REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U RIJECI
Žrtava fašizma 7, 51000 RIJEKA
Poslovni broj : Kž-290/2022-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Srebrenke Šantić predsjednika vijeća, te Saše Cvijetića i Sandre Juranović članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Laure Pavlović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog IC zbog kaznenog djela iz članka 118. stavaka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11) odlučujući o žalbi okrivljenog IC izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovnog broja K-918/16-76 od 22. listopada 2020., u sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba okrivljenog IC odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci je odbijen prijedlog okrivljenog IC podnesen po branitelju Saši Jelušiću, odvjetniku iz Rijeke da se iz spisa izdvoji kao nezakoniti dokaz zapisnik o prepoznavanju kod I PP Rijeka od 24. lipnja 2013.
2. Protiv tog rješenja žalbu je izjavio okrivljeni IC po branitelju Saši Jelušiću, odvjetniku iz Rijeke zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka s prijedlogom da se iz spisa izdvoje listovi 29-30 spisa.
3. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.
4. Žalba okrivljenog IC nije osnovana.
5. Iz sadržaja žalbe proizlazi da iz iskaza svjedokinje LC proizlazi da su joj prije provođenja dokazne radnje prepoznavanja policajci pokazivali fotografije okrivljenika, a policajac FC koji je provodio dokaznu radnju nije radio po noći kada je svjedokinja rekla da su joj prezentirane fotografije, zbog čega je prepoznavanje kontaminirano, a rješenje ne daje uvjerljive razloge za suprotno.
6. Međutim, protivno navodima u žalbi, pravilno je prvostupanjski sud odbio kao neosnovan prijedlog da se iz spisa kao nezakoniti dokaz izdvoji zapisnik o prepoznavanju kod I PP Rijeka od 24. lipnja 2013., (list 29-30 spisa) za što je dao jasne i u svemu prihvatljive razloge, iz kojeg razloga nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka na koju se žalbom ukazuje.
6. Pri tome, pitanje nezakonitosti dokaza odnosi se prije svega na način na koji je konkretni dokaz pribavljen i jesu li pri tome ostvarena ili povrijeđena konvencijska, ustavna i zakonska prava osobe u proceduri postupanja nadležnih tijela u odnosu na konkretnu dokaznu radnju o kojoj se radi.
7. Međutim, u pravu je prvostupanjski sud kada je u pobijanoj odluci obrazložio da je dokazna radnja prepoznavanja izvršena na način da je svjedokinja upozorena po članku 288. stavku 3. ZKP/08 da je dužna govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, ali da nije obvezna odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložila sebe ili svog bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu, te da zapisnik sadrži izjavu svjedoka LC da ne poznaje osobu niti je s njom u ikakvom odnosu, kao i da joj nakon vremena u kojem je opažala, a prije prepoznavanja ništa nije pokazivano, nakon čega zapisnik sadrži opis osobe prepoznavanja po svjedoku LC, te nakon što joj je pokazano 5 muških osoba izjavila da prepoznaje osobu pod rednim brojem 3 kao počinitelja. Na zapisnik nije bilo primjedbi, te je LC isti potpisala. Stoga je dokazna radnja prepoznavanja provedena sukladno članku 301. ZKP/08 koji propisuje postupak prepoznavanja.
7.1. Prethodno pokazivanje osobe preko fotografije, ima samo spoznajnu vrijednost u predistražnom postupku, u pravilu kod izvidnog otkrivanja eventualnog počinitelja kaznenog djela. U situaciji bi to bilo napravljeno prije radnje prepoznavanja u ranijim fazama prikupljanja obavijesti o djelu i počinitelju, osim što nema formalne značajke dokazne radnje prepoznavanja, nema niti dokaznu važnost takve radnje, no ne obezvrjeđuje zakonitost radnje prepoznavanja osumnjičenika, već ulazi u pitanje vjerodostojnosti iskaza odnosno prepoznavanja i može biti od utjecaja na potonje. Navedeno znači da se kod utvrđivanja identiteta ili istovjetnosti osoba, radi o pitanju ocjene vjerodostojnosti dokaza, uz uzimanje u obzir kasnije tijekom rasprave je li osigurana kontradiktornost te jesu li ostvarena prava obrane, kako to ispravno zaključuje prvostupanjski sud.
8. Pored toga sud prvog stupnja u pobijanoj odluci ispravno je istaknuo kako je odredbom članka 10. stavak 2. ZKP/08 navedeno kada se dokazi imaju smatrati nezakonitim, a vjerodostojnost dokaza je činjenično pitanje i radi se o kvaliteti dokaza, a ne zakonitosti istih.
10. Iz tih razloga, te obzirom da pobijano rješenje ne trpi povrede na koje ovaj sud po članku 494. stavku 4. ZKP/08 pazi po službenoj dužnosti, trebalo je žalbu odbiti kao neosnovanu po članku 494. stavku 3. točki 2. ZKP/08.
Rijeka, 22. listopada 2025.
Predsjednik vijeća
Srebrenka Šantić
