZOPHBDR i 80% bolest izvan tih okolnosti. Obzirom na trajanje psihijatrijskog liječenja i medicinsku dokumentaciju koja prileži u spisu, kao i na činjenicu da je tužitelj zbog prometne nezgode iz 1992. operativno zbrinut zbog frakture L1 kralješka s fiksacijom Th 12 – L2 kralješka, vještaci zaključuju da je kod tužitelja nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti. Ista radna nesposobnost utvrđuje se od 18. srpnja 2022. s uzrokom invalidnosti 20% bolest u svezi članka 30. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17., 98/19. i 84/21., nastavno: ZOHBDR), 20% ozljeda izvan rada i 60% bolest, s tim da je kontrolni pregled potreban u srpnju 2024.
21. Primjenom odredbe članka 53. ZOHBDR predmetni nalaz i mišljenje bio je predmet revizije Povjerenstva za reviziju radne sposobnosti pri Ministarstvu hrvatskih branitelja Republike Hrvatske te su isti donijeli nalaz i mišljenje Klasa: 141-02/09-01/3960, Urbroj: 522-4/4-22-6 od 19. listopada 2022. u kojem su se suglasili s utvrđenim uzrokom i omjerom uzroka invalidnosti kod tužitelja. 
22. Na temelju tog nalaza i mišljenja donijeto je prvostupanjsko rješenje od 2. studenog 2022. putem kojega je tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti s navedenim uzrokom invalidnosti. Na navedeno rješenje tužitelj je izjavio žalbu te je sukladno članku 133. stavku 3. Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13., 151/14., 33/15.,120/16.,18/18., 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21., nastavno: ZOMO) naloženo provođenje vještačenja po Vijeću viših vještaka, radi utvrđenja okolnosti nastupanja invalidnosti kod tužitelja.
23. Iz nalaza i mišljenja Vijeća viših vještaka, broj evidencije: 867427 od 15. veljače 2023. vidljivo je da je tužitelj u dobi od 56 godina, SSS trgovac, kod kojeg je utvrđena profesionalna nesposobnost za rad od 2. rujna 2009. u utvrđenom omjeru invalidnosti 20% u svezi ZOPHBDR i 80% bolest koja nije u svezi ZOPHBDR. Iz priložene medicinske dokumentacije vidljivo je da se liječi zbog psihičkih tegoba po tipu PTSP kroničnog tipa te anksiozno-depresivnog poremećaja. Od 1992. je prisutna kompresivna fraktura L1 kralješka koji je zbrinut operativno te učinjena dekompresija L1 uz spondilodezu  ant. Th12-l2 bez zaostajanja motoričkog ili neurološkog deficita. Povremeno provodi fizikalnu terapiju u OFMIR B. te odlazi neurologu zbog bolnog lumbalnog sindroma iz nalaza neurologa 12. prosinca 2016. Liječenje po psihijatru provodi se ambulantno i kroz DB Psihijatrije KBC O.. Uključen u psihijatrijski tretman DB od 20. lipnja 2016. do 12. srpnja 2016. a potom i kroz ambulantni tretman uz prisutne trajne promjene u sklopu PTSP i povratnog depresivnog poremećaja te trajne promjene ličnosti.
24. Vijeće viših vještaka nadalje navodi da je Vijeće vještaka utvrdilo kako je kod tužitelja nastao trajni gubitak radne sposobnosti, bez preostale radne sposobnosti i to počevši od 18. srpnja 2022. s omjerom 20% bolest u svezi ZOHBDR, 20% ozljeda izvan rada i 60% bolest, a s čime su se složili i vještaci revizori iz Povjerenstva za reviziju ocjene radne sposobnosti u Ministarstvu hrvatskih branitelja te je i Vijeće viših vještaka suglasno s takvom ocjenom.
25. Stoga je na temelju prethodno citiranog nalaza i mišljenja Vijeća viših vještaka donijeta pobijana odluka tuženika od 3. travnja 2023.
