REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Omišu

Trg kralja Tomislava 5, 21310 Omiš

Broj: Pp-5330/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Omišu, po sucu Tonču Rakeli, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Snježane Ćubić i zapisničarke Matee Jonjić, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Hrvatske autoceste d.o.o., zbog prekršaja iz članka 6. stavka 2. i 5. uz primjenu članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23., 145/24.), te protiv okrivljenika ĐJ, zbog prekršaja iz članka 6. stavka 2. i 6. uz primjenu članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23., 145/24.), povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, KLASA: 211-07/25-4/4499, URBROJ: 511-12-36-25-1 od 15. siječnja 2025. godine, nakon provedenog žurnog postupka 22. listopada 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.)

Prvookrivljenik: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., OIB: 57500462912, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavan kao pravna osoba,

Drugookrivljenik: ĐJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1977. u mjestu [adresa], Savezna Republika Njemačka,  s  prebivalištem  u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, odgovorna osoba u pravnoj osobi Hrvatske autoceste d.o.o.,

o s l o b a đ a j u  s e  o p t u ž b e

da bi dana 15. siječnja 2025. godine u 18:50 sati na cesti A1 Zagreb (čvor Lučko, A3) – Karlovac – čvor Bosiljevo 2 (A6) – čvor Žuta Lokva (A7) – Split – Ploče – Opuzen – Zavala (granični prijelaz RH/BiH) – Dubrovnik – Osojnik (granični prijelaz RH/BiH), dionica, općina Omiš, stacionaža 400 km + 50 m izazvali prometnu nesreću s materijalnom štetom na način da nisu dopustili ili naredili da se na kolniku Autoceste A1 povjeri ispravnost zaštitnih ograda i žica uz kolnik autoceste A1, kako bi se omogućilo sigurno i nesmetano odvijanje prometa odnosno onemogućio ulazak životinja na kolnik uslijed čega se dogodila prometna nesreća sa materijalnom štetom na način da je LJ upravljajući osobnim automobilom marke Kia registarske oznake [registarska oznaka] južnom kolničkom, a lijevom prometnom trakom Autoceste A1, od smjera zapada u smjeru istoka, te je dolaskom do mjesta događaja prednjim desnim dijelom automobila naletio na domaću životinju (pas), a koji je pretrčavao kolnik autoceste A-1 od smjera sjevera u smjeru juga,

čime bi okrivljenici počinili prekršaj opisan u članku 6. stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv za pravnu osobu Hrvatske autoceste d.o.o. po članku 6. stavku 5., te za ĐJ kao odgovornu osobu po članku 6. stavku 6. sve u vezi članka 293. stavka 1. istog Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka iz članka 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split izdala je obvezni prekršajni nalog protiv prvookrivljene pravne osobe i drugookrivljenika kao odgovorne osobe u prvookrivljenoj pravnoj osobi, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Protiv označenog obveznog prekršajnog naloga okrivljenici su pravovremeno izjavili prigovor zbog poricanja prekršaja, pa je sud obvezni prekršajni nalog stavio izvan snage i proveo žurni postupak.

3. Okrivljenici, uredno pozvani, nisu pristupili na ročište radi ispitivanja, a sudu su dostavili pisanu obranu, pa je sud žurni postupak proveo bez nazočnosti prvookrivljenika i drugookrivljenika ocjenjujući da njihovo ispitivanje nije potrebno niti je od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.

4. U pisanoj obrani prvookrivljenika, predstavnica prvookrivljene pravne osobe navela je kako u svemu ostaje kod prigovora prvookrivljenika izjavljenog protiv pobijanog obaveznog prekršajnog naloga. U označenom prigovoru prvookrivljenik u cijelosti osporava odgovornost za predmetni prekršaj jer da su radnici nadležne Tehničke jedinice održavanja u svemu postupili sukladno propisima i pravilima struke u pogledu održavanja i zaštite javnih cesta. Naime, zakonskim i pod zakonskim aktima propisana je svaka radnja, mjera s rokom izvršenja, osobe nadležne za održavanje autocesta, način vođenja brige o nesmetanom i sigurnom odvijanju prometa na javnoj cesti, uspostava i učestalost ophodarske službe, sve upravo iz razloga što ophodarska služba fizički ne može biti u svakom trenutku na svim dijelovima ceste. Ophodnja na autocesti obavlja se od 00:00 do 24:00 sati na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu i konstatira uočene nedostatke. Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o ophodnji javnih cesta ophodnja se uspostavlja i obavlja najmanje tri puta dnevno na autocesti s PGDP>10. -000, a najmanje dva puta dnevno na ostalim autocestama. Na navedeni način bila je organizirana ophodnja i predmetnog dana te su poduzete sve mjere kako bi se osiguralo sigurno i nesmetano odvijanje prometa. Na okolnost urednog održavanja i obilaska autoceste te stanja prije i nakon nesreće predlaže se saslušanje ophodara AJ, koji je dana 15. siječnja 2025. radio u smjeni od 07:00 do 19:00 sati u kojoj se dogodio nalet, koji je bio na očevidu i sačinio Zapisnik o prometnoj nesreći. Ističu kako je ophodnja na predmetnoj dionici izvršena u skladu s propisima, a mjestom naleta ja je obavljena između 13:50 i 15:20 sati. Ophodar da je prilikom redovne ophodnje u prethodnoj smjeni kao i u predmetnoj smjeni pregledao zaštitnu žičanu ogradu i nije našao nikakva oštećenja iste što je evidentirano u dnevniku rada. Zaštitna žičana ograda da je pregledana od strane ophodara i poslije naleta i to zajedno s policijom i da nisu uočena oštećenja, što je evidentirano u Dnevniku rada i Zapisniku o prometnoj nesreći od 15. siječnja 2025. ističu kako je korisnik pretjecao za vrijeme ograničenja brzine 60km/h i u pretjecajnoj traci naletio na psa što je zabilježeno u Zapisniku o prometnoj nesreći pa da je odgovornost na korisniku koji nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti. Iz Dnevnika rada operatera Centra za nadzor i upravljanje prometom (CNUP) proizlazi kako je prije naleta zaprimljena dojava o životinji na cesti te je aktiviran protokol i ograničena brzina na 60 km/h i postavljena obavijest "Životinja na cesti", što je sve postavljeno prije naleta i vrijedilo je u vrijeme naleta na psa. Duž čitave autoceste je zaštitna žičana ograda postavljena u skladu s Projektnom prometne signalizacije i opreme odnosno Općim uvjetima i važećim hrvatskim normama i održava se sukladno Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta o čemu svjedoče i Očevidnici i radni nalozi o pregledu zaštitne žičane ograde i to pješice uz ogradu. Propust u održavanju autoceste da ne proizlazi iz same činjenice da se pas našao na autocesti. Ta činjenica da ne znači da je zaštitna žičana ograda imala oštećenja koje je okrivljenik propustio sanirati pa da je pas kroz oštećenje u ogradi ušao na autocestu. Naglašavaju da nije poznat način na koji se pas našao na autocesti i ne može se samo po sebi podrazumijevati da se pas našao na autocesti isključivo na način da je prošao kroz oštećenja na ogradi jer je pas domaća životinja pa se na autocesti mogao naći na više načina, primjerice i tako da je došao s odmorišta na autocesti gdje se vozilom zaustavio vlasnik tog psa. Ističu kako Obavezni prekršajni nalog ne sadrži niti jedan dokaz u prilog tvrdnjama da okrivljenici nisu na propisan način vršili ophodnju predmetne dionice autoceste, odnosno da je predmetna nezgoda u uzročnoj vezi s postupanjem okrivljenika, a što je nužno da bi se o krivnji uopće moglo odlučivati. Prema Zakonu o obveznim odnosima pas na cesti predstavlja opasnu stvar za koju odgovara vlasnik stvari, po načelu objektivne odgovornosti, a što okrivljeni nesporno nije, odnosno nadzor nad psom nije obveza okrivljenika nego vlasnika psa i ako nije utvrđen ili ga se nije moguće utvrditi ne može implicirati odgovornost okrivljenika odnosno ne može se odgovornost prenijeti na okrivljenike. Predlaže da nadležni sud donese rješenje kojim se obavezni prekršajni nalog odbacuje, podredno da donese presudu kojom se prvookrivljena pravna osoba i drugookrivljena odgovorna osoba oslobađaju od optužbe.

4.1. Okrivljena odgovorna osoba je u pisanoj obrani navela kako se u cijelosti pridružuje obrani prvookrivljene pravne osobe.

5. U dokazne svrhe je, nadalje, pročitan zapisnik o prometnoj nesreći od 15. siječnja 2025. sa fotoelaboratom, dnevnik rada operatera RCNUP od 15. siječnja 2025., putni radni list broj: 154/25 za vozilo reg. oznake [registarska oznaka], ophodarski dnevnik od 15. siječnja 2025., dnevnik rada od 15. siječnja 2025., ispis radnog naloga sa stavkama od 11. listopada 2024. – redovno održavanje , putni radni list: 147/2025, ophodarski dnevnik od 14. siječnja 2025., dnevnik rada od 14. siječnja 2025., službena bilješka – zapisnik o očevidu od 15. siječnja 2025., zapisnik o alkotestiranju broj: 02431154, izvješće o počinjenom prekršaju broj: 1057799963, te potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske za okrivljenike.

5.1. Uvidom u službenu bilješku-zapisnik o očevidu razvidno je kako je nastanak prometne nesreće koja se dogodila 04. listopada 2024. godine u 00:20 sati na cesti A1

– Zagreb (čvor Lučko, A3) – Karlovac – čvor Bosiljevo 2 (A6) – čvor Žuta Lokva (A7) – Split – Ploče – Opuzen – Zavala (granični prijelaz RH/BiH) – Imotica (granični prijelaz RH/BiH) – Dubrovnik – Osojnik (granični prijelaz RH/BiH), općina Omiš na 400 km + 50 m, prijavljen dojavom dežurnog službenika HAC-a i to 15. siječnja 2025. godine u 18:58 sati, a postupanje je započelo istog dana u 19:45 sati. Sudionik prometne nesreće LJ je na mjestu događaja sačekao dolazak policijskih službenika zaduženih za obavljanje očevida prometne nesreće.

5.1.1. Po dolasku policijskih službenika izvršen je razgovor s oštećenikom, a potom i pregled osobnog vozila M1 marke KIA registarskih oznaka [registarska oznaka] kojom prilikom su zatečena oštećenja na prednjem dijelu vozila na braniku, ukrasnoj maski i poklopcu motora s tragovima životinjske dlake. Pregledom mjesta događaja koje se nalazi na 400 km + 50 metara na sjevernoj strani južne kolničke trake zatečena je uginula domaća životinja-pas. Obavljen je razgovor s dežurnim ophodarom koji je izjavio da je 15. siječnja 2025. u 18:35 sati zaprimio dojavu da se na kolniku od smjera Zagreba u smjeru Dubrovnika prije odmorišta Mosor nalazi životinja pas, a odmah nakon dojave da je na prethodnom semaforu smanjeno ograničenje brzine na 60 km/h i istaknut znak opasnosti na cesti te da se isti uputio na mjesto gdje bi se trebala nalaziti životinja.

5.1.2.Nakon obavljenog razgovora, zajedno s djelatnicima TJO Zagvozd izvršen je obilazak šireg mjesta događaja i pregled ograde kojom prilikom nisu zatečena oštećenja na ogradi niti je pronađeno mjesto gdje je ista ušla na autocestu. Nadalje je izvršeno je skeniranje životinje zbog pronalaska čipa te je utvrđeno da životinja nije čipirana.

5.2. Uvidom u Zapisnik o prometnoj nesreći Hrvatskih autocesta d.o.o. od 15. siječnja 2025. godine u 18:50 sati vidno je da se na dionici D22 (Bisko – Blato na Cetini), stacionaža 400.050 km, na ravnom suhom kolniku u noćnim uvjetima u pretjecajnoj traci dogodila prometna nesreća gdje je nastupila materijalna šteta nakon naleta na domaću životinju, te da su na cesti zatečeni dijelovi vozila. Zaštitna žičana ograda je pregledana uz prisustvo policije i na istoj nema vidljivih oštećenja. Korisnik je pretjecao za vrijeme ograničenja brzine od 60 km/h, te je naletio na psa u pretjecajnom traku, a pas nije imao čip kako bi se utvrdio vlasnik psa.

5.3. Uvidom u fotografije mjesta događaja vidljivo je točno mjesto događaja zatečeno nakon prometne nesreće na kojima su vidljiva oštećenja na osobnom vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka] i uginula domaća životinja – pas.

5.4. Iz Putnog radnog lista broj: 154/2025 od 15. siječnja 2025. za vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka], vidljivo je da je ophodarska služba, tj. ophodar CJ predmetnu dionicu "baza – Bisko – baza" obilazio u vremenu od 13:50-19:00, sati, a da su za vrijeme ophodnje koja je trajala od 18:35 do 19:00 sati imali intervenciju zbog dojave o prometnoj nezgodi.

5.4.1.Uvidom u Ophodarski dnevnik i Dnevnik rada vidno je da je ophodar CJ ophodarsku dionicu Baza - Bisko duljine 37 km (autocesta A1) obilazio 15. siječnja 2025. u vremenu od 07:00 do 19:00 sati do 4. listopada 2024. u 7:00 sati, tijekom koje su vršeno čišćenje cestovnog pojasa od otpadaka, te intervencija po dojavi o predmetnoj prometnoj nezgodi nakon naleta na psa.

5.5. Uvidom u Dnevnika rada Referenta-operatera za nadzor i upravljanje prometom (RCNUP), HAC d.o.o. od 15. siječnja 2025. na predmetnoj dionici evidentirane slijedeće aktivnosti:

- u 18:32 poziv korisnika preko centra 112 Split – životinja na cesti, radi se o psu koji je uočen oko kilometar prije PUO Mosor iz smjera Splita (oko 400 km), postavljena je grupna naredba "Životinja na cesti između Biska i tunela Crna Brda 4", obaviješten je ophodar Zagvozd, poslana je izvanredna obavijest i pozvana je policija Split, ali nije bilo moguće uspostaviti poziv

- U 18:54 zaprimljena je dojava ophodara da je korisnik udario psa na 400+050 u smjeru Dubrovnika, obaviještena je policija da napravi uviđaj, poslan je prekid izvanrednih događaja "Životinja na cesti" i prekinut je scenarij na grupnim naredbama poslana je izvanredna obavijest vozilo u kvaru, a u trenutku nesreće bilo je ograničenje brzine 60 km/h.

6. Nakon ovako provedenog postupka, ocjenjujući dokaze svaki zasebno i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, Sud je našao da je stanje stvarni dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

7. Odredbom članka 6. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da se ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona.

7.1. Odredbom članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

7.2. Odredbom članka 6. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura kaznit za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik koji postupi suprotno odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

7.3. Odredbom članka 6. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 190,00 do 660,00 eura kaznit će se za prekršaj iz ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi i tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

7.4. Odredbom članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u vrijeme počinjenja prekršaja propisano je da će se za prekršaje iz ovoga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kaznit počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.

8. Nesporno je da se prometna nesreća dogodila na autocesti A1, koja je javna cesta prema odredbi članka 6. stavka 1. Zakona o cestama. Prema odredbama članka 81. stavka 1. Zakona o cestama „Hrvatske autoceste“ d.o.o. upravljaju autocestama, grade ih, rekonstruiraju i održavaju, a bio je sporan uzrok same prometne nesreće, tj. trebalo je utvrditi da li su okrivljenici poduzeli sve mjere i radnje radi osiguranja sigurnog i nesmetanog prometa na cesti koje su u konkretnoj prilici mogle poduzeti, te da li su postupali sukladno odredbama Zakona o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14.), Pravilnika o održavanju cesta ("Narodne novine" broj: 90/14.) i Pravilnika o ophodnji javnih cesta ("Narodne novine" broj: 75/14), Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o ophodnji javnih cesta (NN 7/21.) i Pravilnika o privremenoj regulaciji prometa i označavanju te osiguranju radova na cestama ("Narodne novine" broj: 92/19.), odnosno da li su isti naložili da se na kolniku Autoceste A1 povjeri ispravnost zaštitnih ograda i žica uz kolnik autoceste A1, kako bi se omogućilo sigurno i nesmetano odvijanje prometa odnosno onemogućio ulazak životinja na kolnik uslijed čega se dogodila prometna nesreća sa materijalnom štetom.

8.1. Dakle, okrivljena pravna osoba bila bi odgovorna ukoliko ne bi vodila brigu i poduzimala primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, kao i odgovorna osoba u toj pravnoj osobi.

8.2. Prema Pravilniku o ophodnji javnih cesta i to članku 3. stavku 1. podstavku 1. Ophodnja javnih cesta uspostavlja se i obavlja najmanje:

– tri puta dnevno na autocestama s PGDP > 10.000, dva puta dnevno na ostalim autocestama.

8.3. Odredbom članka 2. Pravilnika o ophodnji javnih cesta ("Narodne novine" broj: 75/14., 7/21.) propisano je da se ophodnja javnih cesta obavlja radi: nadziranja stanja i prohodnosti javnih cesta, izvanrednih događaja na njima i meteoroloških uvjeta značajnih za sigurno odvijanje prometa, osiguranja iznenadno nastalog izvora opasnosti na javnoj cesti koji se nije mogao predvidjeti, provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa na njima, otklanjanja posljedica izvanrednih događaja na javnim cestama, osiguranja redovitih i izvanrednih dojava o stanju i prohodnosti javnih cesta, obavljanja radova redovitog održavanja manjeg obima na javnim cestama.

8.4. Odredbom članka 10. stavku 1. Pravilnika o ophodnji javnih cesta propisano je kako je učestalost ophodnje ovisna je o vrsti javne ceste, prometnom opterećenju (PGDP) i strukturi prometa i u pravilu se obavlja na autocesti i brzoj cesti, svakodnevno od 0:00 do 24:00 sata.

8.5. Odredbom članka 10. stavku 1. Pravilnika o ophodnji javnih cesta propisano je kako se ophodnja javne ceste smatra obavljenom ako je ophodarska dionica, prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati, odnosno jednom u dvanaest sati kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 18:00 sati, a sukladno članku 10. ovoga Pravilnika.

9. Dakle, sukladno odredbama citiranog Pravilnika okrivljenici su bili dužni najmanje jednom u 8 sati obaviti preventivnu ophodnju, te žurno postupiti po svakoj dojavi ili po svakom saznanju o nastupu okolnosti koje bi mogle utjecati na sigurnu i nesmetano odvijanje prometa. S obzirom na naprijed navedeno izvršen je uvid u: presliku dnevnika rada operatera RCNUP od 15. siječnja 2025., putni radni list broj:

154/25 za vozilo reg. oznake [registarska oznaka], ophodarski dnevnik od 15. siječnja 2025., dnevnik rada od 15. siječnja 2025., ispis radnog naloga sa stavkama od 11. listopada 2024., putni radni list: 147/2025, ophodarski dnevnik od 14. siječnja 2025., dnevnik rada od 14. siječnja 2025., te službenu bilješku – zapisnik o očevidu od 15. siječnja 2025.

9.1. Iz Putnog radnog lista broj: 154/2025 od 15. siječnja 2025. za vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka], vidljivo je da je ophodarska služba, tj. ophodar CJ predmetnu dionicu "baza – Bisko – baza" obilazio u vremenu od 13:50-19:00, sati, a da su za vrijeme ophodnje koja je trajala od 18:35 do 19:00 sati imali intervenciju zbog dojave o prometnoj nezgodi.

10. Za utvrđivanje krivnje treba utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između navodnog propusta okrivljenika i nastale prometne nesreće. Iz Putnog radnog lista, Dnevnika rada, Ophodarskog dnevnika, Zapisnika o prometnoj nesreći te Dnevnika rad Operatera RCNUP od 15. siječnja 2025. vidljivo je da su okrivljenici organizirali ophodarsku službu koja je u redovitim ophodnjama obilazila predmetnu dionicu autoceste. Ophodnja je ophodarskim vozilom [registarska oznaka] tijekom svoje smjene obilazila dionicu autoceste, a nakon prometne nesreće koja se dogodila oko 15. siječnja 2025 oko 18:50 sati prema Zapisniku o prometnoj nesreći HAC-a, kao i zapisniku o očevidu predmetne prometne nesreće dežurni ophodar je zajedno sa policijskim službenicima izvršio obilazak šireg mjesta događaja i pregled ograde kojom prilikom nisu zatečena oštećenja na ogradi niti je pronađeno mjesto gdje je ista ušla na autocestu. Nadalje iz Dnevnika rada Referenta-operatera za nadzor i upravljanje prometom od 15. siječnja 2025. proizlazi da je u 18:32 zaprimljen poziv korisnika preko centra 112 Split – životinja (pas) na cesti, koja je uočena oko kilometar prije PUO Mosor iz smjera Splita (oko 400 km) nakon čega je postavljena je grupna naredba "Životinja na cesti između Biska i tunela Crna Brda 4", obaviješten ophodar Zagvozd, poslana izvanredna obavijest, pozvana policija Split i brzina ograničena na 60 km/h, a u 18:54 kada je zaprimljena dojava ophodara da je korisnik udario psa na 400+050 u smjeru Dubrovnika obaviještena je policija radi provođenja uviđaja kojem je bio nazočan i ophodar koji je zajedno sa policijom pregledano zaštitnu ogradu, poslan je prekid izvanrednih događaja "Životinja na cesti" i prekinut je scenarij na grupnim naredbama i poslana je izvanredna obavijest vozilo u kvaru.

