REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4446/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Natalija Labavić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice ĆĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Čuić, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni Gž-3419/2024-3 od 10. lipnja 2025. kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 10252/2023-50 od 28. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 21. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni Gž-3419/2024-3 od 10. lipnja 2025. u odnosu na u prijedlogu naznačenu povredu ljudskih prava na pravično suđenje u aspektu prava na obrazloženu sudsku odluku i zabranu arbitrarnosti (o bitnim povredama odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP u vezi s primjenom odredbe članka 373. a ZPP).

II. O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude citirane u izreci ove odluke zbog pravnog pitanja kojeg smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti u njegovoj primjeni. Ističe da su mu povrijeđena i temeljna ljudska prava, i to pravo na pravično suđenje, u više njegovih aspekata. Zahtijeva troškove u povodu tog prijedloga.

1.2. Pitanje koje je predlagatelj naznačio je:

"U situaciji kada je prvostupanjski sud neku bitnu činjenicu utvrdio saslušanjem svjedoka i stranaka, je li drugostupanjski sud ovlašten, temeljem odredbe članka 373.a stavak 1. točka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23-dalje: ZPP) te iskaze ocijeniti drugačije, bez da sam (ponovno) izvede dokaz njihovim saslušanjem?".

1.3. Kao razloge važnosti, pozivajući se na ovosudne odluke iz predmeta Rev- 937/2022 od 21. ožujka 2024., Rev-586/01 od 21. lipnja 2001. i Rev-195/01 od 5. prosinca 2001. navodi odstupanje od sudske prakse i poziva se na ispunjenje pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., - dalje: ZPP).

1.4. U odnosu na povredu prava na pravično suđenje, predlagatelj ističe da je bitna postupovna povreda, počinjena na način opisan u naznačenom pitanju, rezultirala osobito teškom povredom prava na pošteno suđenje, jer da je drugostupanjski sud povrijedio načelo neposrednosti, da je povrijeđeno mjerilo relevantnosti i dostatnosti zbog ne navođenja razloga zašto vjeruje onim iskazima kojim prvostupanjski sud nije povjerovao. Time da je došlo do povrede prava zajamčenih odredbom čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/10. i 85/10. – pročišćeni tekst, - dalje: Ustav) i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17., - dalje: Konvencija). Drugostupanjski sud da je postupao arbitrarno. Poziva se i na diskriminaciju te povredu prava vlasništva.

2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik se istom protivi i predlaže odbiti ili odbaciti ga.

3.1. U skladu s čl. 385. a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.

3.2. Prema odredbi čl. 389.b st. 3. ZPP-a u rješenju kojim se revizija dopušta Vrhovni sud Republike Hrvatske navest će u odnosu na koje pravno pitanje ili u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava te u odnosu na koji dio odluke dopušta podnošenje revizije. Za ostala će se pravna pitanja i povrede temeljnih ljudskih prava iz prijedloga za dopuštenje revizije uzeti da je prijedlog u odnosu na njih povučen.

4.1. Postupajući u skladu s člankom 385. a st. 2. ZPP-a revizijski sud je dopustio reviziju s obzirom da je tužitelj učinio vjerojatnim da je u drugostupanjskom postupku zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka, sadržane u čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično (pošteno) suđenje, zajamčeno Ustavom i Konvencijom, a koje obuhvaća i pravo na obrazloženu sudsku odluku.

4.2. Arbitrarnom se može smatrati ona odluka koja upućuje na proizvoljnost, nezadovoljavajuće je obrazložena te ne upućuje na mjerodavne propise odnosno mjerodavnu sudsku praksu. Podnositelj je ovdje učinio vjerojatnim izostanak ozbiljnih, relevantnih i dostatnih razloga za ocjenu kakve je pobijanom odlukom dana u pogledu utvrđenja o odlučnoj činjenici (ne)postojanja istospolne zajednice.

5. Drugostupanjski sud je u obrazloženju svoje odluke naveo da nisu počinjene bitne povrede odredba parničnog postupka na koje se žaliteljica poziva i one na koje sud pazi po službenoj dužnosti, ali je ustvrdio da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno. Potom taj sud daje razloge u smislu precjenjivanja dokaza i daje vlastitu ocjenu dokaza na način da vjeruje iskazima onih svjedoka (2) kojima prvostupanjski sud nije povjerovao ili ih je ocijenio (8).

