Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-9554/2025

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak-Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljene ĐP i drugookrivljenog CP zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/17., 126/19., 84/21.) odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru broj: Pp-3235/2022-21 od 10. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, pobijana presuda se ukida i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

- Obrazloženje

1. Pobijanom presudom na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona prvookrivljena ĐP i drugookrivljeni CP oslobođeni su optužbe da bi počinili prekršaj iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji s obrazloženjem da nakon provedenog dokaznog postupka sud nije utvrdio dokazanim da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se optužnim prijedlogom stavlja na teret te ih je na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona zbog nedostatka dokaza oslobodio od optužbe.

1.1 Istom presudom određeno je da na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. – 5. i točke 7. citiranog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Tužitelj u bitnom ističe da prvostupanjski sud nije proveo sve dostupne dokaze u cilju potpunog i točnog utvrđenja činjeničnog stanja te da je trebalo provesti dokaznu radnju suočavanja okrivljenika na okolnosti u kojima se njihov iskazi ne slažu, a da je isto sud propustio učiniti. Predlažu da se žalba prihvati, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je osnovana.

4. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) ovaj Sud je ispitao jesu li

pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona te je pritom ovaj Sud utvrdio da činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nije u potpunosti utvrđeno i da je za sada preuranjena odluka prvostupanjskog suda o oslobađanju od optužbe okrivljenika zbog razloga navedenih u obrazloženju prvostupanjske presude.

5. Naime, iz razloga pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku o oslobađanju okrivljenika od optužbe zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Prekršajnog zakona donio zbog nedostatka dokaza navodeći, između ostalog, da osim međusobno proturječnih iskaza okrivljenika, ostali provedeni dokazi nisu pružili dostatnu osnovu za pouzdano i sigurno utvrđenje odlučih činjenica, te ne omogućuju pouzdano utvrđenje istinitosti navoda iz činjeničnog opisa djela prekršaja, a da u odnosu na drugookrivljenog CP u spisu ne postoji niti jedan materijalni dokaz koji bi mogao ukazivati na njegovu krivnju, dok se cjelokupna priložena dokumentacija odnosi isključivo na prvookrivljenu ĐP.

6. Međutim, u pravu je žalitelj da prvostupanjski sud nije proveo sve dokaze u cilju utvrđivanja odlučne činjenice djela prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, odnosno prvostupanjski sud nije proveo dokaz suočenja između okrivljenika budući da su iskazi okrivljenika proturječni i u nesuglasju pa je svakako prvostupanjski sud trebao navedeno proturječje otkloniti provedbom navedenog dokaza.

1. Prvostupanjski sud u točki 20. obrazloženja prvostupanjske presude obrazlaže da je prvookrivljena ĐP na vlastiti prijedlog, a radi ekonomičnosti, u postupku ispitana zamolbenim putem zbog čega nije bilo moguće provesti dokaz suočenjem okrivljenika radi razjašnjenja kontradiktornosti u njihovim iskazima o spornim odlučnim činjenicama. Međutim primijenjeno pravilo "in duobio pro reo" podrazumijeva da sud odlučuje presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika kada se nakon ocjene dokaza, pojedinačno u vezi s ostalim dokazima, ne daju otkloniti dvojbe o postojanju odnosno nepostojanju nekih činjenica koje tvore obilježje inkriminiranog prekršaja ili o kojima ovisi primjena neke druge odredbe Prekršajnog zakona, međutim, o tome se u konkretnom slučaju ne radi, jer primijenjeno načelo podrazumijeva da su prethodno izvedeni i ocijenjeni svi dostupni dokazi, a što nije u konkretnom slučaju učinjeno.

7. Naime, ovaj Sud nije prihvatio obrazloženje prvostupanjskog suda u odnosu na neprovođenje dokaza u odnosu na razloge zbog kojih nije proveden dokaz suočenja između okrivljenika, a jednako tako žalitelj u žalbi ističe da je prvostupanjski sud u postupku trebao izvesti dokaznu radnju suočenja okrivljenika na okolnosti u kojima se njihovi iskazi ne slažu, a što je propustio učiniti. Jednako tako prvostupanjski sud je u postupku trebao ispitati policijske službenike koji su došli na intervenciju kritične zgode, dakle prvostupanjski sud nije proveo sve dostupne dokaze u cilju potpunog i točnog utvrđenja činjeničnog stanja, pa je stoga žalbu tužitelja trebalo prihvatiti i pobijanu presudu ukinuti.

8. Prvostupanjski sud će ponovno provesti dokazni postupak, odnosno ponovno ispitati okrivljenike na navode optužnog prijedloga, provesti dokaz suočenja između okrivljenika, provesti i sve druge dokaze koje ocijeni potrebnim i nakon toga analizom i ocjenom svih provedenih dokaza donijeti novu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

9. Zbog navedenih razloga trebalo je u smislu odredbe članka 206. Prekršajnog zakona odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 22. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak-Medaković,v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zadru, u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelja.