Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3232/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja po sutkinji tog suda Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja SITOLOR d.o.o. iz Slavonskog Broda, Pavla Radića 12, OIB: 21520217808, zastupanog po punomoćniku Domagoju Miličeviću, odvjetniku u Požegi, protiv protustranke ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. iz Slavonskog Broda, 108. brigade ZNG 42, OIB: 58828286397, zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Domagoj Dumančić, Željka Rajković, Slaven Martić, odvjetnicima u Zagrebu, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj R1-22/2025-19 od 24. travnja 2025, dana 22. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj R1-22/2025-19 od 24. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja u točki I. izreke utvrđeno je da je 22. travnja 2025. uređena međa između nekretnina predlagatelja upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica], i nekretnina protustranke upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica], tako da međa ide od točke A od strane Ulice [adresa] u pravcu juga u dužini 19,86 m do točke B koja se nalazi na tromeđi parcela 97/3, 97/1 i predstavlja u naravi početa ograde parcele u vlasništvu predlagatelja, te se od točke A do točke B međna linija proteže po ivičnjaku širine 10 cm cijelom dužinom. Pod točkom II. izreke utvrđeno je da je ovako opisana međa označena u skici mjerenja vještaka geodeta Maria Tomića, dok je pod III. utvrđeno da je međa na licu mjesta označena međnim znacima, kolcima narančaste boje te pod točkom IV. izreke da su stranke uvedene u posjed ovako uređene međe.

2. Protiv navedenog rješenja žali se protustranka zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), koji zakon se u ovom postupku primjenjuje sukladno par. 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku ("Službene novine", br. 175-XLV/1934 – dalje: ZSIP) i čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", br. 73/91) s prijedlogom da se pobijana odluka preinači sukladno žalbenim navodima odnosno podredno ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet postupka je uređenje međe između nekretnina predlagatelja upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica] te nekretnine protustranke upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica].

5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, u s vezi s par. 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku i čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. Naime, pobijano rješenje o odlučnim činjenicama sadrži jasne i neproturječne razloge, te nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati tako da nije počinjena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP koju sadržajno ističe žalitelj.

6. U provedenom postupku prvostupanjski sud utvrdio je sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu, pa nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz odredbe čl. 355 ZPP.

7. Isto tako, imajući u vidu sadržaj istaknutih žalbenih razloga proizlazilo bi da žalitelj ukazuje na ostvarenje relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 8. i čl. 220. ZPP-a. Stajalište je ovog žalbenog suda da su provedeni dokazi cijenjeni u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a, dok u smislu čl. 220. st. 2. ZPP-a samo sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza po strankama izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica.

8. Iz pobijanog rješenja proizlazi da je na temelju odredbe čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 18/15, 94/17, dalje: ZV), sud prvog stupnja spornu među između navedenih nekretnina stranaka uredio prema posljednjem mirnom posjedu, te je istu na licu mjesta označio kao što je navedeno u izreci pobijane odluke.

9. Naime, nakon što je vještak Mario Tomić označio katastarsku mapu između nekretnina predlagatelja i protustranke i označio ju točkama 1, 2, 3, 4 i 5 u Prilogu 4 Nalaza i mišljenja te nakon što se predlagatelj protivio uređenju međe po katastarskim mapama, prvostupanjski sud je odlučio da se međa uredi po posjedovnom stanju te je na licu mjesta utvrđeno da se gledano od ulice glede kč. br. [katastarska čestica] predlagatelja, odnosno na kč. br. [katastarska čestica], nalazi parkirni prostor odnosno parkirna mjesta gdje su parkirana 4 vozila predlagatelja. Nadalje je očevidom utvrđeno da se nastavlja betonirani prostor cca 3x2,5 m na kojem se nalaze zastave na željeznim stupovima, a koje je napravio prednik predlagatelja, što znači više od 10 godina, po navodu predlagatelja, a spomenuta vozila predlagatelja, koja su ranije opisana se na tom mjestu, parkiraju dugi niz godina koju činjenicu protustranke nisu osporile. Također, dio kč. br. [katastarska čestica] koji se prostire od kč. br. [katastarska čestica] do služnosti puta za kč. br. [katastarska čestica] predstavlja travnatu površinu na kojoj su stabla i po navodima predlagatelja taj prostor održava košenjem predlagatelj, dok s druge strane protustranka navodi da ovaj prostor, dakle travnati gdje su stabla, je njen posjed i da ga kosi istovremeno kada i cijelu kč. br. [katastarska čestica]. Međutim, očevidom je utvrđeno na licu mjesta da postoji razlika u visini trave koja je vidljiva golim okom na opisanom dijelu kč. br. [katastarska čestica] i visine trave na ostalom dijelu kč. br. [katastarska čestica] koji se nalazi preko prostora koji je služnost puta za kč.br.

97/5, slijedom čega je prvostupanjski sud utvrdio da protustranka ne drži u posjedu opisani dio kč. br. [katastarska čestica] koji počinje od granice kč. br. [katastarska čestica] do služnosti puta za kč.br.

97/5 upravo po opisanoj razlici u visini trave. Stoga je prvostupanjski sud naložio vještaku da označi među po točkama A-B u dužni od 19,86 m, a koja međa kreće od točke A gdje je [adresa] do točke B gdje je tromeđa parcela 97/3, 97/1 i predstavlja u naravi početak ograde parcele predlagatelja.

10. Utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud dok protustranka u žalbi samo preocjenjuje izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavljaju samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, tako da se ne mogu prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

11. Odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV), propisano je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako stranke na to pristaju. U suprotnom, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda, a ako sporazum ne bude postignut, prema posljednjem mirnom posjedu. Ne uspije li sud utvrditi posljednji mirni posjed, među će obnoviti ili ispraviti prema pravičnoj ocjeni.

12. Predlagatelj žalbenim navodima neosnovano osporava da nisu postojale zakonske pretpostavke za provođenje postupka uređenja međe. Naime, jedna od zakonskih pretpostavki iz odredbe čl. 103. st. 1. ZV za provođenje ovog postupka jest i ako su međe među vlasnicima susjednih nekretnina sporne. Iz izjava stranaka iznesenih tijekom postupka, pa čak i iz sadržaja žalbe protustranke, jasno je vidljivo kako su međe sporne. Osim toga, na očevidu je utvrđeno sporno zemljište između dvaju nekretnina koje je u skici mjernika Tomića označena slovima i brojkama A-B-5- 4-3-2-1, nepravilnog oblika, s jedne strane stranica ima duljinu 19,86 metara, a na drugim i više te je dakle, riječ o razmjerno većoj spornoj površini (list 56 spisa).

13. Nadalje, žalbenim navodima se protustranka između ostalog poziva i na katastarsku mapu tvrdeći kako je način na koji je sud uredio među drugačiji od oblika čestica u katastarskim mapama što sadržajno predstavlja žalbeni razlog da sud nije trebao urediti među prema posljednjem mirnom posjedu već prema katastarskim mapama. Međutim, ni ovaj žalbeni razlog nije osnovan jer po čl. 103. st. 2. ZV sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Dakle, jedan od preduvjeta uređenja međe prema katastarskim mapama jest da obje stranke na to pristaju, a tog pristanka u konkretnom slučaju nije bilo što je sud prvog stupnja i konstatirao u zapisniku o očevidu.

14. Nadalje, kako prema odredbi čl. 103. st. 3. ZV, sud ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, među će obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni. Kako ni sporazum susjeda nije postignut, sudu prvog stupnja je preostalo samo da među uredi prema posljednjem mirnom postupku, odnosno podredno, prema pravičnoj ocjeni.

15. Prilikom očevida sud je prvog stupnja konstatirao u zapisniku tragove posjeda predlagatelja na spornoj površini kog on koristi kao parkirališni prostor ispred svog poslovnog prostora koji se nalazi na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ondje su prilikom očevida zatečena četiri parkirana vozila za koje predlagatelj tvrdi kako su njegova, to jest vozila trgovačkog društva Sitolor, a navedenu tvrdnju protustranka na očevidu nije osporila mada su očevidu prisustvovali punomoćnik UĐ i zaposlenica protustranke SĐ. Također je konstatirano kako je sporno zemljište zatravljena površina s ponekim stablima, a što je vidljivo i na ortofoto snimku Arkod preglednika (list 57 spisa), a predlagatelj je ustvrdio kako on održava tu površinu i da istu kosi istovremeno kad kosi i ostatak k. č. br. [katastarska čestica], a niti tu tvrdnju na očevidu protustranka nije opovrgla, a sud prvog stupnja opisao je i druge znakove razlike u posjedovanju spornog zemljišta i onog koji je nesporno u posjedu protustranke. Naime, očevidom je utvrđeno na licu mjesta da postoji razlika u visini trave koja je vidljiva golim okom na opisanom dijelu kč. br. [katastarska čestica] i visine trave na ostalom dijelu kč. br. [katastarska čestica] koji se nalazi preko prostora koji je služnost puta za kč. br. [katastarska čestica].

16. Slijedom navedenog, kako primarni načini uređenja međe nisu bili mogući zbog svega što je gore navedeno, sud prvog stupnja je pravilno, utvrdivši kako je sporna površina u mirnom posjedu predlagatelja, uredio među na zakonit način – prema posljednjem mirnom posjedu dok žalbeni navodi protustranke da nije pravilan zaključak suda prvog stupnja da nije dokazan posjed predlagatelja nije osnovan pri čemu predlagatelj izvedene dokaze ocjenjuje na pristran način i svojim navodima ne dovodi u sumnju pravilnost činjeničnog utvrđenja suda prvog stupnja.

17. Isto tako, posjed na temelju kojeg se uređuje međa ne mora biti kvalificiran u cijelosti (zakonit, pošten, istinit) niti se te kvalifikacije utvrđuju u postupku uređenja međe već je dovoljno da se radi o posljednjem mirnom posjedu, a što je utvrđeno tijekom postupka.

18. Protustranci još valja reći da postupak uređenja međa nije spor o vlasništvu kakvog zemljišnog dijela, nego o međi toga dijela zemljišta jer uređena međa nema svojstvo presuđene stvari jer pravomoćno rješenje o uređenju međe predstavlja samo presumpciju vlasništva svakog od susjeda do međe koju je sud označio, jer i nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio i ispravio među svaka stranka može u parnici dokazivati vlasništvo.

19. Slijedom navedenog, kako se međa nije mogla urediti prema katastarskom nacrtu, jer stranke nisu na to pristale, niti je postignut sporazum među strankama, to je prvostupanjski sud pravilno uredio među prema posljednjem mirnom posjedu na temelju odredbe čl. 103. st. 2. i 3. ZV sukladno izvedenom očevidu na licu mjesta te nalazu i mišljenju vještaka, slijedom čega je pravilno odlučio kao u izreci pobijane odluke.

20. Radi navedenog, kako žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP, žalbu protustranke odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja te odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Zagrebu 22. listopada 2025.

Sutkinja

Sabina Dugonjić