REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4423/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika BĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tea Milanković Podbreznički, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice- protutužiteljice ZĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Ljubičić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ljubičić, Vrdoljak i partneri, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-673/2022-20 od 22. svibnja 2025., ispravljene rješenjem istog suda i poslovnog broja od 18. rujna 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-889/2014-13 od 24. srpnja 2015., na sjednici održanoj 21. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude citirane u uvodu ove odluke, zbog pravnih pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj se istom protivi te predlaže odbiti prijedlog.
3. Tuženica je naznačila pitanja:
"1. Može li graditelj stjecati pravo vlasništva građenjem na suvlasničkom zemljištu ako je građenjem nastala nova stvar,? Odnosno, primjenjuje li se iznimno pravilo originarnog stjecanja kad gradnja rezultira novom nekretninom bitno različitom od prijašnje koja je bila u suvlasništvu jednog graditelja?
2. Dovodi li promjena supstancije stvari građenjem (bitna preinaka zajedničke stvari – sučanstva) do prestanka dosadašnjeg suvlasništva i originarnog stjecanja u korist graditelja?
3. Kako se tumači iznimka od pravila iz čl. 156. st. 1. ZV-a, koje propisuje da se dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem tuđe (ili suvlasničke) zgrade ne može steći vlasništvo? Da li nastanak nove samostalne uporabne cjeline građenjem predstavlja takvu iznimku?
4. U kolikoj mjeri sud vezan nalazom i mišljenjem sudskog vještaka koji je utvrdio da je ulaganjem nastala „nova stvar“ te koji je sud prihvatio, a odluka koju je sud donio je suprotna navedenom nalazu i mišljenju?
5. Je li sud pogrešno primijenio čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i čl. 24. st. 1. ZOVO u odnosu na situaciju kad građenjem nastaje „nova stvar“, što je utvrđeno vještačenjem, a sud je presudio kako je bez obzira na navedeno nekretnina ostala u suvlasništvu?
6. Je li u primjeni pravnih pravila Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima bilo moguće građenjem povećati suvlasničke omjere nad nekretninom bez pristanka ostalih suvlasnika, ako bi se radilo o takvim ulaganjima kojima se izmijenio identitet suvlasničke stvari?
7. Može li se u smislu odredbi čl. 24., čl. 25. i čl. 26. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima pravo suvlasništva na nekretnini steći dogradnjom, nadogradnjom nekretnine (zgrade) u tuđem vlasništvu, a koja dogradnja, nadogradnja je izvršena uz znanje i neprotivljenje vlasnika nekretnine?".
3.1. Kao razloge važnosti poziva se na odluke ovog suda Rev-4819/2019-2 od 11. siječnja 2023., Rev-421/2023-2 od 4. srpnja 2023., Rev x-1125/2012-3 od 10. ožujka 2015., Rev x-365/2011-3 od 3. siječnja 2017. i Rev-1641/1996-2 od 30. ožujka 1999.
3.2. U suštini prijedlog se temelji na tvrdnji da je nakon prestanka bračne zajednice stranaka ulaganjem u nekretninu kupljenu tijekom bračne zajednice stvorena nova stvar i da nema mjestu utvrđenju suvlasničkih omjera kako je pobijanom odlukom odlučeno.
4. Postupajući prema odredbama čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je ocijenio da u pogledu naznačenih pitanja nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Da bi se pitanje smatralo važnim ono se treba odnositi na određeno pravno shvaćanje u primjeni konkretne (postupovno ili) materijalnopravne norme koje je izraženo u pobijanoj odluci. Ono mora imati i opći karakter u smislu da odgovor na njega mora biti primjenjiv na neograničeni broj budućih slučajeva, tako da se ono treba odnositi na općenito tumačenje primjene određene (postupovno ili) materijalnopravne norme u identičnim ili sličnim činjeničnim i pravnim situacijama.
6. U ovoj pravnoj stvari drugostupanjski sud je donio pobijanu odluku polazeći od utvrđenja, sukladno ovlasti iz odredbe čl. 373.a ZPP, da je tijekom bračne zajednice kupljena nekretnina koja je bila u naravi prizemna kuća sa grubim građevnim radovima, da je tijekom trajanja braka sagrađen I. i II. kat sa grubim građevinskim radovima, a da III. kat, garaža u suterenu te uređenje svih etaža izvedeno po tuženici i to po prestanku bračne zajednice, pa stoga utvrđuje, cijeneći doprinos stranaka u stjecanju zajedničke imovine, suvlasničke omjere, a za povećanu vrijednost imovine nalaže tužitelju kao protutuženiku isplatu.
7. Sva naznačena pitanja po svojoj naravi ovise o okolnostima konkretnog slučaja. Podnositeljica temelji svoj prijedlog na nalazu i mišljenju vještak i ona citira dio navoda vještaka na način da: "Mišljenja sam da je zgrada, općenito nekretnina, prema obavljenom očevidu promijenila bit odnosno sučanstvo.". Međutim, na temelju onoga što je dostavljeno ovom sudu, vidljivo je da je vještak naznačio: "Mišljenja sam da je zgrada, općenito nekretnina, prema obavljenom očevidu promijenila bit odnosno sučanstvo na način da je od obiteljske kuće postala kuća za iznajmljivanje.".
7.1. U pravnom smislu to ne znači da je nastala nova stvar - kada obiteljska kuća postane kuća za iznajmljivanje, od kojeg polazišta i sud u pobijanoj odluci donosi svoj zaključak o utvrđenjima i podvodi to utvrđenje pod normu materijalnog prava. Zato naznačena pitanja ne bi dovele do drugačijeg uspjeha tuženice u sporu. Pored toga ta pitanja usko su vezana uz utvrđenje činjenice je li nastala nova stvar ili ne. Ovdje nije utvrđeno da se radi o novoj stvari, pa kada predlagateljica osporava pravilnost zaključka suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva, ona zapravo osporava utvrđeno činjenično stanje, a što u ovom stadiju postupka ovaj sud ne ocjenjuje. Kao što je rečeno pod odlomkom 5. odlučno bi bilo izraženo pravno shvaćanje u primjeni konkretne (postupovno ili) materijalnopravne norme, a ovdje ono nije dvojbeno.
8. Slijedom izloženog predlagateljica polazi od drugačijih premisa no izraženih u pobijanoj odluci. Kako naznačena pitanja nemaju zahtijevanu važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije odbijen.
Zagreb, 21. listopada 2025.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
