Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split,Gundulićeva29a

Poslovni broj: Kž-269/2024-10

U I M E  R E P U B L I K E H R VA T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Nevena Cambja, kao predsjednika vijeća, Marie Majić i Damira Romca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ive Mihanović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog ABC, zbog kaznenog djela iz članka 155. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, podnesenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovnog broja K-505/2023-69 od 15. veljače 2024., u sjednici održanoj u nazočnosti Duje Duplančića, odvjetnika u Splitu, kao zamjenika braniteljice optuženika, Jadranke Sloković, odvjetnice u Zagrebu, a u odsutnosti optuženog ABC i Županijske državne odvjetnice u Splitu, 21. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu optuženi ABC, na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 i 80/22 – dalje u tekstu: ZKP/08-22) oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo bludnih radnji iz članka 155. stavka 1. KZ/11 u svezi s člankom 153. stavcima 1. i 5. KZ/11.

1.1. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08-22 odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točki 1. – 5. ZKP/08-22 te nužni izdaci optuženika, kao i nužni izdaci te nagrada braniteljice optuženike, padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da nadležni županijski sud prihvati tu žalbu, ukine prvostupanjsku presudu, a predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

3. Na žalbu državnog odvjetnika odgovor je podnio optuženi ABC po braniteljici Jadranki Sloković, odvjetnici u Zagrebu, u kojem se podupiru zaključci iz prvostupanjske presude te se predlaže žalbu državnog odvjetnika odbiti kao neosnovanu. Ujedno u odgovoru na žalbu zatraženo je da se braniteljicu optuženika obavijesti o sjednici vijeća na kojoj se bude raspravljalo o žalbi državnog odvjetnika.

4. Prije održavanja sjednice vijeća, u suglasju s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24– dalje u tekstu: ZKP/08-24), spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je ovom sudu vratilo na daljnje postupanje nakon obavljenog razmatranja.

5. Na sjednicu vijeća nisu pristupili uredno obaviješteni optuženi ABC, niti Županijska državna odvjetnica u Splitu, kao ni koji od njezinih zamjenika, dok je braniteljicu optuženika Jadranku Sloković, odvjetnicu u Zagrebu uz dostavu punomoći na sjednicu vijeća zamijenio Duje Duplančić, odvjetnik u Splitu.

5.1. Na temelju članka 474. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje u tekstu: ZKP/08) sjednica vijeća održana je u odsutnosti uredno obaviještenih, a nedošlih stranaka.

5.2. Zamjenik braniteljice optuženika u sjednici vijeća izjavio je kako ustrajava u svim navodima iz odgovora na žalbu državnog odvjetnika, ističući kako je ta žalba u cijelosti neosnovana. Potom je naglasio kako pri donošenju prvostupanjske presude sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08, s obzirom na to da su u obrazloženju presude navedeni jasni, razumljivi i neproturječni razlozi o odlučnim činjenicama, koji imaju podlogu u utvrđenom činjeničnom stanju te da presuda ne sadrži proturječnosti zbog kojih se njezina pravilnost i zakonitost ne bi mogla ispitati. Također, zamjenik braniteljice optuženika istaknuo je da se državni odvjetnik u žalbi neosnovano poziva da su nejasni razlozi koje je prvostupanjski sud naveo u pogledu identiteta počinitelja kaznenog djela pa predlaže da drugostupanjsko vijeće odbije tu žalbu kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu.

6. Žalba Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu nije osnovana.

7. Državni odvjetnik pobija presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 smatrajući kako postoji proturječnost u razlozima prvostupanjske presude o sadržaju isprava i iskaza danih u postupku i samih tih isprava i iskaza. Ovu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka državni odvjetnik nalazi u tome što se u 20. odlomku obrazloženja pobijane presude navodi kako je "provedenim vještačenjem potvrđeno" da je vozilo na snimci optuženikovo. Međutim, da protivno ovakvom zaključku prvostupanjskog suda provedenim vještačenjem Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 12. prosinca 2023. je utvrđeno kako opće karakteristike predmetnog automobila vidljivog na dostavljenim video zapisima upućuju da se najvjerojatnije rad o osobnom vozilu Honda Civic 9. generacije – facelift koji se proizvodio od 2015.-2016. u hatchback izvedbi karoserije te da nije moguće odrediti je li dostavljeni videozapis prikazuje osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka]., uslijed nedostatka vidljivih individualnih karakteristika vozila na fotografijama i dostavljenim videozapisima. Stoga da su razlozi prvostupanjskog suda u pogledu utvrđenja da je provedenim vještačenjem "potvrđeno" da se na snimci radi o vozilu optuženika, proturječni sa sadržajem nalaza i mišljenja Službe traseoloških vještačenja Centra "Ivan Vučetić".