5.1. Ovaj sud je u odluci Rev-937/2022-2 od 21. ožujka 2024. odgovorio na pitanje:

"U situaciji kada je prvostupanjski sud neku bitnu činjenicu utvrdio saslušanjem stranaka, je li drugostupanjski sud ovlašten, temeljem odredbe članka 373.a stavak 1. točka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) te iskaze ocijeniti drugačije, bez da sam (ponovno) izvede dokaz njihovim saslušanjem?“:

"O navedenom revizijski sud je izrazio pravno shvaćanje u odlukama Rev- 586/01- 2 od 21. lipnja 2001. i Rev-195/01-2 od 5. prosinca 2001. koje glasi:

15. "Prema ocjeni ovog suda drugostupanjski sud je počinio gore opisanu bitnu povredu odredbi ZPP-a iz čl.354.st.1. u vezi s odredbom čl.373. ZPP, jer je proizvoljno i suprotno odredbi čl.373.st.1. toč.1. ZPP utvrdio drugačije činjenično stanje od prvostupanjskog suda , a žalbeni sud nije ovlašten bez rasprave neposredno izvedene dokaze (osim isprava) ocijeniti drugačije nego što je to učinio prvostupanjski sud, pa je to u ovom konkretnom slučaju bilo od utjecaja na donošenje zakonite i valjane presude.“

16. ... Stoga u situaciji kada drugostupanjski sud ocjenjuje iskaze stranaka drugačije od prvostupanjskog suda, a pri tome ne koristi ovlaštenja iz odredbe članka 373.b stavka 2. ZPP-a, time čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 373. a stavkom 1. točka 2. ZPP-a. Time je dan odgovor na postavljeno pitanje.".

5.2. Isto tako u odluci Rev-152/2025-2 od 6. ožujka 2025. je rečeno:

"16. Dakle, svrha odredbe čl. 373.a ZPP-a je da drugostupanjski sud odbije žalbu i potvrdi prvostupanjsku presudu, odnosno preinači prvostupanjsku presudu na temelju stanja spisa kada mu je jasno (nema dvojbe) kako treba suditi, zbog čega nije potrebno presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja ili zato što treba otkloniti nedostatke u kojima se sastoji bitna povreda parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

17. Odgovor je već u bitnom dao i ovaj sud u odluci poslovni broj Rev-x- 1160/2017 od 4. rujna 2019. gdje je rečeno:

„Prema shvaćanju ovog suda navedena odredba ovlašćuje drugostupanjski sud na preinačavanje, odnosno potvrđivanje prvostupanjske presude unatoč pogrešno ili nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, ali samo onda kada u spisu ima dovoljno odlučnih činjenica i dokaznog materijala za svoje (drugačije, odnosno suprotne) činjenične zaključke. Time je kod primjene odredbe čl. 373.a ZPP-a isključena istodobna primjena odredbe čl. 221.a ZPP-a o teretu dokazivanja jer takvo suđenje može dovesti (s aspekta prava na pravično suđenje) do tzv. iznenađujućih presuda.“.

18. Gotovo jednako ovaj sud u odluci poslovni broj Rev-214/18 od 12. rujna 2018. iznosi slijedeće pravno shvaćanje:

„Primjenom odredbe iz čl. 373.a ZPP-a, drugostupanjski bi sud u ovakvoj situaciji bio ovlašten sam preinačiti činjenično utvrđenje prvostupanjskog suda, ali samo ako bi zaključak drugostupanjskog suda o drukčijem činjeničnom stanju bio toliko uvjerljiv da bi sasvim isključivao činjenično utvrđenje i zaključak prvostupanjskog suda, u protivnom njegov zaključak o relevantnim činjenicama, budući da u konkretnom slučaju nije provedena (drugostupanjska) rasprava, a niti su izvedeni svi predloženi dokazi, ne bi mogao biti siguran u mjeri koja opravdava primjenu odredbe iz čl. 221.a ZPP-a.“

19. Prema ocjeni ovog suda ovlaštenjem koje je dano drugostupanjskom sudu odredbom čl. 373.a ZPP-a odstupljeno je od načela neposrednosti koje traži da između suda i izvora informacija o odlučnim činjenicama ne bude posrednika i da sud koji zapaža procesni materijal bude onaj isti sud koji odlučuje o njegovoj dokaznoj vrijednosti. U situaciji kad drugostupanjski sud koristi ovlaštenje iz čl. 373.a ZPP-a, dakle, ovlaštenje da odlučuje o dokaznoj vrijednosti dokaznih sredstava iako nije sud koji neposredno zapaža procesni materijal, drugostupanjski sud izvedene dokaze mora, jednako kao i prvostupanjski sud, ocjenjivati na način propisan odredbom čl. 8. ZPP-a. Pored toga, treba dati i dodatne razloge o tome zbog čega ne prihvaća ocjenu dokaza izvedenu po prvostupanjskom sudu, kao sudu koji je neposredno zapažao procesni materijal.

20. Slijedom navedenog, sadržaj obrazloženja drugostupanjske odluke mora biti odgovarajućeg sadržaja kako to proizlazi i iz revizijske odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x-205/15 od 4. veljače 2020.:

„Kad drugostupanjski sud postupi po odredbi čl. 373.a. st. 1. t. 2. ZPP-a dužan je u obrazloženju presude određeno navesti koje su sporne bitne činjenice nepotpuno i/ili pogrešno utvrđene, koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio, odnosno iznijeti razloge zbog kojih je dokaze drugačije cijenio u odnosu na ocjenu prvostupanjskog suda.“.

21. Ovome je još potrebno dodati, da ZPP u odredbi čl. 373.a ne poznaje gradaciju dokaza koje je izveo sud prvog stupnja da bi utvrdio činjenično stanje dostatno za pravilnu primjenu materijalnog prava prema svom slobodnom sudačkom uvjerenju, što znači da je svaki dokaz kojeg predviđa ZPP (čl. 219. do čl. 276.) podesan da ga ocjenjuje i sud drugog stupnja i na temelju svoje autonomne ocjene po svom slobodnom sudačkom uvjerenju utvrđuje činjenično stanje, dakle koristi se ovlaštenjem sadržanim u odredbi čl. 373.a utvrđujući bitne činjenice u sporu na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze, te je također ovlašten uzeti u obzir i činjenice o postojanju kojih je prvostupanjski sud izveo nepravilan zaključak na temelju drugih činjenica koje je po njegovoj ocjeni pravilno utvrdio.

22. Vodeći računa o pitanju zbog kojeg je revizija dopuštena odgovor na postavljeno pitanje, a ujedno i pravno shvaćanje ovog suda glede primjene odredbe čl. 373.a ZPP- a i ovlasti suda drugog stupnja autonomno utvrđivati činjenično stanje glasi:

Drugostupanjski sud može primjenom odredbe čl. 373.a Zakona o parničnom postupku, bez održavanja rasprave i izvođenja dokaza tijekom drugostupanjskog postupka bitne činjenice utvrditi na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze, te je također ovlašten uzeti u obzir i činjenice o postojanju kojih je prvostupanjski sud izveo nepravilan zaključak na temelju drugih činjenica koje je po njegovoj ocjeni pravilno utvrdio neovisno o kojim (kojoj vrsti) dokaza se radi, no pri tome mora dati jasne, uvjerljive i provjerljive razloge sukladno odredbi čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a (tako i ovaj sud u Rev- 1402/2024) pa slijedom toga ocijeniti s obzirom na sve izvedene dokaze u postupku pred sudom prvog stupnja i utvrđenja suda prvog stupnja i uvjerljivost tvrdnji tužitelja na kojima temelji tužbeni zahtjev o čemu ovisi i osnovanost postavljenog zahtjeva u parničnom postupku.".

6. Zbog navedenoga podnositelj je učinio vjerojatnim da mu je zbog počinjene postupovne odredbe povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje u aspektu prava na obrazloženu sudsku odluku i zabranu arbitrarnosti, osobito kada je učinio vjerojatnim da su izostali dostatni razlozi vezani uz nepravilnost ocjene prvostupanjskog suda o pojedinim iskazima svjedoka kojima je taj sud povjerovao, odnosno razlozi zašto drugostupanjski sud ne vjeruje iskazima onih svjedoka kojima vjeruje prvostupanjski sud. Izostanak tih razloga može upućivati i na arbitrarnost.

7. Stoga je u smislu citirane odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, u izreci ovog rješenja određeno u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava i u odnosu na koji dio odluke je dopušteno podnošenje revizije.

8. U svezi pravnih pitanja i ostalih povreda temeljnih ljudskih prava koja su naznačena u prijedlogu, a budući da prijedlog ne sadrži dostatne i relevantne razloge o njihovoj važnosti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni odnosno o vjerojatnosti povrede temeljnog prava, na temelju iste zakonske odredbe uzima se da je u tom dijelu prijedlog povučen, sukladno odredbi čl. 389.b st. 3. ZPP (dio drugi).

9. O troškovima postupka odlučeno je u smislu odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 21. listopada 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug