Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj R1-153/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu toga suda Renati Slavić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja ĆI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Igoru Šaruniću, odvjetniku u Rijeci i Gjergu Lekaju, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Gjerg Lekaj i Marko Rogić u Rijeci, spram protustranaka : 1. KI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. JI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 3. UI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao nasljednici iza pok. VI, svi zastupani po punomoćniku Bojanu Zustoviću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Bojan Zustović, Marina Matanović i Zoran Sloković u Pazinu, radi uređenja međe, 22. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I-Odbija se prijedlog za uređenje međe između nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište, površine 1028 m2, koja se sastoji od kuće površine 102 m2 i dvorišta površine 926 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] šuma, površine 420 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II-Predlagateljj je dužan protustrankama naknaditi trošak u iznosu od 539,82 eur, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.Predlagatelj ĆI podnio je prijedlog radi uređenja međe 4. ožujka 2019., spram protustranaka VI i KI te je u prijedlogu naveo da je vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište, površine 1028 m2, koja se sastoji od kuće površine 102 m2 i dvorišta površine 926 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a protustranke su suvlasnici, svaki u ½ dijela, k. č. [katastarska čestica] šuma, površine 420 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća s dvorištem.

2.Rečene nekretnine su susjedne, a međa na licu mjesta da je različita od međe ucrtane u katastarski operat. Između navedenih nekretnina da među predstavlja sa zapadne strane visoki potporni zid, a sa sjeverne strane niži betonski zid. Dugi niz godina, najmanje 25, posjedi stranaka su odvojeni tim zidovima. Međutim, tijekom listopada 2018. protustranke da su samovlasno ušle u posjed predlagatelja ispod potpornog zida, sasjekle granje na stablima i postavile špagu smatrajući da je to međa. Predlagatelj je odmah putem samopomoći uspostavio prijašnje posjedovno stanje i uklonio navedenu špagu te je nastavio posjedovati svoju nekretninu kao svih godina ranije. Nakon toga događaja protustranke su se u nekoliko navrata prepirale s predlagateljem u vezi međe, iz čega je predlagatelj zaključio da isti posežu prava na njegovu nekretninu, odnosno da je međa sporna.

3.Predlagatelju je 2012., prilikom ucrtavanja njegove kuće u katastar, RI, vl. Geodetske poslovnice "Geo-m", napravila skicu mjerenja na kojoj su međe označene crvenom bojom, a iz koje skice da je razvidno da je međa na licu mjesta različita od međe ucrtane u katastarski operat, tako da se međa ne može urediti prema katastarskom planu. Predložio je da se međa uredi prema posljednjem mirnom posjedu.

4.Ovaj je sud bio proveo postupak. Uvidom u izvatke iz zemljišnih knjiga koji prileže prijedlogu utvrdio da je u vrijeme podnošenja prijedloga predlagatelj ĆI bio upisani vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a protustranke VI i KI upisani kao suvlasnici na k. č. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], svaki u ½ dijela. Na kopiji katastarskog plana vidljivo je da se radi o susjednim nekretninama.

5.Dana 13. ožujka 2020. proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjerničke struke Roberta Svobode, ing. geod., a na kojem su stranke različito pokazale tijek međe. Na održanom očevidu vještak Robert Svoboda naveo je da se međa prema podacima katastarskog plana ne može nedvojbeno utvrditi. Na upit suda stranke se nisu uspjele sporazumjeti oko linije međe.

6.Sudski vještak izradio je nalaz i mišljenje te ga dostavio dana 20. prosinca 2020. No, obzirom da je određene činjenice u nalazu pogrešno naveo, isti se očitovao 25. siječnja 2021., kao i podneskom zaprimljenim 11. lipnja 2021. kada je dao konačni i ispravljeni nalaz i mišljenje (listovi 69-75 spisa). Vještak je izradio skicu lica mjesta i mjerenja, kao i fotografije lica mjesta.

7.U ranijem postupku podneskom zaprimljenim 23. srpnja 2021. punomoćnik predlagatelja izvijestio je sud da je predlagatelj ĆI prodao nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ĆIŽ Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 7. travnja 2021. te je isti i upisan u zemljišne knjige, pa da kao vlasnik navedene nekretnine preuzima ovaj postupak u svojstvu predlagatelja, kao pravni slijednik ĆI. Nije imao primjedbi na način kako je vještak na skici lica mjesta i mjerenja označio pokazivanje stranaka o tome gdje se po mišljenju istih nalazi međa, međutim smatra da vještak nije dobro označio tijek međe označen ljubičastom bojom, prema podacima službenog katastarskog plana. Vještak se na sve očitovao podneskom zaprimljenim 2. studenog 2021.

