Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž R-51/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Zorana Nikolića, kao predsjednika vijeća, Verice Perić Aračić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Josite Begović, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Merica Miše, odvjetnica u Trogiru, protiv tuženice Republika Hrvatska, za Ministarstvo obrane, Zagreb, koju zastupa ODO, Građansko-upravni odjel u Šibeniku, radi isplate, odlučujući o žalbi tužene izjavljene protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: Pr-16/2022-29 od 06. ožujka 2024., u sjednici održanoj 22. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
Žalba se uvažava, te se presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: Pr-16/2022-29 od 06. ožujka 2024., preinačava i sudi:
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
" I. Nalaže se tuženiku: Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, da u roku od 15 dana, isplati tužitelju: VH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], bruto iznos od 76.482,07 HRK/10.150,92 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 12% godišnje od 31.07.2015.g., od 01.08.2015.g. do 31.12.2015.g. po stopi od 8,14% godišnje, a od 01.01.2016.g. do isplate po stopi od 8,05% godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosjećne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sve za utuženi period i to:
-na iznos od 3.769,02 HRK/500,23 EUR od 10.10.2011.g. pa do isplate,
-na iznos od 4.230,53 HRK/561,49 EUR od 10.11.2011.g. pa do isplate,
-na iznos od 4.576,67 HRK/607,45 EUR od 10.12.2011.g. pa do isplate,
-na iznos od 3.230,59 HRK/428,77 EUR od 10.01.2012.g. pa do isplate,
-na iznos od 3.230,59 HRK/428,77 EUR od 10.02.2012.g. pa do isplate,
-na iznos od 2.256,28 HRK/299,46 EUR od 10.03.2012.g. pa do isplate,
-na iznos od 5.922,75 HRK/786,08 EUR od 10.04.2012.g. pa do isplate,
-na iznos od 3.948,50 HRK/524,06 EUR od 10.05.2012.g. pa do isplate,
-na iznos od 4.635,18 HRK/615,19 EUR od 10.06.2012.g. pa do isplate,
-na iznos od 4.512,57 HRK/598,92 EUR od 10.07.2012.g. pa do isplate,
-na iznos od 5.384,31 HRK/714,62 EUR od 10.08.2012.g. pa do isplate,
-na iznos od 1.551,81 HRK/205,96 EUR od 10.09.2012.g. pa do isplate,
-na iznos od 5.056,32 HRK/671,09 EUR od 10.10.2012.g. pa do isplate,
-na iznos od 4.655,42 HRK/617,88 EUR od 10.11.2012.g. pa do isplate,
-na iznos od 3.515,09 HRK/466,53 EUR od 10.12.2012.g. pa do isplate,
-na iznos od 2.832,67 HRK/375,95 EUR od 10.01.2013.g. pa do isplate,
-na iznos od 3.103,62 HRK/411,92 EUR od 10.02.2013.g. pa do isplate,
-na iznos od 5.948,61 HRK/789,52 EUR od 10.03.2013.g. pa do isplate,
-na iznos od 4.121.53 HRK/547,02 EUR od 10.04.2013.g. pa do isplate.
II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana isplati tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.008,61 Eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koja na isti iznos teče od dana presuđenja pa do isplate".
II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 2.050,00 EUR u roku od 15 dana.
III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova za sastav odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: Pr-16/2022-29 od 06. ožujka 2024., prihvaćen je zahtjev tužitelja i naloženo tuženiku isplatiti tužitelju na ime razlike plaće iznos od 10.150,92 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počev od dospijeća mjesečnih iznosa pa do isplate pobliže opisanih u točki I. izreke presude, a za razdoblje od rujna 2011. do ožujka 2013., dok je točkom II. izreke naloženo tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 3.008,61 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
2. Protiv navedene presude žalbu je izjavila tužena i to zbog svih žalbenih razlog iz članka 353. stavak 1. točka 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/2023 - u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i zahtjev odbije kao neosnovan.