26. Dakle, i putem prvostupanjskog i drugostupanjskog vještačenja kod tužitelja je utvrđeno postojanje invalidnosti u vidu potupnog gubika radne sposobnosti s uzrokom u omjeru 20% bolest u svezi članka 30. ZOHBDR, 20% ozljeda izvan rada i 60% bolest izvan tih okolnosti.
27. Navedena vještačenja su suglasna kako u utvrđenju postojećih bolesti, tako i u ocjeni gubitka radne sposobnosti, bez preostale radne sposobnosti i njenog uzroka.
28. Sud u cijelosti prihvaća provedena vještačenja, kao zakonita i izrađena u skladu s pravilima struke, odnosno u skladu s odredbama Uredbe o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj: 67/17., 56/18. i 16/22., nastavno: Uredba), koja je bila na snazi u trenutku provođenja postupka, budući su ista jasna po pitanju utvrđenih dijagnoza na strani tužitelja.
29. Uzimajući u obzir predmet ovog upravnog spora, potrebno je naglasiti kako su vještačenja suglasna i po pitanju datuma nastupanja invalidnosti kod tužitelja, a to je 8. srpnja 2022.
30. Pri tome sud naglašava kako je odredbom članka 59. stavka 1. ZOMO propisano da pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik od dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
31. Međutim, sud ne može prihvatiti stajalište tužitelja kako je u konkretnom slučaju, kao datum nastupanja invalidnosti kod tužitelja, trebalo utvrditi raniji datum.  Naime, sud naglašava kako datum gubitka radne sposobnosti utvrđuju ovlaštena tijela vještačenja, u za to propisanom postupku.
32. Ovo iz razloga jer je odredbama članka 17. stavka 6. točke a. i b. Uredbe propisano kako se putem nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje o radnoj sposobnosti osiguranika  utvrđuje datum nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti i uzrok nastanka.
33. Također, člankom 19. stavka 1. Uredbe propisano je da se pri donošenju nalaza i mišljenja kao dan nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti, neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti, odnosno oštećenja organizma-tjelesnog oštećenja, uzima dan kada je na temelju obavljenog pregleda dano mišljenje vijeća vještaka o toj činjenici i ostalim činjenicama o kojima vještači (datum, uzrok nastanka i dr.), odnosno kada je dano mišljenje vijeća viših vještaka, u slučaju kada vijeće viših vještaka u povodu žalbe svojim nalazom i mišljenjem utvrđuje činjenicu smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti osiguranika i drugim činjenicama o kojima vještači.
34. Stavkom 2. istoga članka određeno je da se iznimno, nastanak smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti, oštećenja organizma i funkcionalne sposobnosti/nesposobnosti prije obavljenog pregleda može utvrditi samo na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja.
35. Dakle, iz prethodno citiranih odredbi vidljivo je kako su ovlaštena tijela vještačenja, kao dan nastupanja invalidnosti, utvrdili 18. srpnja 2022., obzirom da je taj datum utvrđen uvidom u medicinsku dokumentaciju tužitelja, odnosno nakon što je izvršen neposredni pregled tužitelja.
36. Nadalje, ne mogu se prihvatiti niti navodi tužitelja da mu je kao datum trebalo utvrditi 11. ožujka 2013., a kada je podnio zahtjev za ostvarenje prava na invalidsku mirovinu, odnosno iz razloga što tužitelj smatra da o tome zahtjevu tuženik nikada nije donio odluku.
37. Ovi navodi tužitelja ne mogu s prihvatiti kao osnovani budući iz stanja spisa proizlazi da je o zahtjevu tužitelja od 11. ožujka 2013. odlučeno rješenjem Područne slulžbe tuženika u O. broj: 34218 od 24. listopada 2013., a na koje rješenje je tužitelj izjavio žalbu o kojoj žalbi je odlučeno rješenjem tuženika Klasa: 141-02/13-02/03344133743, Urbroj: 341-99-05/3-13/11721, broj spisa: 554872 od 7. travnja 2014. Isto rješenje tuženika nalazi se u spiu tuženika dostavljenom uz odgovor na tužbu, kao što je vidljivo da je isto uredno dostavljeno tužitelju dana 28. travnja 2014., o čemu egzistira povratnica u spisu, a tužitelj protiv istoga nije pokrenuo upravni spor pa je postupak pravomoćno okončan.