8.Protustranke su u podnesku zaprimljenom 27. svibnja 2022. navele da je sud izvršio promjenu predlagatelja, što da se nije moglo izvršiti bez prethodnog obavještavanja protustranaka, a protustranke se protive preinačenju prijedloga tako da kao predlagatelj može biti jedino naznačen ĆI. KIŽ stekao je nekretninu temeljem ugovora o kupoprodaji i ne radi se o univerzalnoj sukcesiji, pa da sud ne može promijeniti predlagatelja bez suglasnosti protustranaka. Kao predlagatelj da ima biti naznačen ĆI, a kako isti više nije vlasnik nekretnine, da nije niti aktivno legitimiran za vođenje ovog postupka. Radi navedenog predloženo je odbaciti, odnosno odbiti prijedlog za uređenje međa.

9.Podredno, protustranke su predložile da se na uviđaju na licu mjesta izvede dokaz saslušanjem svjedoka NI i BI, na okolnost posljednjeg mirnog posjeda.

10.Proveden je očevid od 31. svibnja 2022. Predlagatelj se usprotivio navodima protustranaka iz rečenog podneska, kao neosnovanim navodeći da je LI vlasnik nekretnine te se međa treba urediti između sadašnjih vlasnika. Protivio se i saslušanju predloženih svjedoka.

11.Protustranke su i dalje ustrajale kod svojih navoda ističući podrednu primjenu Zakona o parničnom postupku koji propisuje da je kod subjektivne preinake tužbenog zahtjeva, u ovom slučaju prijedloga za uređenje međe, nakon upuštanja tuženika u raspravljanje, potreban njegov pristanak, u ovom slučaju protustranaka, a koje svoj pristanak nisu dale. Usred postupka da se ne može mijenjati osoba predlagatelja. Promjena prava vlasništva izvršena je temeljem ugovora o kupoprodaji, radi se o singularnoj sukcesiji i novi vlasnik da ne može bez suglasnosti protustranke stupiti u ovaj predmet na mjesto predlagatelja. Ukoliko sud odluči nastaviti postupak, predlaže se saslušati navedene svjedoke.

12.Sud je nastavio s postupkom s novom osobom predlagatelja. Utvrđeno je da između stranaka ne postoji sporazum o međi.

13.Sud je na očevidu uredio među prema posljednjem posjedu. Vještak je postavio na licu mjesta međne oznake na način kako je sud među i uredio. Vještak je 15. rujna 2022. dostavio svoj nalaz i skicu uređene međe na licu mjesta, a sukladno tome sud je i donio pisano rješenje.

14.Rješenjem o uređenju međe od 23. rujna 2022. sud je kao osobu predlagatelja naveo JIŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], utvrdivši da je predlagatelj ĆI prodao istome nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Ugovorom o kupoprodaji od 7. travnja 2021. te je isti kupac i ishodio upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama.

15.Županijski sud u Splitu je Rješenjem posl.br. Gž-2147/2022 od 17. svibnja 2024. ukinuo Rješenje ovog suda od 23. rujna 2022. i predmet vratio na ponovni postupak. U obrazloženju se navodi da je člankom 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 dalje ZVDSP) propisano:

(1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

(2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.

(3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.

(4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

(5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

16.Predmetni izvanparnični postupak vođen je radi uređenja međa, sukladno citiranim odredbama ZVDSP-a. Imajući u vidu odredbe članka 119. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/23, dalje ZIP), u konkretnom slučaju imaju se primijeniti pravna pravila negdašnjeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. godine (dalje ZSVP), koja pravila se primjenjuju temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/91). Spomenuta pravna pravila u ovom slučaju upućuju (paragraf 21.) na supsidijarnu primjenu odredaba zakona kojima se regulira građanski parnični postupak.

17.Člankom 192. stavak 3. ZPP-a propisano je da nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, umjesto tužitelja može u parnicu stupiti novi tužitelj samo ako tuženik na to pristane.

18.Prvostupanjski sud da je pobijanim rješenjem, očito pogrešno držeći kako je sudjelovanje sadašnjeg vlasnika nekretnine "i zakonito i svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama", dopustio sudjelovanje ĆIŽ kao predlagatelju u postupku, iako je postupak pokrenula druga osoba, a protustranke su se izričito protivile njegovu stupanju u postupak u tom svojstvu. Na taj način da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a, u svezi s člankom 192. stavak 3. ZPP-a, na koju povredu izrijekom ukazuje žalba. Ovo i unatoč tomu što je u tijeku izvanparničnog postupka došlo do promjene osobe vlasnika jedne od susjednih nekretnina te je u tom smislu raniji predlagatelj ujedno i pravni prednik JIŽ, jer se radi o izričitoj zakonskoj odredbi (ius cogens) prema kojoj ne pristanak protustranke sadržajno ima snagu veta za ovakvu subjektivnu preinaku.

