REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-8743/2025
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. GZ, zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“, broj 107/01., 87/02., 163/03., 141/04., 40/07., 149/09., 84/11., 80/13. i 39/19.), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola od 16. srpnja 2025., broj Pp-397/2022, u sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. GZ, ukida se pobijana prvostupanjska te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Puli-Pola od 16. srpnja 2025., broj Pp-397/2022, proglašena je krivom okr. GZ da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koji joj je, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna 100,00 eura, koju je dužna platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.
1.1. Istom presudom, na temelju čl. 64. st. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga i čl. 76.a Prekršajnog zakona, od okrivljenice je trajno i bez naknade oduzet predmet prekršaja, privremeno oduzet potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta ser. br. [serijski broj] od 8. veljače 2022.
1.2. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da je okrivljenica obvezna naknaditi 40,00 eura.
2. Protiv te presude, žalbu je podnijela okrivljenica, putem branitelja odvjetnika Berislava Pavišića, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se žalba prihvati i ukine prvostupanjska presuda.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu je okrivljenica kada tvrdi da je u provedenom postupku povrijeđeno načelo kontradiktornosti, a što je, po ocjeni ovog suda, moglo utjecati na presudu, čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.).
5. Prema obrazloženju pobijane presude (odlomak 5.), prvostupanjski sud je odluku o krivnji okr. GZ donio na temelju dva dokaza i to: potvrde o privremenom oduzimanju predmeta te službene zabilješke o preliminarnom ispitivanju oduzete materije nalik na drogu. Ovaj potonji dokaz je tužitelj priložio na glavnoj raspravi 16. srpnja 2025., nakon koje je donesena presuda. Na navedenoj glavnoj raspravi ni okrivljenica niti njen branitelj nisu bili nazočni, a svoj nedolazak su ispričali dan prije održavanja glavne rasprave. Iz navedenog proizlazi da okrivljenica nije imala mogućnosti očitovati se o dokazu optužbe (službenoj zabilješci o preliminarnom ispitivanju oduzete materije nalik na drogu) koji je tereti.
6. Takvim postupanjem prvostupanjski sud je povrijedio konfrontacijsko pravo okrivljenice, a time i načelo kontradiktornosti, čime je došlo do povrede prava obrane, a što je sve moglo utjecati na pravilnost pobijane presude. Konfrontacijska klauzula označava pravo okrivljenice prema kojem ona, barem jednom u postupku, mora imati mogućnost djelotvorno ispitati svjedoka optužbe. Pritom, pojam „svjedok optužbe“ u praksi Europskog suda za ljudska prava ima autonomno značenje (nije relevantno kako ga definira nacionalno pravo) i on, osim svjedoka, obuhvaća i vještaka, i suokrivljenika i isprave (tako i Ustavni sud Republike Hrvatske, npr. odluka U-III-7013/2014). I Ustav Republike Hrvatske (čl. 29. st. 2. podst. 6.) i Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (čl. 6. st. 1. t. d), kroz propisano konfrontacijsko pravo, jamče provedbu načela kontradiktornosti. Načelo kontradiktornosti označava, između ostalog, i pravo stranaka da budu nazočne radnjama u postupku i da pri obavljanju tih radnji zastupaju svoje interese i izražavaju svoje stajalište. Navedeno načelo je sastavnica stožernog načela kažnjivih postupaka – prava na pravičan postupak. Osim toga, i odredbom čl. 85. st. 2 Prekršajnog zakona propisano je da se okrivljeniku mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist. U ovom prekršajnom postupku, provođenjem dokazne radnje čitanja službene zabilješke o preliminarnom ispitivanju materije nalik na drogu, kojoj radnji okrivljenica nije nazočila niti je imala mogućnosti se tom ispravom ranije upoznati jer ju je tužitelj priložio u spis tek na glavnoj raspravi na kojoj okrivljenica nije bila nazočna, nije bila osigurana kontradiktornost postupka odnosno bilo je povrijeđeno konfrontacijsko pravo okrivljenice, a što je sasvim sigurno moglo utjecati na presudu.
7. Svakako treba naglasiti da su i okrivljenica i njen branitelj pozive za glavnu raspravu održanu 16. srpnja 2025. primili 5. lipnja 2025. a svoj nedolazak zbog službene spriječenosti opravdali tek jedan dan prije glavne rasprave (15. srpnja 2025.) i pritom nisu dostavili nikakve dokaze ni u vezi službene spriječenosti zbog koje ne mogu doći na glavnu raspravu, niti u vezi činjenice da odgodu glavne rasprave nisu bili u mogućnosti tražiti ranije. No, takvo njihovo postupanje ne može ići na štetu prava obrane okrivljenice, ovo tim više što je iz podataka u spisu vidljivo da prvostupanjski sud od 4. svibnja 2022., kada je zaprimio povrat zamolnice za ispitivanje okrivljenice, do 2. lipnja 2025., kada su otpremljeni pozivi za glavnu raspravu zakazanu za 16. srpnja 2025., nije proveo ni jednu službenu radnju u ovom prekršajnom postupku.
8. Slijedom navedenog, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona, na koju okrivljenica osnovano ukazuje u žalbi, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.
9. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova provesti dokazni postupak te će donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim odlučnim činjenicama.
10. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 22. listopada 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Puli-Pola u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.