3. Na žalbu je odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće za više odrađene sate od pet sati dnevno, odnosno za prekovremeni rad u vremenskom razdoblju od rujna 2011. do ožujka 2013.
6. U postupku je utvrđeno:
- da je tužitelj rješenjem Ministarstva obrane RH bio raspoređen na dužnost Tehnolog u ustrojbenu cjelinu Zapovjedništvo za potporu, Bojna za opskrbu, Satnija za opskrbu klasama MS III i V Slunj, Vod za skladištenje i održavanje klase V, Vellelunga,
- da je nakon eksplozije uzrokovane šumskim požarima izvan skladišnog kompleksa koja se dogodila u vojno skladišno kompleksu VSK "Pađene", 13. rujna 2011. , kao pirotehničar tehničke službe oružanih snaga Republike Hrvatske bio angažiran na obavljanju poslova pirotehničkog pregleda prostora, dakle, čišćenje i sanacija terena,
- da iz zapisnika o saslušanju svjedoka (BH, ĐH, AH) koji su kao i tužitelj obavljali poslove u VSK "Pađene", a koji su saslušani u istovrsnom predmetu poslovni broj: Pr-95/2019 po tužbi tužitelja ŽH i čiji iskazi su korišteni za potrebe ovog postupka proizlazi da su se njihovi poslovi, dakle i poslovi tužitelja sastojali od tehničkog izvida terena, izrade projektne dokumentacije pretraživanja terena i onesposobljavanje i uništavanja pronađenih sredstava prilikom razminiranja i ne samo mina nego svih sredstava, te da su imali smrtnih slučajeva među kolegama, a radili su više od pet sati dnevno kako je predviđeno zakonom. Iza tog razdoblja nakon smrti kolege da više nisu radili prije pet sati, a prije tog razdoblja da su imali prekovremenih sati koji se nisu isplaćivali, a koristili bi slobodne dane,
- da iz iskaza svjedoka CH (koji je kao zapovjednik satnije radio i dnevnu evidenciju radnog vremena), a koji je također saslušan u predmetu poslovni broj: Pr-95/2019 proizlazi da je tužitelj obavljao poslove kao pirotehničar tehničke službe, te da je prvih dana kao i ostali pirotehničari radio od 08:00 sati ujutro do 12:00 sati, te nakon pauze od 14:00 do 18:00 sati. Nakon toga su radili puno radno vrijeme 8 sati dnevno. Tužitelj je kao i ostali pirotehničari tehničke struke pored plaće ostvarivao i pirotehnički dodatak od 0,7 %, a pirotehničari inženjerijske pukovnije su imali dodatak 1%. Svjedok navodi da je po njemu svim djelatnicima po rješenju isplaćena plaća sukladno pravilnicima i nije ostalo neisplaćenih prekovremenih sati, a ciklus je trajao tri godine i osam mjeseci, a radilo se o opasnom poslu,
- da je financijskim vještačenjem broj prekovremenih sati utvrđen kao razlika više od pet sati rada u jednom danu, te je vještak utvrdio da je tužitelj u utuženom razdoblju proveo 837 prekovremenih sati na poslovima razminiranja u vrijednosti od 10.150,90 EUR,
- da je u predmetu poslovni broj: Pr-21/2015 pravomoćnom odlukom poslovni broj Gž R-995/2017 odbijen zahtjev tužitelja ŽH na ime razlike pirotehničkog dodatka tijekom obavljanja poslova na VSK "Pađene".
7. Na temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski je sud prihvatio zahtjev tužitelja navodeći u obrazloženju da je tužitelj u utuženom razdoblju kao djelatna vojna osoba obavljao poslove pretraživanja i poslove tehničkog izvida više od pet sati dnevno, a koje radno vrijeme se smatra punim radnim vremenom. U takvoj situaciji rad od pet sati na poslovima humanitarnog razminiranja dnevno ekvivalentan je redovnom radu na ostalim poslovima od osam sati dnevno. Stoga sud navedeni rad tužitelja ocjenjuje kao prekovremeni rad i prihvaća zahtjev za isplatu neisplaćene razlike plaće u visini utvrđenoj prema nalazu vještaka, a pozivajući se na članak 27. stavak 5. i 6. Zakona o humanitarnom razminiranju.
8. Ispitujući pobijanu presudu ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem članka 365. stavak 2. ZPP. Međutim, na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pogrešno primijenio materijalno pravo a na što žalitelj osnovano ukazuje u žalbi.
9. Prema odredbi članka 2. Zakona o humanitarnom razminiranju ("Narodne novine" broj: 153/05, 63/07, 152/08 i 110/15) operacije humanitarnog razminiranja u smislu ovoga Zakona jesu operacija od interesa za sigurnost Republike Hrvatske te zaštitu okoliša i ljudskog zdravlja (stavak 1). Poslovi humanitarnog razminiranja su poslovi općeg i tehničkog izvida, izrade projektne dokumentacije, pretraživanja, razminiranja, nadzora i poslovi povezani s njima (stavak 2). Operacijama humanitarnog razminiranja smatraju se i operacije razminiranja vojnih objekata koje provodi obučena i opremljena postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske.
9.1. Člankom 3. istog Zakona navedeno je da se operacijama humanitarnog razminiranja, u smislu ovoga Zakona, ne smatraju operacije onesposobljavanja ili uništavanja pronađenih minsko-eksplozivnih sredstava (u daljnjem tekstu: MES) kada se radi o hitnim intervencijama vezanim za sigurnost ljudi, u područjima i/ili zgradama koje nisu minski sumnjive u skladu s odredbama ovoga Zakona ili u podvodnim miniranim područjima. Ako nadležne službe Ministarstva unutarnjih poslova ili postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske prilikom obavljanja zadaća iz stavka 1. ovog članka, utvrde da se radi o minskom sumnjivom području obavijestit će Hrvatski centar za razminiranje (HCR).
10. Odredbom članka 27. istog Zakona propisano je da poslove tehničkog izvida, pretraživanja i razminiranja, pirotehničari obavljaju ustrojeni u pirotehničku skupinu, koja se sastoji od najmanje dva, a najviše deset pirotehničara i voditelja (stavak 1.). Voditelj radilišta rukovodi svim poslovima tehničkog izvida, pretraživanja i razminiranja na radilištu /, (stavak 2.). Pirotehničari su dužni obavljati svoje poslove na način da nakon obavljenog posla ne zaostanu MES (minsko – eksplozivna sredstva), NUS (neeksplodirana ubojna sredstva) ili njihovi dijelovi (stavak 3.). Voditelji radilišta i voditelji pirotehničkih skupina dužni su svoje poslove obavljati na način da se svi radovi na radilištu, odnosno u pirotehničkoj skupini obavljaju sukladno ovom Zakonu i podzakonskim propisima (stavak 4). Pirotehničari tijekom radnog vremena, na poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida, mogu provesti najviše 5 sati u tijeku jednog radnog dana (stavak 5.). Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, radno vrijeme iz stavka 5. ovoga članka smatra se punim radnim vremenom (stavak 6.).
11. Pravilnikom o načinu obavljanja poslova humanitarnog razminiranja ("Narodne novine" broj 53/07, 11/07 i 141/11) propisuje se način obavljanja općeg i tehničkog izvida, poslova pretraživanja i/ili razminiranja, pomoćnih poslova razminiranja, obilježavanja minski sumnjive površine te stručni nadzor, a prema članku 2. alineja 10. Pravilnika pod pojmom minski sumnjivo smatra se područje za koje postoji sumnja da je zagađeno MES-om i NUS-om i koje je kao takvo definirano od strane HCR.