38. Ukoliko tužitelj ustraje na stajalištu da o njegovom zahtjevu od 11. ožujka 2013. nikada nije odlučeno, isti je imao odgovarajuću mogućnost podnošenja žalbe iz članka 105. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09., nastavno ZUP), a koja predstavlja pravni lijek u situaciji kada o zahtjevu stranke nije odlučeno u zakonom propisanom roku. Ujedno se napominje, kako je tužitelj u skladu s odredbom članka 84. ZUP, imao mogućnost izvršiti uvid u spis te se pravovremeno interesirati o stanju predmeta pa se stoga ne mogu prihvatiti njegovi navodi o tome da nije bio upoznat s postupkom te takvi navodi ne mogu biti predmet ocjene u ovom upravnom sporu budući se u ovom upravnom sporu ne ocjenjuje zakonitost navedenog rješenja od 7. travnja 2014.
39. Neosnovani su i navodi tužitelja kako u njegovom slučaju nikada nije postupljeno po presudi ovoga suda poslovni broj: 7 UsI-1289/18-7 od 30. studenog 2018., budući je iz stanja spisa vidljivo da je u izvršenju te presude tuženik proveo odgovarajući postupak te je isti bio predmet ocjene zakonitosti ovoga suda povodom upravne tužbe tužitelja, a koji upravni spor je okončan presudom ovoga suda poslovni broj: 4 UsI-1451/2018-8 od 13. ožujka 2019. i u kojem upravnom sporu je tužitelj nesporno sudjelovao i protiv koje presude je uložio žalbu, a koja je odbijena presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž-2332/2019. od 5. svibnja 2020.
40. Zatim sud navodi da nema nikakvih nezakonitosti niti prilikom izračuna svote mirovine, a što tužitelj niti ne osporava te je visina mirovine pravilno izračunata, s tim da je tužitelju priznata povoljnija mirovina, odnosno najniža mirovina prema članku 49. ZOHBDR, a sve u svezi s odredbama članaka 50. i 51. ZOHBDR.
41. Stoga tužitelj navodima iz tužbe ne dovodi u dvojbu sud o tome da je prilikom provođenja upravnog postupka i donošenja osporavane odluke došlo do povrede njegovih prava, obveza ili pravnog interesa. Pri tome valja naglasiti da su uzeti u obzir tužbeni navodi u svezi liječenja i postojećih bolesti kod tužitelja, kao što je respektirana i činjenica sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu, koju vještaci navode u svojim nalazima i mišljenjima, a tako i oštećenje organizma tužitelja kao HRVI. Cjelokupni upravni postupak proveden je na temelju odgovarajućih zakonskih odredbi, a na koje se pozvao tuženik u obrazloženju osporavane odluke, koje je donijeto u skladu s odredbom članka 98. stavak 5. ZUP te koje su valjano primijenjene u konkretnom slučaju. Tužitelj svojim navodima nije sud doveo u dvojbu u pogledu medicinskih utvrđenja iz predmetnih nalaza i mišljenja, u svezi svog zdravstvenog stanja i spornog omjera invalidnosti, a koji omjer je po stajalištu ovoga suda pravilno utvrđen i valjano obrazložen od strane ovlaštenih vještaka.
42. Imajući u vidu navedeno, osporavana rješenja ocjenjuju se zakonitima.
43. Slijedom iznijetog, a na temelju članka 57. stavak 1. ZUS, tužbeni zahtjev odbijen je kao neosnovan te je sud donio odluku kao u izreci presude.
44. Odluka o troškovima upravnog spora donijeta je temeljem članka 79. ZUS, a kako je tužiteljica u cijelosti izgubila spor sukladno stavku 4. istoga članka u cijelosti snosi sve troškove. Stoga je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova, odbijen kao neosnovan (točka II. izreke).

U Osijeku 26. rujna 2023.

                                                                                                                              Sudac

                                                                                                                              Berislav Babić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS).