REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-9407/2025

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe CROATIA AIRLINES d.d., zbog prekršaja iz čl. 249. st. 1. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20.), odlučujući o žalbi okr. pravne osobe, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici od 2. rujna 2025., broj Pp-454/2025, u sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe okrivljene pravne osobe CROATIA AIRLINES d.d., a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod I., žalba okrivljene pravne osobe CROATIA AIRLINES d.d.je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici od 2. rujna 2025., broj Pp-454/2025, okrivljena pravna osoba CROATIA AIRLINES d.d. je proglašena krivom da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 52. st. 1. Zakona o strancima, kažnjiv po čl. 249. st. 1. istog zakona i čl. 52. st. 1. Zakona o strancima, kažnjiv po čl. 249. st. 4. istog zakona, za koji joj je izrečena novčana kazna 2.910,00 eura, koju je dužna platiti u roku 90 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezana je i na naknadu troškova prekršajnog postupka 50,00 eura.

2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnijela okrivljena pravna osoba osobno, naznačujući u uvodu žalbe da se žali zbog svih žalbenih osnova. Predlaže da se žalba prihvati, a pobijana presuda preinači na način da je se oslobodi optužbe odnosno plaćanja novčane kazne ili da se izrekne najniža moguća novčana kazna propisana odredbama Prekršajnog zakona, a podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.

2.1. Uz žalbu, okrivljena pravna osoba je dostavila odluku suda Europske unije u predmetu C-584/18.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.

5. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio, između ostalog, i na iskazu svjedokinje IP, koja je ispitana na glavnoj raspravi 2. rujna 2025. Uvidom u zapisnik s te glavne rasprave (strana 44 spisa) utvrđeno je da prvostupanjski sud nije svjedokinju IP upozorio da nije obvezna odgovarati na pitanja predviđena u čl. 288. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25.), a što je, sukladno odredbi čl. 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, bio dužan učiniti.

6. Prema odredbi čl. 300. st. 1. t. 5. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz čl. 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku nisu ubilježena u zapisnik. Radi se o imperativnoj normi koja se odnosi na sva upozorenja sadržana u čl. 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i koja ne trpi druge izuzetke osim onog propisanog u čl. 285. st. 6. tog Zakona, o čemu se u ovom prekršajnom predmetu ne radi.

7. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaz svjedokinje IP te ga u obrazloženju presude (odlomak 12.) ocjenjuje i analizira, uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji okrivljene pravne osobe.

9. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

10. Osim navedenog, potrebno je ukazati i na još nekoliko nedostataka pobijane presude.

11. U prvostupanjskoj presudi nije naznačeno glasilo u kojem je objavljen Zakon o strancima koji je prvostupanjski sud primijenio, kako to nalaže odredba čl. 59. st. 5. Sudskog poslovnika, a što je naročito bitno s obzirom na činjenicu da se Zakon o strancima, od vremena kad je inkriminirani prekršaj počinjen pa do donošenja prvostupanjske odluke, mijenjao nekoliko puta, između ostalog, i u pogledu visine novčane kazne propisane za prekršaj koji je predmet ovog postupka.

11. Izreka pobijane presude je nerazumljiva jer su u pravnoj kvalifikaciji prekršaja navedene dvije kažnjive odredbe (čl. 249. st. 1. i čl. 249. st. 4. Zakona o strancima) pa je nejasno za koji prekršaj je okrivljena pravna osoba proglašena krivom.

12. Izreka pobijane presude je i u proturječju s njenim razlozima, jer je okrivljenoj pravnoj osobi izrečena novčana kazna 2.910,00 eura, a za oba prekršaja koja su naznačena u izreci pobijane presude (čl. 249. st. 1. i čl. 249. st. 4. Zakona o strancima), i u vrijeme kada je prekršaj počinjen i u vrijeme kada je donesena pobijana presuda, bila je propisana veća novčana kazna, a prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude (odlomak 16.) navodi da zbog dosadašnje višestruke osuđivanosti okrivljene pravne osobe za istovrsne prekršaje nije mogao primijeniti čl. 37. Prekršajnog zakona.

13. Razlozi pobijane presude su u znatnoj mjeri proturječni, jer je prvostupanjski sud prvo naveo da je prekršaj počinjen iz nehaja (odlomak 11.), a zatim da je okrivljena pravna osoba počinila prekršaj po principu objektivne odgovornosti (odlomak 16.). U odnosu na obrazlaganje oblika krivnje, prvostupanjski sud se upućuje na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. 5/2022 od 8. veljače 2022.

14. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, na odgovarajući način, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka te iznova provesti do sada izvedene dokaze, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu na zakonu osnovanu odluku, uvažavajući primjedbe navedene u ovoj drugostupanjskoj odluci

15. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 22. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenu pravnu osobu i tužitelja.