REPUBLIKA HRVATSKA
Trgovački sud u Zagrebu
Zagreb, Trg Johna
Fitzgeralda Kennedyja 11
Poslovni broj: P-395/2024-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Tini Šimović, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ul. grada Vukovara 282, OIB 22694857747, zastupanog po punomoćniku Anđelu Vuniću, odvjetniku iz OD Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB 57500462912, radi isplate , nakon provedene javne glavne rasprave, zaključene 5. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice po zaposlenju tuženika JH, **.**.2025.
p r e s u d i o j e
I/ U cijelosti se odbija tužiteljev tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 398,47 eur, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 18. ožujka 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. do po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europske središnje banke koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te mu naknaditi parnične troškove, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od presuđenja do isplate, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europske središnje banke koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana."
Obrazloženje
1./ Tužitelj je 23. veljače 2024. podnio ovom sudu tužbu u kojoj navodi, u bitnome, da se 17. siječnja 2022., oko 22,00 sata, na autocesti A3 dogodila prometna nezgoda na način da su četiri vozila naletjela na otpali gazeći sloj gume na kolniku. Jedno od vozila koje je na opisani način naletjelo na gazeći sloj gume na kolniku i koje je pri tome oštećeno da je vozilo registarske oznake [registarska oznaka], a koje je u vrijeme ove nezgode kod tužitelja bilo osiguranom policom automobilskog kasko osiguranja. Tužitelj da je svom osiguraniku, prijebojem međusobnih potraživanja, naknadio štetu nastalu na osiguranom vozilu, u iznosu od 398,47 eur. Smatra da je za nastanak nezgode u kojoj je oštećeno kod tužitelja osigurano vozilo odgovoran tuženik, jer da je propustio uredno održavati autocestu i osigurati uvjete za odvijanje sigurnog prometa na njoj. Nadalje, smatra da se odgovornost tuženika prosuđuje po pravilima o objektivnoj odgovornosti, jer da je gazeći sloj gume na kolniku autoceste opasna stvar. Osim toga, smatra da tuženik odgovara i zbog povrede ugovornih obveza prema korisniku autoceste koji da je za korištenje autoceste platio cestarinu. Stoga, s obzirom da su na njega, isplatom osigurnine, prešla osiguranikova prava, a tuženik njegovom regresnom zahtjevu nije udovoljio u mirnom postupku, potražuje od tuženika isplatu iznosa od 398,47 eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši od 18. ožujka 2022.
2./ U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik na osporava nastanak štetnog događaja i tužiteljevu aktivnu legitimaciju kao osiguratelja koji je isplatio naknadu. Međutim, osporava osnovanost tužiteljevog zahtjeva jer tvrdi da za nastanak štetnog događaja nije odgovoran, stoga što da nije propustio izvršavati svoje obveze vezane uz održavanje autoceste. Naime, tvrdi da je u konkretnom slučaju ophodnja autoceste prethodno štetnom događaju redovito i pravilno izvršavana, da gazeći sloj gume nije od strane ophodara uočen, a da vezano uz ovaj predmet na autocesti nije bilo niti dojava korisnika, do dojava u povodu naleta vozila koje opisuje tužitelj. Dakle, tvrdi da je gazeći sloj gume na kolnik dospio neposredno prije nastanka nezgode, a koji događaj da tuženik nije, postupanjem koje je dužan poduzimati vezano uz održavanja autoceste, mogao spriječiti. Stoga tvrdi da nije postupao protupravno i da svojim postupanjem ili propustom dužnog postupanja nije prouzročio predmetni štetni događaj. Nadalje, ističe prigovor doprinosa odnosno isključive odgovornosti osiguranika tužitelja jer tvrdi da brzinu nije prilagodio stanju na cesti, uz navođenje da isti, kao imatelj opasne stvari u pokretu (automobila) odgovara po kriteriju uzročnosti. Osporava visinu štete na vozilu i zatraženi tijek zateznih kamata.
3./ U postupku je izvršen je uvid i pročitane su sljedeće isprave: potvrda policije o nezgodi s prilozima (list 6-17 spisa), odštetni zahtjev tužitelju (list 18-21 spisa), polica kasko osiguranja i tužiteljevi uvjeti (list 22-23, 33-34, 35-73 spisa), izvid štete (list 27- 31 spisa), račun popravka (list 32 spisa), potvrda o uplati premije (list 74 spisa), izjava o prijeboju i potvrda o plaćanju (list 75-77 spisa), očitovanje osiguratelja tuženika (list 78-80 spisa), putni radni listovi, dnevnici rada i ophodarski dnevnici (list 89-102 spisa), tuženikova polica odgovornosti (list 103 -104 spisa), sudska praksa (list 105-124, 130- 133, 170-188, 194-196 spisa). Uz suglasnost stranaka, kao dokazi su korišteni zapisnici o saslušanju svjedoka BH, LH, AH i policijskih službenika ZH i PH (list 136-146 spisa). Nadalje, provedeno je prometno vještačenje po vještaku za promet Igoru Jakopliću, koji je svoj nalaz i mišljenje izradio u pisanom obliku, bez potrebe usmenog iznošenja na ročištu, s obzirom da stranke primjedbi na nalaz i mišljenje nisu imale (list 154-163 spisa). Tužitelj je pregledao izvornike isprava (putni radni listovi, dnevnici rada i ophodarski dnevnici), koje je tuženik priložio u preslikama (čl. 108. st. 3. ZPP-a).
4./ Na prijedlog tuženika, o parnici je, uz dostavu tužbe i odgovora na tužbu, 2. travnja 2024. obaviješten, u skladu s odredbom čl. 211. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP), tuženikov osiguratelj HOK osiguranje d.d.
5./ Temeljem tako provedenih dokaza, ocijenivši ih primjenom odredbe čl. 8. ZPP-s, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.
6./ Predmet spora je regresni tužiteljev zahtjev za naknadom iznosa koji je isplatio, na osnovi sklopljenog ugovora o automobilskom kasko osiguranju, svom osiguraniku po osnovi naknade štete uslijed oštećenja nastalih naletom na predmet (gazeći sloj gume) na kolniku autoceste, od tuženika za kojeg tvrdi da je za nastanak štete odgovoran zbog propusta u održavanju autoceste, odnosno prema kriteriju uzročnosti.
7./ Nije sporno da se 17. siječnja 2022., oko 22,00 sata, na autocesti A3, dogodio štetni događaj, na način da su četiri vozila, između ostalih i vozilo registarske oznake [registarska oznaka], naletjela na otpali gazeći sloj gume na kolniku autoceste. Nije sporno da je u ovom štetnom događaju oštećeno vozilo registarske oznake [registarska oznaka], i da je tužitelj, kao osiguratelj temeljem automobilskog kaska, naknadio štetu na osiguranom vozilu.
8./ Sporne su činjenice vezane uz dinamiku nastanka predmetne nezgode, odnosno da li se otpali gazeći sloj gume na kolniku autoceste našao neposredno prije nastanka štetnog događaja, a s tim u vezi i pitanje odgovornost tuženika za pojavu ovog predmeta na autocesti te da li se odgovornost tuženika prosuđuje prema kriteriju krivnje ili uzročnosti. Nadalje, sporno je da li je za nastanak nezgode odgovoran i tužiteljev osiguranik zbog propusta prilikom upravljanja vozilom. Konačno, sporna je visina štete i tijek zateznih kamata.
9./ Visina štete nastale na vozilu registarske oznake [registarska oznaka] utvrđena je na temelju nalaza i mišljenja vještaka, kojeg je sud u cijelosti prihvatio kao stručnog i objektivnog, a imajući u vidu da niti stranke primjedbi na pravilnost zaključaka vještaka nisu imale. Naime, vještak je naveo da nema primjedbi na opseg štete kako ga je tužitelj utvrdio prilikom izvida, da je popravak vozila bio isplativ, i da je, prema kalkulaciji, iznosio 3.739,28 kn (496,29 eur) (bez pripadajućeg PDV-a).
10./ Prema računu popravka oštećenog vozila, popravak je plaćen u iznosu od 3.002,24 kn (398,47 eur) (bez pripadajućeg PDV-a), a koji je iznos tuženik namirio osiguraniku međusobnim prijebojem potraživanja. S obzirom da iz izjave o prijeboju i potvrde o plaćanju proizlazi da je potraživanje svom osiguraniku tužitelj namirio 28. ožujka 2022., osnovano tuženik prigovara tijeku zateznih kamata koje tužitelj potražuje dijelom i za razdoblje prije izvršenog plaćanja (od 18. ožujka 2022 do 28. ožujka 2022.) .
11./ U odnosu na među strankama sporna činjenična i pravna pitanja vezana uz dinamiku nastanka predmetne nezgode i odgovornost tuženika, prije svega valja navesti da se odgovornost tuženika, kao osobe dužne upravljati i održavati autocestu, prosuđuje prema kriteriju krivnje, u skladu s odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO). Naime, prema shvaćanju ovog suda, i prevladavajućoj sudskoj praksi, cesta sama po sebi ne predstavlja opasnu stvar slijedom čega prava osoba koja održava cestu, pa i autocestu, ne odgovara po kriteriju uzročnosti (čl. 1045. st. 3. ZOO-a). Potrebno je stoga, radi utvrđenja odgovornosti tuženika utvrditi postojanje propusta tuženika glede njegove dužnosti održavati cestu u stanju koje omogućuje nesmetan i siguran promet. Pri tome se dužnosti, odnosno propusti tuženika prosuđuju prema mjerodavnim propisima koju uređuju postupanje tuženika prilikom održavanja autoceste, i to Zakonom o cestama (""Narodne novine, broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23 i 133/23; dalje ZC), Zakonom o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 i 145/24, dalje ZSPC), Pravilnikom o ophodnji javnih cesta ("Narodne novine", broj: 75/14 i 7/21) i Pravilnikom o održavanju cesta ("Narodne novine", broj: 9/2014 i 3/2021). Pogrešno je stoga shvaćanje tužitelja o objektivnoj odgovornosti tuženika, bilo kao osobe koja upravlja autocestom, bilo kao osobe kojoj korisnici podmiruju naknadu za korištenje autoceste.
12./ Prema odredbi čl. 81. st. 1. ZC, tuženik upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, osim onih autocesta kojima upravlja koncesionar sukladno odredbama ovoga Zakona. U skladu s odredbom čl. 45. st. 4. ZC, tuženik je dužan, bez odgode, nakon saznanja, s ceste ukloniti sve zapreke ili druge posljedice zabranjenih radnji, koje bi mogle oštetiti javnu cestu ili ugroziti, ometati ili smanjiti sigurnost prometa na javnoj cesti. Prema odredbi čl. 26. ZC, poslovi održavanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu, između ostalih, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste i ophodnja.
13./ Sukladno odredbi čl. 6. st. 1., 2. i 3. ZSPC, ceste se, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa, osoba nadležna za održavanje ceste dužna je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, a ceste se mogu se pustiti u promet tek nakon što se, na način propisan posebnim zakonom, utvrdi da s gledišta sigurnosti prometa udovoljavaju propisanim tehničkim normativima.
14./ Pravilnikom o održavanju cesta uređen je popis poslova redovitog i izvanrednog održavanja cesta, opseg pojedinih radova i rokovi izvođenja tih radova kojih su izvođenje dužne osigurati pravne osobe koje upravljaju javnim cestama . U skladu s odredbom čl. 20. st. 2. i 3. ovog Pravilnika, ophodarska služba je dužna nadzirati sva događanja koja utječu na javnu cestu i promet na njoj te pregledavati (vizualno) stanje svih sastavnih dijelova javne ceste; obavljati manje radove održavanja ceste i provodi potrebne mjere i radnje za zaštitu javne ceste, koje je u mogućnosti obaviti s propisanom opremom i raspoloživim sredstvima , a podatke o izvršenom pregledu i obavljenim radovima ophodarska služba obvezna je zapisati i na propisani način pohraniti, te dostaviti upravitelju ceste. Nadalje, prema odredbi čl. 30. ovog Pravilnika, upravitelj ceste u obvezi je osigurati da izvođač radova održavanja ceste sve sastavne dijelove javne ceste očisti na način da odstrani sve što može utjecati na sigurnost prometa, njegovu funkcionalnost i uređeni izgled ceste te zaštitu okoliša.
15./ U skladu s Pravilnikom o ophodnji javnih cesta, ophodnja javnih cesta obavlja se radi: nadziranja stanja i prohodnosti javnih cesta, izvanrednih događaja na njima i meteoroloških uvjeta značajnih za sigurno odvijanje prometa, osiguranja iznenadno nastalog izvora opasnosti na javnoj cesti koji se nije mogao predvidjeti, provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa na njima, otklanjanja posljedica izvanrednih događaja na javnim cestama, osiguranja redovitih i izvanrednih dojava o stanju i prohodnosti javnih cesta, obavljanja radova redovitog održavanja manjeg obima na javnim cestama (čl. 2.) i to najmanje tri puta dnevno na autocestama (čl. 3.).
16./ Radi utvrđenja odlučnih činjenica vezanih uz uzrok nastanka predmete prometne nezgode naletom vozila na otpali gazeći sloj gume na kolniku, provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka (čitanjem iskaza oko korištenja kojih su se kao dokaza strane suglasile) i prometnim vještačenjem. Sud je nalaz i mišljenje vještaka i u dijelu koji se odnosi na dinamiku nastanka nezgode u cijelosti prihvatio kao stručan i objektivan, također imajući u vidu da niti stranke pravilnost zaključaka vještaka nisu osporavale. Imajući u vidu da su suglasni, kako s ispravama u spisu, tako i međusobno, a i potkrijepljeni zaključcima vještaka, istinitima su ocijenjeni i navodi iz iskaza svjedoka.
17./ Na temelju ovako izvedenih dokaza utvrđeno je stoga da se nezgoda dogodila na način da se vozilo osigurano kod tužitelja [registarska oznaka] kretalo svojom desnom voznom trakom sjevernog kolnika autoceste te je naletjelo prednjim lijevim dijelom na odbačen gazeći sloj gume (protektor pneumatika) teškog teretnog vozila (ili priključnog vozila) koji se nalazio na kolniku. S obzirom da nema tehničkih mogućnosti za utvrđenje brzine kretanja, to su prihvatljive tvrdnje vozača BH da se kretao brzinom od oko 110 km/h, pri ograničenju brzine na autocesti od 130 kn/h. Nalet na ovaj odbačeni predmet bio je stoga neizbježiv za osiguranika tuženika, pri kretanju s uključenim kratkim svjetlima, bilo kočenjem, bilo izmicanjem. Prema zaključcima vještaka, tužiteljev se osiguranik kretao na način i primjerenom brzinom s obzirom na uvjete na kolniku, imajući u vidu da se kretao autocestom, na kojoj je najniža dopuštena brzina kretanja 60 km/h i na kojoj zapreke nisu očekivane, dakle za njega predvidive.
18./ Nisu stoga osnovani prigovori tuženika da bi tužiteljev osiguranik svojim načinom vožnje postupao protivno prometnim propisima i da bi time uzrokovao nastanak predmetne nezgode.
19./ S obzirom da su na odbačeni gazeći sloj gume u kratkom vremenu naletjela četiri vozila, zaključak je vještaka, a koji kao logičan i životno uvjerljiv prihvaća i ovaj sud, da je protektor pneumatika morao otpasti na kolnik s nepoznatog vozila nekoliko minuta, do najviše 30, prije naleta vozila tužiteljevog osiguranika. Ovo bi vrijeme moglo biti dulje od 30 minuta, ako bi se pretpostavilo da je promet na autocesti bio rijedak. Međutim, nije vjerojatna pretpostavka da bi promet bio rijedak, imajući u vidu da su, od naleta prvog vozila na odbačeni protektor do uklanjanja ovog s kolnika, na protektor naletjela još tri (dakle ukupno četiri) vozila pa je logičan zaključak da je promet bio upravo uobičajene (normalne) gustoće, za dan i sat nezgode.
20./ Naime, BH je iskazao, a tako proizlazi i iz policijske potvrde, da je njegovo vozilo prvo naletjelo na odbačeni protektor. Potom su naletjela vozila kojima su upravljali LH, DH i ĆH. LH iskazao je da nakon što je posljednje vozilo udarilo u ovaj protektor pneumatika, da se predmet otkotrljao u zaustavnu traku. Nakon udaraca, vozila su se zaustavila te je o događaju obavještena policija.
21./ KH, koji je na dan predmetne nezgode, obavljao ophodnju autoceste, i to počevši od 19,00 sati 16. siječnja 2022., pa do 7,00 sati 17. siječnja 2022., iskazao je da je ophodnju u toj smjeni izvršio dva puta, i to na dionici Slavonski Brod zapad – Nova Gradiška, i povratak. Da je prilikom ophodnje obišao cijelu dionicu, a na cesti da nije bilo nikakvog posla, pri čemu da nikakav odbačeni predmet nije primijetio niti je, prethodno predmetnoj nezgodi, bilo bilo kakvih dojava o predmetu na kolniku. Povodom dojave o predmetnoj nezgodi da je pristupio na mjesto nezgode, gdje da su se nalazila četiri vozila zaustavljena na zaustavnom traku i otpala guma. Ovu gumu da je, jer se manjim dijelom nalazila i na kolničkoj traci, sam uklonio odnijevši je na zaustavnu traku. Stoga smatra da je ova guma na kolnik morala pasti nakon što je on prošao dionicu prilikom ophodnje.
22./ Dakle, ovaj je svjedok i svojim iskazom potvrdio činjenice koje proizlaze iz isprava koje je povodom obavljenih poslova ophodnje sastavio (putni radni listovi, dnevnici rada i ophodarski dnevnici). Stoga su očito paušalni prigovori tužitelja kojima istinitost činjenica koje su u ovim ispravama navedene osporava.
23./ Policijski službenici koji su povodom dojave predmetnog događaja vršili očevid, PH i ZH, iskazali su da nalete vozila na neočekivane nepoznate predmete ne tretiraju, u policijskom postupanju, kao prometnu nezgodu, već slučajni događaj na cesti. U slučaju kada se dogodi nalet na otpalu gumu, kao u konkretnom slučaju, da tada po službenoj dužnosti policija vrši obilazak obližnjih parkirališta, uz kontrolu vozila, kako bi eventualno pronašli vozilo s kojeg je guma otpala. Međutim, da u konkretnom slučaju takvo vozilo nije nađeno. Da se u povodom takvih slučajnih događaja odgovarajući postupak protiv odgovorne osobe za održavanje autoceste ne pokreće.
24./ Na temelju navedenog, utvrđeno je da je predmet na koji je naletjelo, između ostalih, i vozilo tužiteljevog osiguranika, a potom u kratkom vremenu još tri vozila, na kolnik autoceste dospio u kratkom vremenu neposredno prije naleta vozila tužiteljevog osiguranika. Tuženik, iako je ophodnju i održavanje autoceste tom prilikom vršio u skladu s mjerodavnim propisima, te je osigurao da se ophodnja vrši barem tri puta dnevno, u jednoj ophodarskoj smjeni dva puta, nije svojim postupanjem mogao spriječiti iznenadnu pojavu ovog nepoznatog predmeta na autocesti. S obzirom da nije bilo ranijih dojava, nego tek po predmetnom štetnom događaju, a povodom kojeg je u konačnici sam otpali pneumatik odbačen s kolnika na zastavnu traku, nakon čega ga je ophodar KH odmaknuo na daljnju sigurnu udaljenost, tuženik nezgodu naletom vozila na ovaj nije mogao spriječiti ranijim uklanjanjem ovog predmeta. Dakle, tuženik je uklanjanje predmeta kojim može ugroziti sigurnost prometa na autocesti izvršio, u skladu s odredbom čl. 45. st. 4. ZC, bez odgode, nakon saznanja za ovu okolnost, u skladu sa svojim obvezama prilikom održavanja autoceste.
25./ Stoga, jer je tuženik u konkretnom slučaju obavljao redovitu ophodnju spornog dijela autoceste, a pojavu predmeta koji se na njoj našao neposredno prije nastanka štetnog događaja naletom tužiteljevog osiguranika, a potom i drugih vozila, i to na način da je otpao s drugog vozila koje se kretalo autocestom, o kojem događaju prethodno nije obavješten, nije mogao objektivno spriječiti, a potom je, u skladu sa svojim obvezama, predmet uklonio po saznanju, po shvaćanju ovog suda, tuženik nije propustio poduzeti propisane i odgovarajuće radnje u održavanju autoceste. Slijedom navedenog, konkretnom slučaju izostaju kumulativne pretpostavke odgovornosti tuženika za nastalu štetu uslijed naleta vozila na ovaj nepoznati predmet, i to tuženikov propust u održavanju autoceste i uzročno-posljedična veza ovog propusta i nastale štete.
26./ Ocjenjujući da su odlučne činjenice i dovoljnoj mjeri raspravljene i utvrđene na opisani način izvedenim dokazima, sud je kao nepotrebne odbio preostale dokaze prijedloge tužitelja. Naime, s obzirom da su saslušani vozači dvaju vozila koja su naletjela na predmet (tužiteljev osiguranik i LH), ophodar i dva policijska službenika, koji su o odlučnim okolnostima vezanim uz nastanak štetnog događaja iskazivali međusobno logično se nadopunjujući, to nije bilo potrebno, radi utvrđenja odlučnih činjenica saslušavati i preostala dva vozača, DH i ĆH.
27./ S obzirom na izloženo, utvrđeno je da nisu ispunjenje pretpostavke tuženikove odgovornosti za nastalu štetu, u skladu s odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO -a, pa je tužiteljev zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.
28./ Tužitelju, jer je u cijelosti izgubio u sporu, ne pripada niti pravo na naknadu parničnih troškova, a tuženik naknadu troškova nije potraživao (čl. 154. st. 1. ZPP -a).
29./ Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 22. listopada 2025.
Sutkinja:
Tina Šimović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda.
U postupku u sporovima male vrijednosti presuda se može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. točke 3. ovog Zakona.