19.Stoga je, postupajući temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a u svezi s člankom 369. stavak 1. ZPP-a, prihvaćena žalba protustranaka te je Rješenje ovog suda ukinuto i predmet vraćen na ponovan postupak. U nastavku postupka prvostupanjski sud će donijeti novu zakonitu odluku imajući u vidu i odredbu članka 195. ZPP-a.

20.U ponovljenom postupku kao predlagatelj oznčena je ponovno ĆI.

21.Sud je odbio prijedlog za uređenje međe.

22.Odredbom članka 195. stavak 1. ZPP-a propisano je da ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši. Stavkom 2. istog članka propisano je da osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem teče parnica može stupiti u parnicu umjesto tužitelja odnosno tuženika samo ako na to pristanu obje stranke.

23.Protustranke su se protivile stupanju nove osobe predlagatelja JIŽ u ovaj postupak. Podneskom zaprimljenim 26. lipnja 2024. kao osoba predlagatelja ponovno je označen ĆI.

24.Također, tijekom trajanja postupka dana **.**.2024. preminuo je protustranka VI te je Rješenjem od 5. srpnja 2024. utvrđen prekid postupka zbog smrti stranke, temeljem odredbe članka 212. stavak 1.t.1. ZPP-a. Postupak je nastavljen Rješenjem od 18. ožujka 2025., temeljem odredbe članka 215. stavak 1. ZPP-a te su na preuzimanje postupka pozvani nasljednici KI, JI i UI.

25.Istim rješenjem je i odbijena preinaka označavanjem JIŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kao nove osobe predlagatelja te će se postupak nastaviti u odnosu na predlagatelja ĆI.

26.U ponovljenom postupku predlagatelj je dostavio Rješenje o smetanju posjeda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, posl. br. Psp-35/2022 od 29. prosinca 2023. godine kojim je utvrđeno da su u toj parnici tuženici VI i KI smetali u toj parnici tužitelja FI Ć u posljednjem mirnom posjedu na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] i dijelu k. č. br. [katastarska čestica], obje iz k. o. [katastarska općina] i rješenje Županijskog suda u Puli, posl. br. Gž-363/2025-2 od 16. srpnja 2025. godine kojim je odbijena žalba tuženika i potvrđeno navedeno prvostupanjsko rješenje o smetanju posjeda.

27.Predlagatelj je ustrajao kod svih dosadašnjih navoda predlažući da se donese rješenje o uređenju međe sukladno vještačkom nalazu prema posljednjem mirnom posjedu, a sve kako je detaljno precizirano podneskom od 20. svibnja 2025. godine.

28.Protustranke su se i nadalje protivile prijedlogu za uređenje međa navodeći da predlagatelj nije zemljišno knjižni vlasnik međašne nekretnine i kako u ovom postupku netko tko nije vlasnik niti ne može uređivati među. Ovo posebno iz razloga jer rješenje o uređenju međa mora biti provedivo u katastarskom operatu, a kako predlagatelj nije vlasnik to isti niti ne može zahtijevati izradu geodetskog elaborata, a niti bi to mogla protustranka isto iz razloga jer predlagatelj nije vlasnik susjedne nekretnine. Pravomoćna presuda, odnosno u konkretnom slučaju rješenje djeluje samo između stranaka postupka, a ne i u odnosu na treće tako da je potpuno bespredmetno voditi ovaj postupak uređivanja međe i predlagatelj niti nema pravni interes za vođenje istog. S obzirom da predlagatelj nije zemljišno knjižni vlasnik susjedne nekretnine predlaže se odbiti prijedlog za uređenje međa.

29.Protustranke napominju i kako predlagatelj nije niti posljednji mirni posjednik jer je posjed predao kupcu koji je u jednoj fazi postupka i bio naznačen kao predlagatelj u ovom postupku. Protustranke u cijelosti ustraju kod svih žalbenih navoda te predlažu ukoliko sud odluči uređivati među da se izvede dokaz saslušanjem predloženih svjedoka, a pored toga predlaže i da se od Ureda za prostorno uređenje Županije Primorsko-goranske zatraži kompletan spis izdavanja građevinske dozvole za nekretninu protustranke klasa: UP/I-361-03/90-01/154, Ur.broj: 2156-05-03-90-2 obzirom da se međa ne može uređivati protivno prisilnim propisima, a protustranka tvrdi da bi međa onako kako je to predlagao predlagatelj bila protivna građevinskoj dozvoli jer udaljenost zgrade protustranke od međe bila bi manja od one koja je bila propisana prostornim planom u vrijeme izdavanja dozvole, a što je nedopustivo. Po potrebi na tu okolnost predlaže se izvesti dokaz vještačenjem po vještaku graditeljske struke.

30.Predlagatelj je osporavao navode protustranaka kao neosnovane te se protivio provođenju predloženih dokaza. Odredbama ZPP-a koji se supsidijarno primjenjuje propisano je da ako se stvar koja je predmet postupka tuži da je moguće okončati spor među prvotnim strankama te da u tom smislu predlagatelj ima pravni interes da se ovaj postupak okonča i da se uredi međa sukladno vještačkom nalazu i posljednjem mirnom posjedu. Protustranke ističu da predlagatelj nije u posljednjem mirnom posjedu, nekretninu je otuđio trećoj osobi koja je ušla u posjed.

31.Sud je odbio provođenje daljnjih dokaza te je donio odluku kao u izreci rješenja.

32.Sud uređuje među u izvanparničnom postupku. Zakon o sudskom vanparničnom postupku od 26. srpnja 1934. (Sl.N. 45/1934, NN 73/1991) u paragrafu 276. stavak 1. određuje da svatko može predložiti da mu sud između njegovog i njegovog susjeda zemljišta obnovi ili ispravi među. Dakle, sukladno navedenom Zakonu, međa se uređuje između susjeda, vlasnika, posjednika ili držaoca susjednih zemljišta.

33.Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV), u članku 103. stavak 1. propisuje pravo svakog od susjeda zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Dakle, navedeni zakoni propisuju da se međa može obnoviti ili ispraviti između susjeda, vlasnika, posjednika ili držaoca zemljišta.

34.U konkretnom slučaju prijedlog za uređenje međe podnio je ĆI. No tijekom postupka isti je kupoprodajnim ugovorom otuđio nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupcu UIŽ, koji je postao vlasnik i posjednik te susjed i držaoc zemljišta.

35.Protustranke su se usprotivile subjektivnoj preinaci prijedloga na način da u postupak stupa, umjesto prvog predlagatelja ĆI, nova osoba predlagatelja KIŽ.

36.U ranijem postupku ovaj je sud bio dopustio rečenu preinaku, no Županijski sud u Splitu je Rješenjem posl.br. Gž-2147/2022 od 17. svibnja 2024. ukinuo Rješenje ovog suda od 23. rujna 2022. kojim je uređena predmetna međa između vkasnika susjednih nekretnina i to predlagatelja JIŽ i protustranaka VI i KI ukazujući da nepristanak protustranaka na subjektivnu preinaku ima snagu veta.

37.U ponovljenom postupku Rješenjem od 14. veljače 2024. odbijena je preinaka označavanjem JIŽ kao nove osobe predlagatelja. Postupak je nastavljen u odnosu na predlagatelja ĆI.

38.No međutim, ĆI nije više vlasnik ni posjednik nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već je nekretninu prodao i predao u posjed kupcu ĆIŽ. Stoga ĆI više nije susjed koji bi imao pravo u sudskom postupku zahtijevati da sud obnovi ili ispravi među, temeljem odredbe članka 103. ZVDSP. On nije zemljišnoknjižni vlasnik susjedne nekretnine pa nema niti pravni interes za vođenje ovog postupka.

39.Iz navedenih razloga ovaj je sud odbio prijedlog za uređenje međe i odlučio kao u izreci ovog rješenja.

40.Prema paragrafu 283. stavak 1. Zakona o vanparničnom postupku, u vanparničnom postupku uređenja međa troškove postupka snosit će stranke po mjeri svojih graničnih linija. Onaj koji je stavio prijedlog za uređenje međe snosit će sam troškove postupka, ako se iz rasprave pokaže, da obnovljenje ili ispravljanje međa nije bilo potrebno, jer međa nije sporna ili se može lako raspoznati ili što su ostali učesnici bili gotovi da se bez suda obilježavanje međa izvrši. Troškovi oko zastupanja spadaju na zastupljenog.

41.Obzirom da je ovim rješenjem sud odbio prijedlog za uređenje međe, to je predlagatelj dužan protustrankama naknaditi troškove postupka. Troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to tbr. 16., 17. i 18., a za radnje zastupanja na 4 ročišta u iznosima od po 75,00 eur po radnji te za sastav žalbe u iznosu od 100,00 eur, ukupno 400,00 eur, koji iznos je uvećan za PDV od 25% (100,00 eur). U trošak je uračunata i sudska pristojba na žalbu od 39,82 eur. Sveukupno je protustrankama odmjeren trošak u iznosu od 539,82 eur.

42.Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Opatiji, 22. listopada 2025.

S u d a c :

Renata Slavić

Uputa o pravnom lijeku :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa istog, u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a za Županijski sud.

DNA :

1. Odvj. Igor Šarunić

2. Odvj. Bojan Zustović