7.1. Ispitujući prvostupanjsku presudu u povodu istaknutih žalbenih navoda ovaj sud je utvrdio kako prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 jer da bi takva bitna povreda odredaba kaznenog postupka bila počinjenja, onda proturječje u odnosu na razloge koji se odnose na sadržaj isprava i iskaza danih u postupku i samih tih iskaza i isprava mora biti takvog stupnja da se pobijana presuda uopće ne može ispitati. Međutim, prvostupanjski sud u 19. odlomku presude sasvim jasno navodi kako "iz nalaza i mišljenja Službe traseoloških vještačenja, Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 12. prosinca 2023. proizlazi da opće karakteristike predmetnog automobila vidljivog na dostavljenim video zapisima upućuju da se najvjerojatnije radi o osobnom automobilu Honda Civic 9. generacije – facelift, koji se proizvodio od 2015.-2016. u hatchback izvedbi karoserije, dok nije moguće odrediti registarske oznake uslijed nedostataka vidljivih individualnih karakteristika automobila".

7.3. Državni odvjetnik zanemaruje onaj dio nalaza i mišljenja Centra "Ivan Vučetić" u kojem je zaključeno kako "vozilo od interesa vidljivo na dostavljenim video zapisima i vozilo optuženika registarske oznake [registarska oznaka] prikazano na fotografijama, su najvjerojatnije iste marke, tipa i godine proizvodnje". Ovakav zaključak Centra za kriminalistička vještačenja "Ivan Vučetić" prvostupanjski sud doveo je u svezu s ostalim izvedenim dokazima, pogotovo s materijalnom dokumentacijom društva Bolt i snimke poštanskog ureda, koji se nalazi u neposrednoj blizini adrese stanovanja žrtve i potom je ispravno zaključio kako je na toj snimci evidentirano, u promatranom vremenu, vozilo optuženika. Razlozi prvostupanjskog suda u odnosu na odlučnu okolnost, o evidentiranom vozilu na snimkama nadzorne kamere postavljene u blizini stana žrtve, sud ne temelji samo na pregledanoj snimci već i na provedenom vještačenju, materijalnoj dokumentaciji pribavljenoj od strane društva Bolt i konačno na temelju iskaza žrtve NJ. Ostali navodi kojima državni odvjetnik u žalbi obrazlaže istaknutu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, u naravi, predstavljaju prigovore koji se odnose na pravilnost utvrđenja odlučnih činjenica pa će se u okviru žalbene osnove pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja isti i ocijeniti.

8. Nadalje, u žalbi državnog odvjetnika navodi se kako je pogrešna ocjena prvostupanjskog suda u pogledu "istinitosti obrane optuženika" budući da je njegova obrana nevjerodostojna, neživotna i iskonstruirana s ciljem otklanjanja vlastite "kaznenopravne odgovornosti". Prvostupanjski sud da je neutemeljeno doveo u pitanje vjerodostojnost iskaza žrtve NJ jer je navedena decidirana u tome da je inkriminirano djelo počinila upravo ona osoba koja ju je inkriminirane prigode vozilom taxi usluge Bolt doveo do kuće gdje je stanovala. Konačno u žalbi se navodi kako je prvostupanjski sud trebao provesti biološko vještačenje haljine žrtve i ponovno ispitati svjedoka HJ i ŽJ, a provođenjem kojih dokaza da bi se potvrdilo kako je optuženik doista počinio kazneno djelo za koje se tereti.

8.1. Prvostupanjski sud je iznimno detaljno analizirao svaki provedeni dokaz, a potom je zaključke o vjerodostojnosti svakog dokaza doveo u međusobnu vezu s ostalim dokazima u cjelini pa je ispravno zaključio kako nije dokazano da bi optuženik počinio kazneno djelo bludnih radnji iz članka 155. stavka 1. u vezi s člankom 153. stavcima 1. i 5. KZ/11.

8.2. Naime, iz pregledane snimke Hrvatske pošte na adresi u [adresa] utvrđeno je kako se, na dijelu snimke koja pokriva "GLAVNI ULAZ VANI" u 5,33,54 vidi vozilo koje prolazi s upaljenim svjetlima, a na krovu vozila se nalazi oznaka, a potom isto to vozilo vraća se u 5,36,35. Rezultate pregledane snimke prvostupanjski sud sasvim je ispravno doveo u vezu s nalazom i mišljenjem Službe traseoloških vještačenja, Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić", iz kojeg proizlazi kako karakteristike predmetnog vozila vidljivog na videozapisima upućuju da se najvjerojatnije radi o osobnom vozilu Honda Civic 9. generacije – facelift, koji se proizvodio od 2015.-2016. u hatchback izvedbi karoserije, ali da nije moguće utvrditi registarske oznake uslijed nedostataka vidljivih individualnih karakteristika vozila.

8.3. Osim toga iz spisa predmeta proizlazi neprijepornim da je inkriminirane večeri optuženik upravljao taxi vozilom marke Honda Civic registarskih oznaka [registarska oznaka], a iz podataka aplikacije Bolt proizlazi kako je zabilježena vožnja s korisnicom NJ **.**.2022. s mjestom preuzimanja u Ilici 18 u Zagrebu, a zatražena destinacija je [adresa] u [adresa], kao i vožnja s korisnicom LJ **.**.2022. od 5,42 do 6,02, s mjestom preuzimanja Savska Cesta 188 i zatražena destinacija je Moslavačka ulica 3.

8.4. Isto tako prvostupanjski sud pomno je i ispravno analizirao iskaze svjedoka ŽJ i HJ iz kojih proizlazi kako je 10. rujna 2022. ujutro žrtva ušla u stan, odjevena samo u gaćice, poderane haljine, uplakana, govoreći "nije me silovao, nije me silovao, dobro sam", a neposredno prije toga u 5,54 da je dozivala upomoć, što je čuo svjedok FJ. Sasvim pravilno je prvostupanjski sud, pri ocijeni radnji kojima bi optuženik počinio kazneno djelo,dakle da je izašao iz vozila, krenuo za žrtvom, ispred ulaznih vrata zgrade je okružio rukama, potom krenuo za njom prema stubištu, dodirivao je, nakon čega je žrtva počela bježati, pri čemu ju je optuženik i dalje dirao preko prsiju i trbuha te stražnjice, a nakon čega ju je snažno rukom uhvatio za haljinu i povukao unazad te joj potrgao haljinu i tek tada da ga je žrtva odgurnula od sebe i ušla u stan sestre, zaključio da je za te radnje bilo potrebno određeno vrijeme kojeg optuženik nije imao. Prema pregledanoj snimci video nadzora u blizini kuće gdje se nalazi stan u kojem je žrtva stanovala, utvrđeno je kako vozilo dolazi do adrese stanovanja žrtve u 5,33,54, a potom se vraća s te adrese u 5,36,35.

8.5. Dakle,u okviru od svega 2 minute i 41 sekundu optuženik nije mogao naplatiti vožnju, izaći iz vozila, ući u zgradu za žrtvom, pri čemu je značajno kako je žrtva iskazala da ulazna vrata zgrade nije mogla odmah otvoriti, popeti se na drugi kat dirajući žrtvu, potom sići s drugog kata u prizemlje, izaći iz zgrade te ući u vozilo, a kako to žrtva opisala. Kao neprijeporna se ukazala činjenica da je u 5,54 žrtva zvala u pomoć što je čuo sestrin dečko, utvrdivši da se radi točno o tom vremenu jer je pogledao na mobitel, no, već u to vrijeme je, prema podacima aplikacije Bolt, optuženik sa svojim vozilom bio 12 minuta u vožnji koju je naručila LJ. Iz podataka navedene evidencije proizlazi kako je optuženik u 5,42 ukrcao na [adresa] LJ te ju je vozio sve do 6,01, kada ju je ostavio u Sesvetama, a što je sve potvrdila u svome iskazu i svjedokinja LJ. Svjedokinja LJ nije imala razloga iskazivati o ovim okolnostima neistinito niti je imala razloga pogodovati svojim iskazom optuženiku jer navedenog ne poznaje, a njezin iskaz u pogledu vremena i mjesta vožnje potvrđen je i materijalnom dokumentacijom aplikacije Bolt.

8.6. Žalbenim navodima državnog odvjetnika kako bi se ponovnim ispitivanjem svjedoka HJ i ŽJ utvrdile činjenice koje se odnose na vrijeme kada je žrtva ušla u stan, nije s uspjehom doveden u pitanje zaključak prvostupanjskog suda o ijednoj odlučnoj okolnosti jer su njihovi iskazi u pogledu vremena dolaska žrtve u stan bili jasni i izričiti te su naveli točno vrijeme njezinog dolaska u stan. Isto tako predloženim biološkim vještačenjem haljine žrtve ne bi se utvrdile činjenice koje bi bile od utjecaja za pravilnost ili potpunost utvrđenog činjeničnog stanja. Žalitelj, naime, zanemaruje kako iz kriminalističkog-tehničkog izvješća od 10. rujna 2024. proizlazi da na haljini koja je oduzeta od žrtve nisu pronađeni materijalni tragovi pa je upitno u kojoj mjeri bi biološko vještačenje utvrdilo ikakvu okolnost koja bi ukazivala na optuženika kao počinitelja kaznenog djela.

9. Stoga je sasvim ispravan zaključak prvostupanjskog suda kako s dovoljnim stupnjem sigurnosti ipak nije dokazano da bi optuženik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, zbog čega ga je utemeljeno oslobodio optužbe na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08-22.

10. Budući da navodima žalbe državni odvjetnik nije doveo u pitanje pravilnost zaključaka prvostupanjskog suda, a niti su utvrđene povrede zakona na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 476. stavka 1. ZKP/08, to je tu žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, na temelju članka 482. ZKP/08.

Split, 21. listopada 2025.

Predsjednik vijeća

Neven Cambj