12. Na temelju gore navedenih zakonskih odredbi proizlazi da se Zakon o humanitarnom razminiranju ne odnosi na pirotehničare tehničke službe nego na pripadnike inženjerijske postrojbe Hrvatske kopnene vojske (HKOV), te da se čišćenje sanacije terena nakon eksplozije na VSK "Pađen", a koje poslove je obavljao tužitelj, ne može smatrati razminiranjem (jer se ne radi o minskom polju ili skupinama namjerno postavljenim protupješačkim protuoklopnim minama ili kazetnim minama), te da tužitelj kao pirotehničar tehničke službe nije obavljao poslove razminiranja, nego poslove pirotehničkog pregleda prostora (sanacije i čišćenja) njemu poznatih neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS) koji su se nalazili na površini terena kako bi ga na siguran način bili deaktivirani i uništeni, dakle da postoji sadržajna razlika u poslovima razminiranja koje provode pioniri tehničari i poslovi pirotehničara tehničke službe koje poslove je obavljao tužitelj.
13. Kako iz spisa ne proizlazi da je od strane HCR područje VSK "Pađene" u razdoblju od eksplozije skladišta u rujnu 2011. kao i nakon toga bilo proglašeno minski sumnjivim područjem, a u smislu članka 2. stavak 1. podstavak 13. Pravilnika, te kraj činjenice da tužitelj kao pirotehničar tehničke službe na području VSK "Pađene" nije obavljao poslove razminiranja, nego sanacije čišćenja terena od neeksplodiranih ubojitih minsko eksplozivnih sredstava, proizlazi da se na tužitelja ne primjenjuje Zakon o humanitarnom razminiranju, a kako to tužena osnovano ističe, pa zahtjev tužitelja za isplatu prekovremenih sati s osnova rada više od pet sati u jednom danu nije osnovan. Da se na tužitelja ne primjenjuju odredbe Zakona o humanitarnom razminiranju proizlazi i iz činjenice da je po tužbi tužitelja ŽH (čiji je zahtjev za isplatu plaće za više odrađene sate od pet sati dnevno je presudom poslovni broj: Pr-95/2019 prihvaćen), dok je po tužbi istog tužitelja (ŽH) u predmetu radi isplate pirotehničkog dodatka, zahtjev pravomoćno odbijen (Presudom Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Gž R-995/2017-4 od 18. veljače 2024), jer je utvrđeno da tužitelj ima zvanje pirotehničara tehničke službe, a da bi djelatna vojna osoba ostvarila dodatak na pirotehnički dodatak prve kategorije mora imati zvanje pionir – pirotehničar, treba biti raspoređen na dužnost pionira, pirotehničara i mora raditi u minskom polju, a navedene pretpostavke tužitelj nije ispunio.
14. S obzirom na navedeno prvostupanjski je sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio zahtjev tužitelja, pa je na temelju članka 373. točka 3. trebalo preinačiti pobijanu presudu i zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan, zbog čega je odlučeno kao u točki I. izreke ove drugostupanjske odluke.
15. Budući da je preinačena odluka o glavnoj stvari, trebalo je preinačiti odluku o parničnom trošku. Tužitelj je u cijelosti izgubio parnicu, pa je prema članku 154. stavak 1. ZPP dužan tuženici naknaditi parnični trošak koji trošak se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore („Narodne novine“, broj 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23 – u daljnjem tekstu: Tarifa) odnosi na trošak sastava odgovora na tužbu u visini od 100 bodova (Tbr.8.točka 1), za sastav dva obrazložena podneska sukladno Tbr.8.točka 1. Tarife i za zastupanje na šest ročišta glavne rasprave Tbr.9. točka 1. Tarife u visinu od po 100 bodova, dakle ukupno 900 bodova, što pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 EUR, iznosi 1.800,00 EUR. Navedenom iznosu treba dodati i troškove za sastav žalbe u iznosu od 250,00 EUR (Tbr.10. točka 1. Tarife), pa troškovi ukupno iznose 2.050,00 EUR, zbog čega je odlučeno kao po točki II. izreke ove drugostupanjske odluke, a temeljem članka 166. stavak 2. ZPP.
U Dubrovniku, 22. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
Zoran Nikolić
