Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž R-1091/2021-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Helene Vlahov Kozomara, predsjednice vijeća, Milene Vukelić-Margan, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Ingrid Bučković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ED iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, Ministarstvo pravosuđa, Zagreb, kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, Građansko-upravni odjel, Velika Gorica, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Pr-97/2018-26 od 27. svibnja 2021. , u sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

1. Ukida se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Pr-97/2018- 26 od 27. svibnja 2021. u točkama I., II. i IV. izreke i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

2. O troškovima žalbenog postupka odlučit će sud prvog stupnja u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju na ime razlike u plaći iznos od 30.055,76 kn bruto sa zakonskom zateznom kamatom kako je to specificirano u izreci, od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, te je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 14.062,50 kn sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja presude do isplate, dok je za iznos od 1.875,00 kn zahtjev tužitelja odbijen.

2. Protiv presude je žalbu podnio tuženik, pozivom na žalbene razloge bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

3. U žalbi tvrdi da je počinjena bitna postupovna povreda iz čl. 354. st.2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), jer su u presudi izostali razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni da su nejasni i proturječni. Navodi da je osporavao tvrdnju tužitelja da je ostvario prekovremene sate, s obzirom na činjenicu da je radio u turnusu pa blagdani i neradni dani koji su padali od ponedjeljka do petka predstavljaju redovan rad, pri čemu se tužitelju plaća uvećavala za rad u turnusu. Tvrdi da zadatak vještaka nije bio precizan i jasan pa da je vještak sam odredio što je potrebno utvrditi vještačenjem.

3.1. Naglašava da su nepravilno primijenjene odredbe čl. 44. st. 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike iz 2013. („Narodne novine“ br.104/13, 150/13, 153/13, 71/16, 123/16 -dalje KU/13 ) , odnosno čl.38. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike iz 2017. („Narodne novine“ broj 112/17, 12/18, 2/19, 119/19, - dalje KU/17), pri čemu se u presudi samo citiraju pojedine odredbe i mišljenja Zajedničke komisije , bez izvođenja zaključaka u odnosu na konkretan predmet spora. Navodi da se uredno vodi evidencija o korištenju radnog vremena u kojoj su evidentirani svi ostvareni sati rada po svim osnovama, te ukazuje da je poslodavac dužan isplatiti plaću za sve sate do mjesečnog fonda sati , a ukoliko je odrađen veći broj sati, tada se oni isplaćuju kroz institut prekovremenih sati, pri čemu se u slučaju kada zbog rasporeda radnog vremena nije ostvaren redovni mjesečni fond sati, vrši nadopuna satnice. Ističe da službenik koji radi na blagdan ima pravo na uvećanje plaće iz čl. 44. st. 1. KU/13, što je tužitelju za prijeporno razdoblje plaćeno.

3.2. Predlaže u pobijanom dijelu presudu preinačiti u skladu sa žalbenim navodima i obvezati tužitelja na nadoknadu troškova žalbenog postupka, podredno presudu ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje.

4. Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava izložene navode te predlaže žalbu odbiti.

5. Žalba tuženika je osnovana.

6. Neosnovano tuženik ukazuje da je počinjena bitna postupovna povreda iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a jer razlozi presude nisu proturječni, međutim zbog pogrešnog tumačenja mjerodavnog materijalnog prava, činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđeno.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja koji je zaposlen kao ovlaštena osoba u Odgojnom zavodu Turopolje za isplatu iznosa od 30.055,76 kn bruto po osnovi razlike plaće za razdoblje od ožujka 2014. do ožujka 2018., za prekovremene sate odrađene u neradne dane, državne blagdane i praznike, koji zahtjev se temelji na tvrdnji da je tuženik pogrešno obračunavao mjesečni fond radnih sati, a posljedično tome i broj prekovremenih sati koje je tužitelj odradio.

8. Naime, prema tvrdnji tužitelja, u mjesečni fond sati računaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženika mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbija samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji pada u tjednu od ponedjeljka do petka.

9. U provedenom postupku je utvrđeno da je rad tužitelja bio organiziran u turnusu, u ciklusima 12-24-12-48 naizmjenično, da je tuženik vodio evidenciju o radu tužitelja koja je bila osnova za provođenje financijskog vještačenja te da je tužitelj radio i na dane blagdana i neradne dane koji su padali između ponedjeljka i petka. Iz nalaza vještaka utvrđuje da je tužitelj u prijepornom razdoblju ostvario 429 sati prekovremenog rada, pri čemu je prekovremeni rad utvrdio na način da je svaki sat rada odrađen na blagdan obračunao kao sat koji prelazi mjesečni fond radnih sati. Takav nalaz se temelji na nalogu suda koji je zadatak vještaka odredio pozivom na "podnesak tužitelja od 28. siječnja 2020.", a u kojem podnesku je tužitelj predložio, između ostalog, da vještak obračuna svaki sat rada odrađen na blagdan i neradni dan kao sate rada koji prelaze mjesečni fond radnih sati, dakle kao prekovremene sate. Sud prvog stupnja je ocijenio stručnim i objektivnim nalaz vještaka, te je na temelju nalaza utvrdio da tužitelju pripada pravo na isplatu razlike na ime neisplaćene plaće za narečeno razdoblje u iznosu od 33.055,76 kn bruto.

10. Prema stajalištu suda prvog stupnja, u redovni mjesečni fond radnih sati se ne računaju sati koji su odrađeni na blagdan koji je padao od ponedjeljka do petka, budući da se neradni dani određuju zakonom, pa službenik koji radi na dan blagdana ima pravo, pored dodatka za rad blagdanom, i pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad. Pritom se sud prvog stupnja pozvao na sudsku praksu Vrhovnog suda RH te Tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Zajednička komisija) broj 1/8 od 29. svibnja 2013. i 19/44 od 20. prosinca 2013.

11. U nazočnom slučaju se kao mjerodavni propisi primjenjuju Zakon o državnim službenicima i namještenicima ("Narodne novine" broj: 27/01, 92/05, 86/08, 28/10 i 74/10 – dalje ZDSN) te sklopljeni kolektivni ugovori za pitanja koja nisu uređena zakonom (čl. 2. st. 2. ZDSN). U prijepornom razdoblju su na snazi bila dva kolektivna ugovora, KU/13 i KU/17 koji sadrže odredbe o radnom vremenu te prekovremenom radu, između ostalog i u slučaju kada je rad organiziran u smjenama ili u turnusu. Prema čl. 44. st. 8. KU/13 i čl. 38. st. 8. KU/17 radom u turnusu smatra se rad službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.

12. Prema odredbi čl. 44. st. 1. KU/13, odnosno čl. 38. st. 1. KU/17, osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%, a za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150 %. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (stavak 10.). Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s osam sati (stavak 12.). Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno (stavak 11.).

13. Za ishod ovog postupka je ključno utvrđenje je li tužitelju obračunat i isplaćen prekovremeni rad na način da su uzeti u obzir svi sati rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

14. Treba navesti da tumačenja Zajedničke komisije imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, pa je sud , u primjeni 44. st. 12. KU/13, odnosno čl. 38.st. 12. KU/17, vezan tumačenjima Zajedničke komisije, pri čemu nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja.

15. Odredbu čl. 44. st. 10. KU/13, odnosno čl. 38. st. 10. KU/17, Komisija je nekoliko je puta tumačila pa je tako donijela Tumačenje broj 4/44 od 11. siječnja 2013. prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa osam, bez obzira u kojem sustavu rade. Prema Tumačenju broj 8/44 od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak - petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak - petak, ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. KU/13, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema tumačenju broj 24/44 od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. KU/13 nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. KU/13 i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu, te dodatke na plaću koje je ostvario.

16. Treba reći da je o tom pitanju rješavao Vrhovni sud Republike Hrvatske koji je u više predmeta ( primjerice rješenjem broj Revd-3662/2021-3 od 13. travnja 2022.) dopustio izjavljivanje revizije protiv drugostupanjske presude zbog slijedećih pitanja:"Smatra li se prekovremenim radom, rad službenika koji radi u turnusu, odnosno u smjenama i ostvari broj radnih sati koji su duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, neovisno o tome je li službenik radio u radne dane ili neradne dane odnosno blagdanom?“

17. U tim predmetima se kao sporno pojavilo tumačenje odredbe čl. 44.st. 10. KU/13, odnosno čl. 38.st. 10. KU/17. Povodom izjavljene revizije, Vrhovni sud RH je izrazio stajalište da se, imajući u vidu Tumačenja Zajedničke komisije broj 8/44, 24/44 i 2/35, sati odrađeni na blagdan ili neradni dan evidentiraju kao redovan rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu, a ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan, ti sati se uvećavaju prema čl. 44. st.10. KU/13 i čl.38. st.10. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati koji je jednak za sve radnike, tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad (rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev- 1140/2022 od 15. veljače 2023.).

18. Kako sud prvog stupnja nije raspravio pitanje prava tužitelja na naknadu za prekovremeni rad primjenom propisa te obvezujućih tumačenja mjerodavnih odredbi kolektivnih ugovora koje u nazočnom slučaju treba primijeniti, bilo je nužno presudu suda prvog stupnja ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje, primjenom čl. 370. st. 1. ZPP-a. Nakon što raspravi sporna pitanja u skladu s iznesenim uputama, sud prvog stupnja će donijeti novu odluku o zahtjevu, s tim što će odlučiti i o troškovima cijelog postupka.

19. Odluka o troškovima žalbenog postupka je donesena primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Rijeci 22. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Helena Vlahov Kozomara