Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž R-121/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kučić kao predsjednice vijeća te Veljka Kučekovića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Rep kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Jasminki Franić, odvjetnici iz Splita, protiv tuženika Lavčević- mehanizacija d.o.o., iz Splita, Stinice 16, OIB:62641419845, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr- 1923/2022-34 od 18. srpnja 2025., na nejavnoj sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2025.,

p r e s u d i o  i  r i j e š i o  j e

Tuženikova žalba djelomično se uvažava, a djelomično odbija kao neosnovana te se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-1923/2022-34 od 18. srpnja 2025.:

- potvrđuje u točki I. izreke u dijelu kojim je tuženiku naloženo da tužitelju plati iznos od 3.982,00 EUR sa zateznim kamatama

- potvrđuje u točki I. izreke u dijelu kojim je tuženiku naloženo da tužitelju plati iznos od 914,16 EUR sa zateznim kamatama

- ukida u dijelu točke I. izreke kojim je tuženiku naloženo da tužitelju na ime naknade imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege plati iznos od 613,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama i u dijelu točke I. izreke kojim je tuženiku naloženo da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.434,13 EUR sa zateznim kamatama i u tom ukinutom dijelu se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

«I. Usvaja se dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

"I. Dužan je tuženik u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe , isplatiti tužitelju na ime naknade štete s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje , iznos od 3.982,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od podnošenja tužbe ( 12.05.2022. ) do isplate , po kamatnoj stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 01.01.2023.po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište , uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena.

II. Dužan je tuženik u roku 15 dana , isplatiti tužitelju na ime naknade imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege , iznos od 613,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 12.05.2022.do isplate po kamatnoj stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 01.01.2023.po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište , uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena.

III. Dužan je tuženik s osnova izgubljene zarade za vrijeme privremene nesposobnosti u razdoblju liječenja tužitelja isplatiti tužitelju iznos od 914,16 EUR sve sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče na svaki dospjeli mjesečni iznos naknade i obračunava se od dana dospijeća pa do isplate uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 01.01.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište , uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena a koja kamata teče na iznose, kako slijedi: - na iznos od 144,00 EUR počev od 30.11.2021.do isplate

- na iznos od 226,10 EUR počev od 31.12.2021.do isplate - na iznos od 236,20 EUR počev od 31.01.2022.do isplate - na iznos od 215,40 EUR počev od 28.02.2022.do isplate - na iznos od 92,20 EUR počev od 31.03.2022.do isplate.

IV. Dužan je tuženik u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.434,13 eura sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište , uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

"Dužan je tuženik u roku 15 dana , isplatiti tužitelju na ime naknade imovinske štete s osnova troškova liječenja, iznos od 200,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 12.05.2022.do isplate po kamatnoj stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 01.01.2023.do isplate po .po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište , uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena."» 2. Protiv dosuđujućeg dijela presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. (pročišćeni tekst), 25/13., 89/14., 70/19.; dalje: ZPP) i predlaže da se pobijana presuda preinači, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Tuženik se žali zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka ali u obrazloženju žalbe ne navodi u čemu se ta bitna povreda sastoji. Ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti tako da taj žalbeni razlog nije osnovan.

6. Prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelj kao radnik tuženika 11. listopada 2021. doživio nesreću na radu prilikom utovara dijelova dizalice na kamion kada se je dio dizalice pomaknuo i pritisnuo tužitelja na montažni komad koji se je tamo nalazio pri čemu je tužitelj zadobio tjelesne ozljede.

6.1. Člankom 25. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.) propisano je da se smatra da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, a stavkom 2. istog članka je propisano da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

6.2. Na temelju provedenih liječničkih vještačenja je utvrđeno da je tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede u vidu višestrukog prijeloma u području lijeve lopatice. Zbog ozljede je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 14 dana te slabog intenziteta u trajanju od 60 dana. Tužitelj je također pretrpio primarni strah u trajanju od oko 10-tak sekundi te sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 3 do 4 dana, umjerenog intenziteta u trajanju do 3 tjedna te blažeg intenziteta slijedećih 12 do 14 tjedana. Zbog posljedica ozljeđivanja je tužiteljeva životna aktivnost umanjena u omjeru od 8 %.

6.3. Na temelju tih činjenica prvostupanjski sud je, prethodno utvrdivši da nema tužiteljevog doprinosa nastanku štetnog događaja, primjenom članka 19. i 1100. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.; dalje: ZOO) tužitelju dosudio pravičnu novčanu naknadu za pretrpljenu neimovinsku štetu u iznosu od 3.982,00 eura.

6.4. Prvostupanjski sud je također na temelju nalaza i mišljenja liječničkog vještaka ortopeda utvrdio da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 135 sati. Na temelju podataka Doma za starije i nemoćne osobe „Lovret“ je prvostupanjski sud utvrdio da bi cijena jednog sata tuđe pomoći i njege bila 5,31 eura te je stoga tužitelju dosuđena naknada imovinske štete po toj osnovi u iznosu od 613,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od podnošenja tužbe pa do isplate.

6.5. Nadalje, prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda bio na bolovanju zbog čega trpi izgubljenu zaradu u visini razlike između plaće koju bi primio da nije bio na bolovanju i naknade koju je primao za vrijeme bolovanja te je tužitelju po toj osnovi dosuđena naknada štete u iznosu od 914,16 eura.

6.6. Tuženik se žali navodeći da smatra da je u cijelosti trebao biti oslobođen odgovornosti za štetu koju tužitelj trpi, jer je do te povrede na radu došlo isključivo krivnjom tužitelja koju tuženik nije mogao predvidjeti. Tuženik smatra da je u najmanju ruku trebalo utvrditi djelomičnu odgovornost tužitelja srazmjerno težini njegove krivnje obzirom da je do ozljeđivanja tužitelja došlo zbog krajnje nepažnje tužitelja.

6.7. U tijeku postupka saslušan je tužitelj kao stranka u svrhu dokazivanja te je iskazao da je do njegovog ozljeđivanja došlo na način da je pristupio kopčanju lancem dijela dizalice kojeg je trebalo podići na kamion. Dijelovi dizalice nalazili su se na tlu koje je bilo obraslo travom do koljena pa zbog toga nije mogao vidjeti da je dio dizalice čijem kopčanju je pristupio nepravilno odložen i nestabilan te kada ga je počeo kopčati taj komad se pomaknuo i ukliještio tužitelja na drugi montažni komad dizalice.

6.8. Iz takvog tužiteljevog iskaza proizlazi da tužitelj nije učinio ništa što bi se moglo okarakterizirati kao njegov doprinos nastanku štetnog događaja. Tužitelj je pristupio kopčanju lanca za dio dizalice kojeg je trebalo podići na kamion nesvjestan činjenice da je taj dio nestabilan, a što zbog trave nije niti mogao uočiti pa je stoga prvostupanjski sud pravilno zaključio da nema tužiteljevog doprinosa nastanku štetnog događaja. Također, tuženik neosnovano u žalbi navodi da je do štetnog događaja došlo zbog više sile, pozivajući se na to da su svjedoci JM i RM naveli da uzrok pomicanja dijela dizalice može biti „zbog vjetra u zraku“. Ti svjedoci su to naveli kao jedan od mogućih uzroka pomicanja dijela dizalice, ali nisu tvrdili da se dio dizalice kojeg je tužitelj kopčao pomaknuo zbog vjetra. Osim toga, ti svjedoci su naveli da se dio dizalice može pomaknuti zbog vjetra onda kada je podignut u zrak, što ovdje nije slučaj jer se dio dizalice pomaknuo i ukliještio tužitelja kada je još bio na tlu i nije bio dignut u zrak radi utovara na kamion.

6.9. Tuženik se također žali zbog toga što je tužitelju dosuđen iznos od 914,16 eura po osnovi izgubljene zarade u razdoblju liječenja navodeći da po toj osnovi tužitelj nije oštećen jer je primao naknadu u sto postotnom iznosu. Činjenica da je tužitelj primao naknadu u sto postotnom iznosu ne znači da on ne trpi štetu u vidu izgubljene zarade. Naime, upravo je sam tuženik dostavio izračun iz kojeg proizlazi da postoji razlika u tužiteljevim primanjima između isplaćene naknade po osnovi bolovanja te plaće koju bi ostvario da nije bilo predmetne ozljede na radu i da ta razlika iznosi 914,16 eura. Tužitelj je prihvatio takav izračun tuženika pa proizlazi da je nesporno da tužitelj trpi izgubljenu zaradu u navedenom iznosu.

7. Zbog tih razloga je žalba tuženika protiv dijela prvostupanjske presude kojim je tužitelju dosuđena pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu te naknada štete po osnovi izgubljene zarade odbijena kao neosnovana na temelju članka 368. stavak 1. ZPP-a i ti dijelovi prvostupanjske presude su potvrđeni.

8. Tuženik se nadalje žali protiv dijela prvostupanjske presude kojim je tužitelju dosuđena naknada imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege. Prvostupanjski sud je cijenu jednog sata tuđe pomoći i njege, kako to proizlazi iz obrazloženja presude, utvrdio prema podatcima Doma za starije i nemoćne osobe „Lovret“ u iznosu od 5,31 eura. Međutim, u spisu ne postoje podatci Doma za starije i nemoćne osobe „Lovret“ pa stoga nije moguće provjeriti točnost navedene činjenice, odnosno cijene sata tuđe pomoći i njege. Nadalje, prvostupanjski sud nije naveo da li je tu cijenu utvrđivao prema cijenama u vrijeme kada je tužitelju pružana tuđa pomoć i njega ili prema cijenama u vrijeme presuđenja, odnosno da li se podatci koje spominje prvostupanjski sud odnose na cijene sata tuđe pomoći i njege neposredno prije presuđenja. Od toga zavisi i dosuda zateznih kamata jer ukoliko je cijena sata tuđe pomoći i njege utvrđena prema cijenama u vrijeme pružanja te tuđe pomoći i njege, tada bi tužitelj imao pravo na zatezne kamate od dana podnošenja tužbe. Ukoliko je, pak, ta cijena utvrđena prema cijenama u vrijeme presuđenja, tada bi i zatezne kamate tekle od dana presuđenja. Kako prije utvrđenja prema kojim cijenama je dosuđena naknada štete za tuđu pomoć i njegu nije moguće ispitati pravilnost dosude zateznih kamata od dana podnošenja tužbe, taj dio prvostupanjske presude je ukinut zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na temelju članka 370. ZPP-a i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u kojem će prvostupanjski sud jasno utvrditi prema kojim cijenama je utvrđena cijena jednog sata tuđe pomoći i njege, da li prema cijenama u vrijeme pružanja pomoći i njege ili prema cijenama u vrijeme presuđenja, te će potom donijeti novu odluku o tom dijelu tužbenog zahtjeva.

Koprivnica, 22. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Tatjana Kučić