10.1. Dakle, u konkretnom slučaju, ophodarska služba je nesporno postupila sukladno Pravilniku o ophodnji javnih cesta, i okrivljenici su nesporno poduzeli standardne i primjerene radnje ophodnje, nadziranja stanja i prohodnosti javnih cesta, izvanrednih događaja na njima i meteoroloških uvjeta značajnih za sigurno odvijanje prometa, osiguranja iznenadno nastalog izvora opasnosti na javnoj cesti koji se nije mogao predvidjeti, provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa na njima, otklanjanja posljedica izvanrednih događaja na javnim cestama, kao osiguranja redovitih i izvanrednih dojava o stanju i prohodnosti javnih cesta, te relevantna okolnost da bi okrivljena pravna osoba kao i odgovorna osoba u pravnoj osobi propustili voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na način da nisu naredili da se na kolniku Autoceste A1 povjeri ispravnost zaštitnih ograda i žica uz kolnik autoceste A1, kako bi se omogućilo sigurno i nesmetano odvijanje prometa odnosno onemogućio ulazak životinja na kolnik uslijed čega se dogodila prometna nesreća sa materijalnom štetom, u postupku nije dokazana. Nadalje, okrivljenici osnovano ističu da nije poznat način na koji se pas našao na autocesti i ne može se samo po sebi podrazumijevati da se pas našao na autocesti isključivo na način da je prošao kroz oštećenja na ogradi jer je pas domaća životinja pa se na autocesti mogao naći na više načina, primjerice i tako da je došao s odmorišta na autocesti gdje se vozilom zaustavio vlasnik tog psa, tim više što je tijekom očevida prometne nesreće zaštitna žičana ograda pregledana uz prisustvo policije, kojom prilikom nisu zatečena oštećenja na ogradi niti je pronađeno mjesto gdje je pas ušao na autocestu.

11. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da nema dokaza da bi okrivljenici propustili voditi brigu i da nisu poduzimali odgovarajuće mjere za sigurno odvijanje prometa, budući je na temelju dokaza izvedenih u postupku neprijeporno da je ophodarska služba funkcionirala u skladu s posebnim propisima, da je zaštitna ograda duž čitave autoceste postavljena u skladu s općim tehničkim uvjetima i projektnom dokumentacijom, da je za autocestu, a što uključuje i zaštitnu ogradu izdana uporabna dozvola kao i da je ophodnja vršena redovito, u skladu s propisima, a što ne uključuje prisutnost ophodara u svakom trenutku na svakom mjestu. Budući iz zapisnika o očevidu ne proizlazi da je zaštitna žičana mreža bila pokidana ili oštećena, ili da je napravljen prokop, te nije utvrđeno mjesto ulaska psa na autocestu, a okrivljenici su poduzeli sve što je propisano Zakonom o cestama i Pravilnikom o ophodnji javnih cesta, te je objektivno nemoguće očekivati da se ophodar u svakom trenutku nalazi na svakom dijelu autoceste, ovaj sud je prema okrivljenicima donio oslobađajuću presudu sukladno odredbi članka 182. stavak točke 3. Prekršajnog zakona.

12. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 3. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

U Omišu, 22. listopada 2025.

Zapisničarka

Sudac

Matea Jonjić, v.r.

Tonči Rakela, v.r.

Viša sudska savjetnica

Snježana Ćubić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona protiv ove presude nije dopuštena žalba.

Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis.