Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-9194/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Roberta Završkog, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Goranke Ratković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. pravne osobe TD „BONAČIĆ SECURITY“ d.o.o. i dr., zbog prekršaja iz čl. 96. st. 1. t. 22. i dr. Zakona o privatnoj zaštiti („Narodne novine“ broj: 16/20), odlučujući o žalbi okr. FF, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, broj: Pp-459/2022 od 22. veljače 2022., na sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovana žalba okr. FF i potvrđuje prvostupanjska presuda u odnosu na tu okrivljenicu.
II Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3. c) („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ), okr. FF obvezna je naknaditi paušalni trošak žalbenog prekršajnog postupka od 30,00 (trideset) eura, u roku 8 (osam) dana, računajući od dana primitka ove presude, a u protivnom će se isti naplatiti prisilnim putem.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okr. pravne osobe TD „BONAČIĆ SECURITY“ d.o.o. i okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi FF proglašeni su krivim zbog prekršaja iz čl. 96. st. 1. t. 22. i st. 3. Zakona o privatnoj zaštiti činjenično opisanog u izreci pobijane presude za koji je na temelju istog propisa, uz primjenu odredbe o ublažavanju novčane kazne, okr. pravnoj osobi TD „BONAČIĆ SECURITY“ d.o.o. izrečena novčana kazna 450,00 eura, a okr. odgovornoj osobi u pravnoj osobi FF novčana kazna od 60,00 eura te im je ukazano na pogodnost plaćanja dvotrećinskog iznosa u roku od 8 dana od dana primitka pravomoćne presude te su okrivljenici dužni naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu svaki od po 15,00 eura.
2. Protiv te presude okr. FF je pravodobno podnijela žalbu putem branitelja Mihaela Perkovića, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Mrklić & Partneri j.t.d. u Splitu, uvodno navodeći žalbene osnove pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te „povrede odredbe Zakona“ dok iz sadržaja žalbe proizlazi da presudu pobija zbog odluke o prekrašajnopravnoj sankciji, predlažući umanjiti novčanu kaznu.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjska presuda, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Okr. FF u žalbi navodi da je pravna osoba prestala postojati i brisana je iz sudskog registra 13. studenog 2023. o čemu prilaže dokaz, a žaliteljica više nije direktorica u toj pravnoj osobi, već je u mirovini pa ističe da joj je izrečena novčana kazna previsoka, da nije osuđivana, da više nije direktorica niti jedne pravne osobe što se predlaže uzeti kao naročito olakotnom okolnošću pa smatra da će se svrha kažnjavanja ispuniti i izricanjem ublažene odnosno smanjene kazne.
6. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji, odnosno izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. PZ-a, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja te je žaliteljici za počinjeni prekršaj izrekao novčanu kaznu primjerenu stupnju njene krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. PZ-a. Prvostupanjski je sud žaliteljici za počinjeni prekršaj izrekao ublaženu novčanu kaznu znatno ispod posebno propisanog minimuma novčane kazne propisane za prekršaj iz čl. 96. st. 1. t. 22. u vezi sa st. 3. Zakona o privatnoj zaštiti (u vrijeme počinjenja prekršaja je bila propisana novčana kazna u rasponu od 130,00 eura do 660,00 eura) iz čega je vidljivo da je sud i više nego dovoljno uzeo u obzir olakotnu okolnost ranije neosuđivanosti žaliteljice i činjenicu da je umirovljenica koje je cijenio kao naročito olakotne okolnosti, iako se radi o običnim olakotnim okolnostima. Pravilno je prvostupanjski sud ukazao žaliteljici na pogodnost dvotrećinskog plaćanja novčane kazne ako ju plati u roku 8 dana od dana primitka pravomoćne presude.
6.1. Stoga, žalbeni navodi žaliteljice iz kojih proizlazi njeno slabije financijsko stanje te ostali navodi u pogledu prestanka postojanja pravne osobe i činjenice da ona više nije direktor, a koji se odnose na odluku o kazni nisu takve težine da bi predstavljali dodatne olakotne okolnosti koje bi opravdali izricanje još blaže novčane kazne od izrečene prvostupanjskom presudom kako se to sugerira u žalbi. Izrečenom novčanom kaznom će se ostvariti kako opća tako i specijalna svrha kažnjavanja iz čl. 6. i čl. 32. PZ-a.
6.2. Ovdje je potrebno istaknuti da je nakon počinjenja predmetnog prekršaja stupio na snagu Zakon o izmjeni Zakona o privatnoj zaštiti („Narodne novine“ broj: 114/22.) uslijed uvođenja eura kao službene valute u Republiku Hrvatsku, koji za predmetni prekršaj iz čl. 96. st. 1. t. 22. u vezi sa st. 3. Zakona o privatnoj zaštiti propisuje blažu najnižu (i najvišu) novčanu kaznu (od 130,00 do 660,00 eura), dok je Zakon o privatnoj zaštiti koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja propisivao za taj prekršaj nešto višu najnižu (i najvišu) novčanu kaznu (od 1.000,00 do 5.000,00 kuna, što prema fiksnom tečaju konverzije iznosi 132,72 do 663,61 euro). Prema načelu primjene blažeg propisa iz čl. 3. PZ-a, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se najblaži propis za počinitelja.
6.3. Međutim, ovaj sud prilikom donošenja drugostupanjske presude nije izmijenio pravnu kvalifikaciju i primijenio tu, izmijenjenu odredbu Zakona o izmjeni Zakona o privatnoj zaštiti kao blažeg propisa, budući da novčana kazna 60,00 eura, predstavlja ublaženu novčanu kaznu ispod posebno propisanog minimuma novčane kazne propisane zakonom koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja te je ujedno i ispod posebno propisanog minimuma novčane kazne propisane novim, izmijenjenim zakonom. Stoga, prema načelu konkretnosti nema mjesta primjeni tog blažeg propisa jer po stavu ovog suda, „novi“ zakon, odnosno, Zakon o izmjeni Zakona o privatnoj zaštiti („Narodne novine“ broj: 114/22) u izmijenjenoj odredbi ne dovodi do povoljnijeg rezultata za žaliteljicu.
7. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c PZ-a, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. PZ-a određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13) s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje žaliteljice utvrđeno u prvostupanjskom postupku, a po ocjeni ovog suda, plaćanje troškova u gotovo minimalno mogućem iznosu od 30,00 eura, neće ugroziti egzistenciju žaliteljice niti osoba koje je eventualno dužan uzdržavati.
8. Zbog naprijed izloženih razloga, na temelju čl. 205. PZ-a, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 22. listopada 2025.
Zapisničaka:
Predsjednik vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku, u 4 otpravka: za spis, žaliteljicu, branitelja i tužitelja.
